Besplatni vrtići za svu djecu

Reakcije i osvrti

Jeste li se ikada upitali zašto moramo plaćati boravak naše djece u vrtiću? Je li stoga što zaposleni roditelji nemaju kome drugome povjeriti djecu dok su na radnom mjestu, a boravak u vrtiću se smatra luksuzom? Uostalom tako je „oduvijek“, pa zašto bi se mijenjalo. No, zašto ne plaćamo redovno školovanje i boravak naše djece u školama? Što to škole imaju, a vrtići ne, pa su nam besplatne? To što je tako „oduvijek“ više nas ne zadovoljava. Ono što je samo zato što je „oduvijek“ treba mijenjati ako postoje bolja rješenja.
Nekada su vrtići služili samo čuvanju i zabavi djece, a kako je to prirodna dužnost i uloga roditelja, društvo taj trošak nije htjelo preuzeti na sebe. U suvremeno uređenim društvima kakvim se smatra i naše, hrvatsko, u skladu s najnovijim znanstvenim spoznajama, organiziran odgoj i obrazovanje počinje već od najranije dobi. Tako se i u vrtićima posljednjih godina sustavno provodi odgojno-obrazovni program, primjeren djeci pojedinih dobnih skupina, kako bi što ranije stekli osnove poželjnog ponašanja u društvu i pripremili se za školovanje. Stoga to više nije samo interes roditelja, nego i društva u cjelini.
Zašto bi pogodnost ranijeg početka organiziranog odgoja i obrazovanja imala samo djeca čiji roditelji to mogu platiti, dok bi onda iz obitelji slabijeg materijalnog stanja u tome bili uskraćeni? Zašto i djecu vrtićke dobi ne bismo odgajali i obrazovali pod jednakim uvjetima kojima smo to osigurali starijoj djeci? Imali li sva naša djeca jednako pravo na odgoj i obrazovanje, bez obzira na dob i obiteljske materijalne mogućnosti?
Na ovo pitanje postoji samo jedan mogući odgovor: IMAJU!
Zato učinimo koliko možemo kako bismo kao društvo otklonili tu nepravdu i svoj djeci pružili jednaku skrb i mogućnost napretka. Promjenimo praksu „oduvijek“ koja je postala loša i omogućimo djeci čiji roditelji ne mogu platiti njihov boravak u vrtiću, kao i onima koji zato izdvajaju i do četvrtinu svojih primanja, da u vrtiću borave besplatno. Prihvatimo teret toga troška solidarno kao društvo, te postanimo i po tom pitanju dio suvremenog svijeta. U zemlji s negativnim prirodnim prirastom kakva je naša, takva mjera može samo potaknuti potencijalne roditelje da se odluče za dijete više.
Predškolski odgoj treba provoditi prema usvojenim programima odgoja i obrazovanja, time je zakonodavac odredio da i za predškolski odogoj postoji obrazovni program koji se izvodi prema utvrđenom planu, a koji zahtijeva određene uvjete i angažman stručnjaka, no za taj program nije osigurao izvor javnog financiranja.
HSM je svojim zalaganjem za promjenu zakona o vrtićima zaključio sljedeće:
1. Smanjit će se troškovi obitelji s malom djecom, što će olakšati donošenje odluke o povećanju broja djece, čime će se povećati i natalitet u zemlji
2. Doći će do povećanja broja djece u vrtićima i više djece će započet s postupkom socijalizacije u najzanačajnijem razdoblju svoga života.
3. Roditelji će biti pošteđeni formalnosti oko dokazivanja prihoda, kako bi smanjili troškove vrtića.
4. Omogućit će se zapošljavanje i majkama koje su zbog niskih plaća radije ostajale kod kuće s djecom, kako ne bi morale previše izdvajati za vrtić

Analize pokazuju kako bi zakonskim reguliranjem besplatnog pohađanja vrtića, već prve godine došlo do desetpostotnog povećanja uključenosti u programe predškolskog odgoja i obrazovanja, a druge još sedam posto. Time bi se uključenost djece u dobi od treće do šeste godine života povećala na gotovo cijelu populaciju (kako je u Francuskoj), a djece do treće godine na približno polovicu populacije (najviše djece te dobi u vrtićima ima Švedska- oko 65%).
U većini naprednih država odgoj u vrtićima i obrazovanje djece u dobi od treće do šeste godine su besplatni. Ako u Francuskoj postoje javni vrtići besplatni još od 1880. god, zašto ne bi u Hrvatskoj u 21. stoljeću?!

Darko Samardžija
Predsjednik hrvatske stranke mladih

Komentari

Kolega me pitao:

Kolega me pitao: (napomenuo)

Btw, još uvijek nismo dobili odgovor odnosi li se vaš projekt samo na doslovno podmirenje troškova vrtića?
Ili se odnosi i na izgradnjju novih vrtića, školovanje i usavršavanje kadrova, opremanje starih i novih vrtića....

Na nešto od toga smo dobili djelomične odgovore (kao recimo to da namjeravate iskoristiti samo nezaposlene odgajatelje - ali to znači da ne namjeravate ulagati ništa u edukaciju i usavršavanje?), ali nismo dobili sve odgovore...

Osobno mislim da je ono prvo, doslovvno podmirenje svih troškova, uvelike nedovoljno. To je samo "gašenje vatre", dok bi ovo drugo bilo "podizanje cijelog sustava da se vatra ni ne može pojaviti".

Evo probati ću polako sklopiti rekapitulaciju odgovora koji se odnose direktno na ovo gore:

Pon, 04/08/2008 - 22:49 — ap U većini naprednih država

Zdrava logika mora vladati u izvedbi/provedbi ovog projekta.

Uto, 05/08/2008 - 02:05 — Mr.Jaks Dobro ste shvatili kako je

Znaći ciljamo razvoj te cijele grane u RH, otvaranje novih radni mjesta je neizbježno.

Pon, 04/08/2008 - 23:59 — HSM Slavonski Brod Djelatnost društvene brige

Uto, 05/08/2008 - 01:23 — Mr.Jaks U pravu ste.... ovo što je

Nije sipanje iz šupleg u prazno, već ciljano microekonomsko ulaganje tako da macroekonomija krene u pozitivniji smjer. Isto tako ovdje je iznešen prijedlog o decentralizaciji koji nije ništa drugo nego usklađivanje naše uvjeta sa tim kojima su već dokazano učinkovita u drugim više razvijenim zemljama. (plus sa EU direktivama o regionalnom ustroju i decentralizacije fiskalni kapaciteta)

Sri, 06/08/2008 - 04:07 — Mr.Jaks i gradnju novih vrtića,

Adaptacija i izgradnja novi vrtića. (ovo je POTREBA a ne luksuz)

Sri, 06/08/2008 - 14:59 — Mr.Jaks OK... idemo malo

Možda je ovo malo nedorečeno, pa eto:
Edukacija I usavršavanje će postati potreba ukoliko krenemo u razvijanju svoje opće obrazovanje u RH….. a po deklerativnom stavu EUa…. Obrazovanje kreće od prvog dana vrtića… nema manje ili više vrijedne škole…. Ili školovanje.

Sve što ste naveli u ovu opasku, ste vrlo dobro naveli jedino što prioriteti moraju biti postavljeni, npr. Prvo zaposliti postojeće kadrove, pa onda ići na one kojima je potrebno usavršavanje a kako vrijeme ide…. Dopuniti sa novim kadrovima… I po potrebi proširiti broj mjesta u školama za ovu granu edukacije.

Ako mogu samo ponoviti jednu bitnu stvar u ovome svemu, implementacija ovoga je predviđena na period do 5 godina, a dobit će se tek osjetiti u društvu (u društvenom smislu) već nakon prve tri godine nakon implementacije… znaći već smo na 8 godina… a ukupna učinkovitost na ekonomiju će doći do svog vrha tek nakon tih 8 godina npr. 2 godine doškolovanja itd itd… znaći već smo na deset godina….
A promjene u društvu zbog ovakve temeljite uspostave predškolskog odgoja će imati ogroman utjecaj na društvo kada dica o dove prve generacije djece budu išli u predškolu…. Tada ćemo osjetiti veliku promjenu u razvoj našeg društva….

Znaći ciljamo temeljite I korjenite promjene…. Koje mi na žalost ne možemo odraditi priko noći…. Ali ako krenemo od temelja … a to je … prvi dan školovanja I socijaliziranje u društvo…. Onda smo definitivno na pravom putu…

A ekonomski učinak će biti na početku kao I sa svim projektima u minusu… a u dugoročnom planu u plusu…. Jel ćemo u međuvremenu u skladu sa tržištem imati I veće potrebe za privatne vrtiće…. Kao što je npr. U zapadnim zemaljima postala privelegija naći otvoreno mjesto za dijete u privatnoj školi ili u privatnom vrtiću…. Roditelji UVIJEK žele sve NAJBOLJE I NAJSIGURNIJE svojoj dici… tako da ćemo I ovdje imati porast u privatnom sektoru… I stime stvarati jednu zdravu konkurenciju u kojoj javni vrtići moraju držati do standard odgoja!

Da ne duljim,

Hvala još jednom na napomene… I nadam se kako sam pomalo povezao sve ove informacije iz razgovora dolje.

PS: Uto, 05/08/2008 - 17:16 — Mr.Jaks HSM kao organizacija niti mi

Jakob Matovinović - Jakša

Analize pokazuju kako bi

Analize pokazuju kako bi zakonskim reguliranjem besplatnog pohađanja vrtića, već prve godine došlo do desetpostotnog povećanja uključenosti u programe predškolskog odgoja i obrazovanja, a druge još sedam posto.
Pokazuju li analize koliko sve to košta i odakle bi se to platilo.

Inače, ono što narod zove "državnim" vrtićima su u stvari gradski vrtići i gradovi i općine već sudjeluju u dijelu troškova.
Npr. u Zadru "državni" vrtić košta 500,00 kn mjesečno(stvarno koštanje je kao i kod privatnih, ali Grad sufinancira dio), a privatni 900,00-1100,00 kn. Ono što bi trebalo učiniti je da se i djeci koja pohađaju privatne dječje vrtiće(a moraju tamo jer "državnih" nema dovoljno) financira dio troškova, odnosno da im se izjednače troškovi sa troškovima djece koja pohađaju "državne" vrtiće.

Da odgovorim odmah onima koji će reći da su to privatni vrtići i zašto bi Grad trebao sudjelovati u sufinanciranju.
Nitko ne bi plaćao duplo i slao dijete u privatni vrtić da postoji dovoljan broj mjesta u "državnim" vrtićima i ne radi se o djeci elite(njihova djeca su dobila mjesto u "državnom" vrtiću) nego o djeci ljudi koji nisu imali vezu da im dijete upadne u "državni".
Dakle, dok ne bude dovoljno mjesta u "državnima" sufinancirajte djecu koja su u privatnima.

silverci

Zato učinimo koliko možemo

Zato učinimo koliko možemo kako bismo kao društvo otklonili tu nepravdu i svoj djeci pružili jednaku skrb i mogućnost napretka. Promjenimo praksu „oduvijek“ koja je postala loša i omogućimo djeci čiji roditelji ne mogu platiti njihov boravak u vrtiću, kao i onima koji zato izdvajaju i do četvrtinu svojih primanja, da u vrtiću borave besplatno. Prihvatimo teret toga troška solidarno kao društvo, te postanimo i po tom pitanju dio suvremenog svijeta.
Jeli SOLIDARNOST jedini ponuđeni odgovor kako to provesti?
Ili se oslanjate na mikro projekte koji će se financirati iz sredstava IPA-e?

Naravno, ne očekuje se

Naravno, ne očekuje se solidarnost, već zakonsko reguliranje raspodjele i ulaganja sredstava što možda izgleda kao solidarnost u tome da se projekt u implementacijskom periodu sufinancira od strane države i JLPS-e. Ovaj projekt kao takav je mikro projekt u pogledu ukupnog razvoja RH, ali je možda najveći zahvat jednog ministarstva znanosti i obrazovanja u povijest RH (kada bi se prihvatio) i naravno kada bi se odluka donijela na nivou vlade i ovaj projekt/program prihvati onda bi RH morala osigurati sredstva i sustav sufinanciranja upravo jedne te iste realizacije ako mislimo imati mogućnost i pravo na apliciranje za EU predpristupne fondove. Ukoliko se uzme u obzir ovaj vid decentralizacije fiskalnih kapaciteta sa uvrštavanjem JLPSe u sustav PDV-a i to sa zakonskim regulativama za ulaganje tih sredstva u namjenske svrhe, to je u skladu sa potrebama EU-e po pitanju našeg sufinanciranja, i kao takvi bi sigurno dobili povoljnu 'pozajmicu' kao privremeno financiranje za ovakav projekt ali sa administrativnom odluke EU-e s kojom se odobrava realizacija sufinanciranja provedbe istog, znači opet 'step by step' process u realizaciji, ništa novo ili strašno, niti je to zaduživanje države već suradnja sa EU-om i to po njihovim pravilima i protokolima!
EU fondovi dali se zvali IPA, ISPA, PUM itd. su svi više manje indentični u šablonu i zahtjevima pa čak i oni koji se nude na nivou direktnog ulaganja/sudjelovanja EU država u predpristupne fondove kao npr. regionalni fondovi u Italiji. Ne treba se ograditi samo na jedan fond, to je jedan veliki promašaj koji se sada još uvijek osjeti na državnom nivou, ali uvijek se može popraviti. EU monitori će zasigurno prije dati bolju ocijenu nego lošiju kao što je dosada pretežno radila jer će vidjeti kako se na svim nivoima RH trudi uskladiti sa EU standardima i normama.

EU fondovi dali se zvali

EU fondovi dali se zvali IPA, ISPA, PUM itd. su svi više manje indentični u šablonu i zahtjevima pa čak i oni koji se nude na nivou direktnog ulaganja/sudjelovanja EU država u predpristupne fondove kao npr. regionalni fondovi u Italiji. Ne treba se ograditi samo na jedan fond, to je jedan veliki promašaj koji se sada još uvijek osjeti na državnom nivou, ali uvijek se može popraviti. .
Jako je bitno o kojem se fondu radi.

PHARE finacira prilagodbu zakona, ISPA finacira promet i zaštitu okoliša a SAPARD finacira poljoprivredu. Iz ta tri fonda nemožete dobiti sredstva za svoj takozvani projekt. IPA novi instrument koji zamjenjuje ove fondove i objedinjuje ih i finacira: Pomoć u tranziciji i izgradnja institucija ( PHARE), Prekogranična suradnja (INTERREG), Regionalni razvoj (ISPA), Razvoj ljudskih potencijala (ESF), Ruralni razvoj (SAPARD)

Pošto niti jedan predpristupni fond ne finacira ovo o čemu vi pričate jako je bitno da kažete na koji ste to fond računali u finaciranju ovog programa.

Imate pravo po tom pitanju,

Imate pravo po tom pitanju, i to kako je bitno kada se aplicira (naravno), ali odgovor koji je tu izvađen iz vašeg citata:

su svi više manje indentični u šablonu i zahtjevima pa čak i oni koji se nude na nivou direktnog ulaganja/sudjelovanja EU država u predpristupne fondove kao npr. regionalni fondovi u Italiji.

koliko ja vidim govori o tome kako se moraju poštivati EU norme u samom apliciranju, ovo o ćemu Vi ovdje govorite se može izmjeniti sutra.... neće jedan fod više postojati kao takav... naravno RH neće izvući onoliko koristi koliko bi mogla... i onda sve ponovno moraš pripremati... osim ako je unaprijed format i administrativni zahtjevi složeni po pravilnicima EU-a.

A slažem se s vama po pitanju toga kako bi vlajalo imati sve na tacni ako se slučajno netko gore u Vladi složi sa ovakvim projektom. (bez obzira iz kojeg razloga, pa čak to bilo i izborni inžinjering opet).

Sa druge strane, ako si im dao vilicu, nož, tanjur, papirnate maramice, klopu, desert.... jel im treba kao malom ditetu... i osigurati dadilju koja će ih hraniti? ipak ima cijelo jedno ministarstvo, pa još jedno i onda naravno min. financija... koji bi mogli komotno napraviti 'copy paste' i posložiti papirologiju ako se krene u realizaciju.

Jakša

ipak ima cijelo jedno

ipak ima cijelo jedno ministarstvo, pa još jedno i onda naravno min. financija... koji bi mogli komotno napraviti 'copy paste' i posložiti papirologiju ako se krene u realizaciju.

Dakle, vi računate na to da će vam činovnici iz ministarstva obaviti najveći dio posla?

Dakle, vi računate na to da

Dakle, vi računate na to da će vam činovnici iz ministarstva obaviti najveći dio posla?

Pa za to ih plaćamo!

Moram priznati da su mi malo čudni komentari koji inzistiraju da im predlagači ovog sjajnog projekta podastru financijsku konstrukciju. Po mom sudu to je krajnje destruktivan pristup. Što je najgore, vjerojatno će zbog "manjka sredstava" projekt biti odbijen na nacionalnoj razini. Drugim riječima, one zajednice koje "neće imati novaca" neće moći računati na realizaciju ideje "vrtić za svako dijete".

A radi se jednostavno o prioritetima u razvoju društva. Je li prioritet "kruha i igara" ili je prioritet ulaganje u budućnost i kvalitetu života djece i njihovih obitelji? Koliko ja vidim za "kruha i igara" novca nikad ne manjka i nitko se ne brine za financijsku konstrukciju, ali se zato izgradnja škola i vrtića proglašava populizmom i nepotrebnim trošenjem budžetskog novca. Bilo bi žalosno da nije tragično.

nemesis

Činovnici u ministarstvu su

Činovnici u ministarstvu su (ipak samo) činovnici. Bez uvrede nikome, ali Hrvatska ne bi smjela biti birokratska država u kojoj se odluke donose automatizmom, onako kako to činovnici u ministarstvima rješavaju. Zato postoje ili bi barem trebali postojati "lideri", oni koji su čelnici. Upravo zbog tog razloga je vlada političko tijelo, u koje sabor imenuje ministre, a kako bi oni najbolje obavili svoj posao. Zbog toga su na čelnim mjestima ministarstva (ili bi barem trebali biti) ljudi koji su zaduženi za to da vode određeno područje, koji bi trebali biti sposobni za to i koji bi trebali vući naprijed. Ako HSM, na primjer, osvoji vlast, ne može očekivati da će doći u neko ministarstvo i reći "e, mi imamo super ideju, a sad vi napravite apsolutno sve ostalo." Na kraju krajeva, zar ne prigovaramo to i drugim strankama? Svi kažu "nova radna mjesta, besplatno školovanje, jeftiniji krediti, jeftinije stanovanje, veće plaće" - a argumenti? Ili smo navikli toliko slijepo vjerovati obećanjima bez da tražimo za njih neku konkretniju argumentaciju?

Dakle, odgovor nije "za to plaćamo činovnike", nego je odgovor "za to plaćamo političare koji su na čelnim mjestima". Ako pak HSM namjerava zasjesti na ta čelna mjesta, onda bi morali pokazati barem da njihov projekt nije na razini obične dobre ideje, ili nekakvog okvirnog razmišljanja "kako bi se to moglo". Ne tražim financijsku konstrukciju, pa neću ja odobravati taj projekt, mene samo zanimaju neke konkretne stvari koje neću opet ponavljati.

krajnje destruktivan pristup. Što je najgore, vjerojatno će zbog "manjka sredstava" projekt biti odbijen na nacionalnoj razini. Drugim riječima, one zajednice koje "neće imati novaca" neće moći računati na realizaciju ideje "vrtić za svako dijete".

Upravo zato, upravo zato, Nemesis! Zašto bi to bio krajnje destruktivan pristup? A upravo je ovo jedan od problema: one općine u kojima se teško nađe i za asfalt po glavnoj cesti neće imati novaca za besplatne vrtiće. Kako se to namjerava riješiti? Misliš da cjepidlačim?


Koliko ja vidim za "kruha i igara" novca nikad ne manjka i nitko se ne brine za financijsku konstrukciju, ali se zato izgradnja škola i vrtića proglašava populizmom i nepotrebnim trošenjem budžetskog novca. Bilo bi žalosno da nije tragično.

Izgradnja novih škola i vrtića je važna, naravno, i to nije nepotrebno trošenje budžetskog novca (pod uvjetom, naravno, da taj novac doista i bude iskorišten u one svrhe kojima je namijenjen, reklo bi se, na JOT način). No, ulaganje u školstvo nije samo izgradnja novih škola i vrtića: ulaganje u "budućnost" je i školovanje kadrova, nastavnika, odgajatelja, drugih visokoobrazovanih ljudi; to je i ulaganje u standard svakog stanovnika, ulaganje u školsku opremu itd. Kod nas je nažalost i žalosno i tragično da se ulaganje u školstvo smatra samo izgradnjom novih škola. A tko će raditi u tim školama? Već sad nam očajno fali profesorskih kadrova, a vrlo često u školama izvan urbanih područja imaš situaciju da nastavnik tjelesnog. npr. predaje matematiku i fiziku. Hah, pa ajmo u toj situaciji izgraditi još 10 škola, pa će onda valjda čistačice držati nastavu (svaka čast čistačicama).

Dakle, bitno je i jedno i drugo.

Hyeronimuse, Ja želim da

Hyeronimuse,

Ja želim da svako dijete u RH pohađa vrtić od svoje treće godine. Isto tako želim da osnovne i srednje škole rade u jednoj smjeni i da svi/e učenici/e imaju besplatan prijevoz do njih. Iz više razloga smatram da je to apsolutni društveni proritet i zato ću podržati svakog onog tko ga je u stanju realizirati, bilo na nacionalnom bilo na lokalnom nivou. Osobno mi čak niti nije toliko važno kako (kao majka sam jednako postupala kad se radilo o dobrobiti mog djeteta) - PRVO DJECA I MAJKE!

ps

Više bih voljela da je RH u dugovima zbog izgradnje škola i vrtića, nego zbog svega ostalog zajedno. U XXI stoljeću ulaganje u ljude je najbolja i najisplativija investicija. Društvo koje tako ne razmišlja, osuđeno je na propast.

nemesis

Ma, vidim da se slažemo :)

Ma, vidim da se slažemo :) Ja samo kažem da ulaganje u školstvo uključuje i izgradnju novih zgrada, ali i ulaganje u ljude (a ne samo u beton i cigle).

Pa za to ih

Pa za to ih plaćamo!

Nemesis,

Za ovo ti bi dal 4 000 zvjezdica.

Mr. H Bio sam krenuo na

Mr. H

Bio sam krenuo na opciju 'ignore comments from' :)

ali eto predomislio sam se i odgovor Vam je jednostavno:

''NE''

ništa više.... niti manje nego ''NE''.

Jakša

OK, drago mi je. P.s.

OK, drago mi je.

P.s. "ignore comments from" ne bi bilo ni javno, ni otvoreno, ni transparentno, a ni demokratski.

A bilo bi. Covjek ima

A bilo bi. Covjek ima ograniceno vrijeme i ne stigne se bavit svim trolovima. Ne kazem da si trol, ali logika kaze da moze to napraviti.

UZDP-Tiaktiv

marin držić "Ako u

marin držić

"Ako u Francuskoj postoje javni vrtići besplatni još od 1880. god, zašto ne bi u Hrvatskoj u 21. stoljeću?! "

Bratstvo, jednakost, sloboda ?
Osim što smo u slobodnoj Hrvatskoj - političari zaboravljaju da smo Republika. Neki od njih misle da je ovdje za njih Kraljevstvo nebesko.
Iako je bilo davnije, prisjećam se torture u svezi upisa djece u vrtić, te zdušno podržavam zahtjev za besplatni vrtić, ali i za besplatne domove za nemoćne ljude i ustanove za adekvatnu palijativnu skrb
ali ne na razini pojedine lokalne zajednice - već u čitavoj Republici Hrvatskoj

socijalna skrb za sve
makar putem javno-privatnog partnerstva,
ali bez muljaže - za javnu dobrobit

ono što se predlaže u dnevniku ova vlada nije sposobna omogućiti niti djeci, niti nemoćnima, a niti umirućima

Djelatnost društvene brige

Djelatnost društvene brige o djeci predškolske dobi definirana je Zakonom o predškolskom odgoju i naobrazbi (“Narodne novine” broj 10/97.).
Navedena djelatnost financira se iz proračuna jedinica lokalne uprave i samouprave, od korisnika usluga sukladno mjerilima koja utvrđuje predstavničko tijelo, te iz drugih zakonom predviđenih izvora.

Evo recimo jedna od ideja HSM-a:
Povrat PDV-a za općine i regije koji se obračunava na cijenu infrastrukturnih radova (asfaltiranje, vodovod, kanalizacija) ili osloboditi plaćanja pdv-a jer sadašnji sustav je doslovce jedan vid duplog oporezivanja, naime prihodi općina i gradova kao i županija se temelje na razno razne namete, poreze, itd, što znaći da je građanin platio porez već jednom i onda sa tim porezom JLPS plaća određene radove i slično i to sa pdv-om, bez ikakvog prava na povrat tog istog pdv-a. Što znaći da je sadašnji zakon po kojem JLPSe sada rade sa svojim fiskalnim kapacitetima je u sukobu sa drugim zakonima po kojim se tobože tumači kako je u RH duplo oporezivanje nezakonito. Jedino što ustavno JLPS su nemoćne ispraviti to što dosadašnja 'CENTRALIZIRANA vlast' drži isključivo pod svojim doktrinatom. A sa takvom fiskalnom politikom iz centralne vlasti u Zagrebu se napuhuje državni proračun i stvara se lažna slika BDP-a u RH. Ne može nitko uvjeriti građane u to da žive bolje nego što je stvarno istina. Isto tako sa ovakvom prevarom Europske Unije u to što je stvarno stanje u RH, a EU je spremna podržate humane ciljeve u RH iz svojih predpristupnih fondova! Da ne spominjem kako bi ovaj zahvat bio cca 1.2% proračuna nadležnog ministarstva da sufinanciraju sa JLPS u skladu sa sadašnjim zakonima i s ciljem da bi djelatnici bili kompletno kao i sa djelatnicima OŠ, SŠ plaćeni iz državnog proračuna. Tako bi se ovo za nekih 4-5 godina moglo uvesti u cijelosti.
HSM-u je dosta toga jasno i dosta toga imamo za ponudit kao rješenje, no o tome u našem generalnom programu i podprogramima i micro projektima kako na nivou RH, tako na nivou županija, općina i mjesnih odbora uskoro, do tada sva pitanja i komentari su dobro došli!

Građani na prvom mjestu, Patriotizam, Socijalna pravda!

Darko Samardžija
Predsjednik hrvatske stranke mladih

Meni ovo vuce na iz supljeg

Meni ovo vuce na iz supljeg u prazno. Jeli, dvostruko oporezivanje znaci dupli porez, ne nestanak love.

UZDP-Tiaktiv

U pravu ste.... ovo što je

U pravu ste.... ovo što je danas na snazi u RH je doslovce sipanje iz šupleg u prazno.... kada plačate npr. komunalnu naknadu.... to nije službeno porez! (ali ti dođe na isto..... nešto što građanin mora platiti lokalnim vlastima) kada platite PDV na nešto.... jedan mali promil tog novca ide vašoj Županiji, Gradu ili Općini za razvojne projekte itd.

Tada kada taj isti npr. grad plati neke radove ili nabavi recimo klupe za park.... plačaju PDV.... i eto ti di kuna građana vrijedi 22% manje i kako je 22% opet obračunato na onih prvi 22% ili na onu 'komunalnu naknadu'.

Ovaj vid deccentralizacije bi npr. Gradu Zagrebu osigurao cca. 50.000.000,00 Kuna više, ili nekih 13% više... što velite kap u more jel tako?

Ali uzmi u obzir kako imamo nekih 530 općina i gradova u RH..... i recimo kako njima tih cca 10 do 20% bi značilo npr. proračun od nekih 6 milijuna umjesto 5 milijuna godišnje.....

E onda dolazi ono pitanje a kako osigurati da taj novac ode u prave svrhe?
Evo upravo ovako kak je navedeno, zakonski regulirati i usmjeriti tu novu vrijednost koja se stvorila u gradskom ili općinskom proračunu i osigurati da građani dobivaju potrebne usluge koje uvečavaju životni standard kao i uveličavaju mogućnosti građana RH.

Ovaj projekt kao takav ne samo da ide direktno u proračun svakog domačinstva u kojem ima dice, već pomaže u poticaj mlađim ženama u razvijanje svojih mogućnosti, daje im veći i viši zamisao u životu od ovog kojeg sada imaju... mislim kako im se pruža prilika da se osolbode onog zaostalog mentaliteta da žene ostaju kući i čuvaju dicu itd...
Ovdje se pruža prilika da svaka žena u RH koja ima dicu može slobodno planirati i karijeru!

Upravo sa takvim dugoročnim i direktnim ulaganjem koje se ovdje predlaže kao i plansko ulaganje proračunski sredstava, kao i sama decentralizacija fiskalnog režima u RH..... možemo poćeti planirati za neku budućnost i oživljavanje srednjeg staleža..... naravno ovo nije jedini potez koji je potreban u RH... ali je zato jedan od njih... ma koliko god netko to gledao kao sitnicu ili nešto što nije toliko važno u sadašnjoj 'trenutnoj' preopterečenoj situaciji u kojoj se RH nalazi.

Korak po korak i kao što vidite sve je to povezano i utjeće na ukupan razvoj života kao i životnog standarda u RH.

Mora se krenuti od nekuda! pa bolje tu di imaš višestruku korist za narod nego sa nekim letcima ili knjižicama o tome kako će se poljoprivredno zemljište raditi po planu nove vlade... i to sa crtićima.... ovo je projekt koji je namjenjen građanima i kao takvog ga mogu jedino podržati i gledati kako ostvariti.... a ne tražiti razloge zašto ga odbijati! Konkretno i Konstruktivno razmišljanje uz Javno predstavljanje, otvoreno razmatranje i transparentnu provedbu!

Jakob Matovinović - Jakša

dobro jakša jel ti ikoji

dobro jakša jel ti ikoji podatak koji bubneš provjeriš?

1. 50 milijuna kuna nije 13% proračuna Grada Zagreba. Proračun grada zagreba je 7,150 milijardi( navodno je google tvoj frend pa to znaš) .

Calculator is my friend ( Start > Accessories > Calculator ) ubaciš brojek i dobiješ 0,7%

2.
ovo što je danas na snazi u RH je doslovce sipanje iz šupleg u prazno.... kada plačate npr. komunalnu naknadu.... to nije službeno porez! (ali ti dođe na isto..... nešto što građanin mora platiti lokalnim vlastima) kada platite PDV na nešto.... jedan mali promil tog novca ide vašoj Županiji, Gradu ili Općini za razvojne projekte itd.

Tada kada taj isti npr. grad plati neke radove ili nabavi recimo klupe za park.... plačaju PDV.... i eto ti di kuna građana vrijedi 22% manje i kako je 22% opet obračunato na onih prvi 22% ili na onu 'komunalnu naknadu'.

a sada nagradno pitanje:
Kad građanin plati porez ti novci idu državi
kad država plati porez ti novci idu:
a) Poretu nesvrstanih
b) drugu Titu
c) državi

Provjeri proračun grada ZG,

Provjeri proračun grada ZG, i vidjet češ kako je sa ovim vidom fiskalne decentralizacije gradu Zagrebu predviđeno i više od cca 50.000.000 kuna. Ovo je to što bi bio višak, jer ne zaboravite kako je Grad Zagreb najviše bio zakinut sa sadašnjom decentralizacijom.... pokazalo se kako male općine nisu dobile dovoljno a Zagreb je bio zakinut za ogromne cifre....

Ovo nije cifra koja se samo tako izračunava.... jer dobivate vrijednost na vrijednost... a ovo Vaše pitanje je bilo i moje pitanje tijekom mog sudjelovanja u razgovorima sa piscima ovog projekta. U drugim riječima cifra je cca točna, i izvađena iz podataka iz ODJELA ZA PRORAČUN, koji provodi svu tu administraciju.

Nisam bio dovoljno jasan.... ovo je Višak koji se stvori Gradu u tom procesu.... i mi predlažemo da taj višak se uloži djelomično u ovaj projekt. (namjenski upravo kako Gale tvrdi po JOT sustavu)

Evo kako je Grad zagreb zakrpao svoj dio kolača koji je izgubio po ovom sadašnjem modelu: (ono google!)
Najveće promjene u rebalansu
137 mil. kuna - povećanje prihoda od poreza
170 mil. kuna - povećanje od komunalnog doprinosa
50,9 mil. kuna - prenesena sredstva iz 2006.
40 mil. kuna - smanjenje od komunalne naknade
16,4 mil. kuna - povećanje prihoda od imovine

i tko to plača? i onda računaj kako 22% ode nazad u državni proračun! i od kojih novaca (tko je to platio?)

pa eto nadam se kako sam malo bolje to sada objasnio.... nema šanse da je 50.000.000 kuna 13% proračuna grada ZG, već kroz ovaj način decentralizacije i reguliranje 'skrivenog' duplog oporezivanja dolazi se do nove vrijednosti... ali odbih onda one koje su navodne stvorene bile sa ovim sadašnjim sustavom decentralizacije di se zakida npr. Grad ZG di živi 25% države i daje se okolo drugima... pa to nije decentralizacija to je doslovce NEPRAVDA! i onda još uzmu 22% opet od toga svega!

A postupke koje su poduzeli u gradskim vlastima za podmirenje ove nepravedne preraspodjele novaca u državi je bio direktan udar na građane...

Znaći tko jeplatio kiriju?... Zagrepčani!!!!

Ne želim ispasti ka da Vas napadam, vidim kako sam ja ne jasan sa tom cifrom.... ono odakle mi? ali evo nadam se kako sam to sada malo pojasnio.

Jakša

PS nema potrebe za sarkazam... ali odgovor ti je .... državi.... jesam sada dobio jack pot? :)

Ispada da Zagreb treba

Ispada da Zagreb treba uvijek dobivati najviše novaca. U Zagrebu živi 25 % hrvatskog stanovništva, ali u ostatku Hrvatske živi 75 % stanovništva! Dok se u Zagrebu razmišlja hoćemo li graditi neboder s 20 ili 30 katova, dotle u tamo nekom zabačenom selu razmišljaju hoće li uvesti struju za sva kućanstva ili samo za polovicu njih. Jer, naravno, pa treba novaca za poslovnu elitu, za nove podzemne garaže, ceste, nebodere i luksuzne shopping centre u središtu Zagreba. A tko je u blatu, nek i ostane u blatu.

Plansko ulaganje, namjensko

Plansko ulaganje, namjensko ulaganje i naravno transparentno ulaganje.

Tu smo našli zajedničku točku!

Nemože se Zagreb samo 'graditi ili širiti' na račun 'sela'.... također nemože se dozvoliti to da građana grada Zagreba budu žrtve neučinkovitog modela fiskalne decentralizacije.... a sela nisu dobili ništa značajno od tog modela!

Teško je to ispravljati... ali sa planskim restruktuiranjem se definitivno može naći model koji će morati se implementirati na više godina, čak u fazama i to sa izmjenama i dopunama u skladu sa potrebama.

Znaći nema tu čarobni štapić, nema tu niti jedan jedinstveni korektiv.... ali postoji ih više i ako se planski uvode onda će se i planski naći rješenje... naime u dugoročnom planiranju.... za razliku od ove ideje 'živimo danas do sutra' pa onda upada ono drugo pravilo automatizmom 'daj što daš' jel tko zna di ćemo biti sutra... ono 'tko živ tko mrtav' moto!

Jakša

Nemože se Zagreb samo

Nemože se Zagreb samo 'graditi ili širiti' na račun 'sela'.... također nemože se dozvoliti to da građana grada Zagreba budu žrtve neučinkovitog modela fiskalne decentralizacije.... a sela nisu dobili ništa značajno od tog modela!
Iako ne precizno, Zagreb i sela (tzv. ruralna područja) su jedna osnova razvitka zadnjih desetljeća a ostali veći, srednji pa i manji gradovi te pretežni dio Jadrana druga. Tako da Zagreb i sela nisu nešto različito.

Zagreb je logično naslijedio prijašnje osnove i inerciju glavnog središta, ne samo hrvatskog nego i šire. Ali on ima vrtića razmjerno broju stanovnika i organizaciji rada i života najmanje u Hrvatskoj a negdje je pri dnu i u Evropi, vrtić se gradi na 50.000 stanovnika najranije 20 godina nakon što se prijeđe brojka od 30.000 stanovnika i završi nakon što priđe 50.000. Isto tako sa staračkih domova, škola, pozicije manjih i srednjih tvrtki a još gore sa ostalim relacijama (hrana, infrastruktura, zrak, voda, klupe, stabla, potoci ...).

Na tim osnovama se ujedno otvaraju dobre šanse za nova poslovanja, jer su ova poslovanja na neki način su upala u klopku i držimo ih za jajca. Nisu obratili pažnju na rezervne manevre i sada ih nemaju, jer za sva daljnja poslovanja se traže povrati prethodnih dugova i nove minimalističke postavke, a to ad Zagreba i ruralnih područja umjesto porasta zarada više od 20 godišnje sada traži otprilike toliko za povrate dugova i još 10 % za plaćanje minimalističkih usluga novih poslovanja.

Za navedene promjene na tržištu je povoljno čvrsto uvjerenje velikih bankarskih grupacija, svih iz Splita, pola istoka i skoro svih naših agenata po svijetu te naših very special elitnih snaga da je Zagreb velesila beskrajnih mogućnosti - ako to ovjerenje izdrži još i pola godine te tržišne promjene su na konju, a ako izdrži još godinu dana onda su sve pretpostavke za nova poslovanja tu.

Uf, jesi ga zakomplicirao.

Uf, jesi ga zakomplicirao. Mislim da apsolutno ništa nisi rekao, a moj komentar se odnosio na to da se previše ulaže u Zagreb, a premalo u druga područja Hrvatske. Čak se ponekad (ciljano ili sasvim "slučajno) zanemaruju područja Hrvatske koja spadaju u naprednija - kao što je npr. nedavno slučaj s najavom ukidanja međunarodnog željezničkog prijevoza kroz sjevernu Hrvatsku, o čemu sam napisao i dnevnik.

Plansko ulaganje
sa planskim restruktuiranjem
niti jedan jedinstveni korektiv.... ali postoji ih više i ako se planski uvode onda će se i planski naći rješenje... naime u dugoročnom planiranju....

A ja sam mislio da više ne živimo u planskoj ekonomiji :-))

Na žalost.... moram se

Na žalost.... moram se složiti sa ovim komentarom.... i to sa dozom ciničnosti:

A ja sam mislio da više ne živimo u planskoj ekonomiji :-))

Ali jesam odgovorio na komentar... možda ne onako kako ste željeli... ali sam Vam dao iskren i točan odgovor...

A sa sadašnjim modelom raspodjele državnog proračuna.... imamo situaciju:

Zagrebčani.... prevareni i zakinuti....

Sela.... nisu osjetili tu tzv. decentralizaciju....

a državni proračun se puni više nego ikada!

Ohhh da... i slika BDPa je toliko lažna da kada ju vidimo.... mislimo kako se živi u Švedskoj a ne u RH!

Jakša

Da..istina... no, Zagrebčani

Da..istina...

no,
Zagrebčani.... prevareni i zakinuti....

koliko ja vidim u Zagrebu se gradi sve u šesnaest: nove garaže, nove ceste, novi stanovi...U Zagrebu ima dovoljno novaca, i Zagreb mnogo dobiva i iz javnih sredstava i iz privatnih investicija. Zagrepčani su možda zakinuti ne iz razloga što novaca fali, nego kud novac ide..
A isto je tako problem što (pre)malo javnog i privatnog novca odlazi u druge krajeve Lijepe naše. Dok u Zagrebu grade podzemne garaže, dotle u nekim selima na jedno 50tak km udaljenosti ljudi moraju odlaziti po vodu na bunar ili "prek brega".
A osim toga, Hrvatska se sastoji i iz drugih gradova, ne samo iz Zagreba i seoskih područja.

Hyeronimus, Imam kučicu 25

Hyeronimus,

Imam kučicu 25 km daleko od trešnjevackog placa i kad se god nekaj radi se kod seljana pita ko hoče priključak, i ak ima tolko i tolko interesa da bu koštalo tolko i tolko.

Ljudi svaki put financiraju takve poduhvate.

Momentalno je kanalizacija u gradnji.

Zaprav ne vidim kaj očeš

Zaprav ne vidim kaj očeš reči.

Kaj misliš o

Kaj misliš o sljedečem.

Načelnik opčine fino s ljudima sjedne za stol i veli:

Ovak dečki, dovod vode do sela bi koštalo 100kn, vi pogledajte kolko vam to vredi, za ostalo bumo pogledali da nekak dobimo od države, možemo i sami skopat kanal, pa bu jeftinije.

Ima možda i neko u selu ko ima bager i da vidiš kak se to sve može jeftino napravit.

Hehe...budući da se ovih

Hehe...budući da se ovih dana na HRTu ponovno emitirala serija "Gruntovčani", ovo kaj ti sad veliš me neizmjerno podsjetilo na njihovo dogovaranje oko "uvođenja vodovoda u selo" :)

Vjeroval ili ne, ovo je moje

Vjeroval ili ne, ovo je moje mišljenje i o o toj seriji nemam pojma.

pa to je kultna serija!

pa to je kultna serija! :)
snimljena inače 1975.

Mr Skviki... Pogodili ste u

Mr Skviki...

Pogodili ste u bebu... npr. imam svoju jednu privatnu nekretninu kod Kustošije, i tamo se sada radi isto tako... istina je kako je grad kolko tolko ovaj put uložionešto ali kroz cijene priključka se otplačuje kompletno cijeli trošak izgradnje.... kako znam... pa bio sam na položaju di sam direktno imao kontakt sa skoro svim javnim radovima... od vode do kanalizacje... cesta... parking... groblje itd itd... isto tako imam nešto malo znanja u tome koliko je šta u gradnji (ono skromno) jel imam još jedan odjekt koji završavam za koji dan i to je isključivo investicija.... i tu opet sam morao doslovce sve platiti... a to je na remetincu.. blizu rotora!

Tako da ste doslovce TOČNO odgovorili kako sva ta gradnja je 90% plačeno od strane građana a ne grada!

Jedino što grad prvobitno isfinancira izgradnju... pa onda se to SVE vrati kroz priključke... + onda dođe još i komunalna naknada i naknade za investicije koje se obračunavaju na komunalne usluge itd.... ima još toga ali za sada je to dovoljno da potvrdim ovu Vašu izjavu....

Jakša

neš ti zakinutosti evo par

neš ti zakinutosti evo par primjera.

Sjedište ine je u zagrebu i tamo ina plća porez na dobit koju ostvaruje dominantno prodajom benzina. Taj benzin koji čini najveći dio dobiti se proizvodi u sisku i rijeci koji ne vide ni lipe poreza na dobit koju plati ina - to nije fer. Ta dva grada imaju najveću stopu ljudi oboljelih od karcinoma po broju stanovnika, imaju najgoru kvalitetu zraka u hrvatskoj a nemaju ništa od dobiti koju ina ostvari - jel to fer?

JANAF bez postrojenja za prekrcaj nafte u Omišlju nebi postojao. Općina Omišalj ne dobiva ni kune od janafovog profita koji ima sjedište u Zagrebu, ali itekako dobiva toksične plinove koji se ispuštaju u okoliš prilikom iskrcaja nafte - jel to fer?
HEP proizvodi struju diljem hrvatske ali porez plaća gradu zagrebu. jel to fer?

Zašto zagreb ne uzme sebi te rafinerije, te terinale te elektrane pa nek se onda priča što je fer.

U ovako centraliziranoj zemlji gdje je gotovo sve koncentrirano u Zagrebu malo je apurdno pričati da nije fer oduzeti zagrebu da bi se dalo drugima.