Tagovi

Baza zakonskih podataka

Poduži uvod

Inspiracija za današnji dnevnik je došla sa nekoliko razl?itih strana.

Prvo, tu je galetov tekst i njegova inicijativa za izgradnjom wiki baze podataka o politi?arima. Nakon prvog ?itanja imao sam dojam da gale piše o univerzalnoj bazi podataka hrvatski politi?ara, što bi po mom mišljenju bila problemati?na ideja. Naime, izvor podataka za takvu bazu mogu biti (gotovo isklju?ivo) medijski natpisi, a oni su s jedne strane nepouzdani, ?esto nepotpuni i neto?ni, a u krajnosti i podložni razli?itim spinovima i podmetanjima. Nadalje, wiki pristup izgradnje takve baze, automatski otvara prostor namjernom plasiranju krivih ili nepotpunih informacija o politi?arima koje je u odre?enom trentku potrebno diskreditirati. Štoviše, sklon sam mišljenju da je takvo ponašanje o?ekivano, ukoliko taj projekt zadobije širinu. Naknadne prepravke i ispravljanja neto?nih ili zlonamjernih podataka, te „diskreditacija“ – u skladu sa JOTom – u pravilu anonimnih autora, biti ?e zakašnjele, kada ?e dezimformacije ve? obaviti svoj posao.

Nakon galetovog drugog teksta vidim da se ne radi o takvoj bazi, ali onda bi se pridružio skepsi koju je iskazao PoKileMozga – jednostavno ?ini mi se da bi taj projekt oskudjevao sadržajem. No osnovna misao vodilja – svojevrsna politi?ka baza podataka, kao javni servis koji pomaže politi?kom djelovanju – e to mi se zavuklo u glavu i kuhalo neko vrijeme.

Slijede?i poticaj je došao sa potpuno druge strane – to?nije iz jednog neformalnog razgovora sa Marijom Lugari?. U tom razgovoru dotaknuli smo se i teme funkcioniranja Sabora i procedure donošenja zakona. I to sa dvije strane. Prvo, u hrvatskom, kao i u mnogim drugim parlamentima, vlada pravilo apsolutne dominacije ve?ine, koja je spremna propustiti isklju?ivo one zakonske prijedloge koje ona sama predlaže. Bez obzira koliko prijedlozi oporbe bili op?eprihvatljivi, apoliti?ni, ili u nekim situacijama ?isto tehni?ki, sa jedinom svrhom pro?iš?avanja i unaprje?ivanja zakona kao takvih. Tako je npr prilikom nedavnog izglasavanja Zakona o sigurnosti prometa na cestama bez rasprave i objašnjenja odbijen Marijin amandman kojim je precizirala izgled biciklisti?kih semafora. Name, spomenuti zakon to?no opisuje semafore u upotrebi (automobilisti?ke i pješa?ke semafore), no pojava biciklisti?kih semafora nije nigdje spomenuta niti opisana u zakonu. Prihva?anjem spomenutog amandmana samo bi se ispravila tehni?ka nedostatnost zakona, koji je jednim djelom izgubio vezu sa stvarnoš?u. No problem je o?igledno što amandman dolazi sa „krive strane“.

Još jedna tema koje smo se dotakli u tom razgovoru inspirirala je današnji dnevnik, a to je procedura donošenja zakona u hrvatskom Saboru. Danas imamo situaciju da su podnosioci zakonskih prijedloga to?no propisani – to mogu biti klubovi zastupnika, saborski odbori, vlada, te odre?en broj saborskih zastupnika. Kra?e re?eno, zakonski se prijedlog pred Saborom može pojaviti isklju?ivo kroz strukture politi?kih stranaka (ili u rijetkim situacijama, pomo?u malobrojnih nestrana?kih zastupnika, koji (?ast izuzecima) ne pokazuju ni trunku politi?kog aktivizma).

Taj sustav ima svoju logiku, ali i neke ozbiljne mane. Prva je ta da civilne inicijative i gra?ansko društvo prisiljava da (zakonodavno) djeluju kroz politi?ke stranke. Tako, ukoliko neka gra?anska udruga ili pokret želi potaknuti promjenu nekog zakona, ili donošenje novog, mora prvo „obraditi“ i pridobiti neku politi?ku stranku koja ?e taj zakonski prijedlog uop?e pustiti u zakonku proceduru, a tek potom treba javnim pritiskom ili lobiranjem osigurati (eventualno) izglasavanje tog zakona. I dok je ova druga stepenica „normalna“, budu?i je na kraju krajeva posao politi?ara da donose takve odluke (STRONG), a na?in utjecanja javnim (medijskim) pritiskom transtparentan i poželjan proces u demokratskom društvu koje njeguje javnu raspravu, puno ve?i problem javnim inicijativama predstavlja onaj prvi korak – službeno uvo?enje zakonskog prijedloga u saborsku proceduru. Tu podru?je djelovanja (lobiranje po strankama) nije nitimalo transparentno i u potpunosti ovisi o politi?koj volji pojedinih strana?kih elita.

Osim što ovakav sustav pred javnu inicijativu stavlja poprili?nu politi?ku branu, on u svojoj srži stavlja problem i pred politi?ke stranke – ili barem one stranke koje žele ostati u konaktu sa javnoš?u i civilnom scenom. Naime, ovakav sustav parlamentarne stranke stavlja u poziciju da moraju odlu?ivati o tome da li ?e se o nekom zakonu op?e raspravljati. Autoritativnim strankama koje žele minimizirati (copyright by ap) utjecaj javne scene u tom podru?ju to definitivno nije mana, ve? prednost. No stranke koje žele zadržati otvorenost prema javnosti ulaze u situaciju u kojoj moraju birati „kojoj ?e majci dati djete“ (LINK na kralja Solomona). Stranka sa naime ne treba slagati sa svim prijedlozima koji do nje dolaze – u biti to je i uloga stranaka – da donose politi?ke odluke. No to ne zna?i nužno da su protiv otvaranja rasprave o tom pitanju. U današnjoj situaciji, stranka koja želi podržati javnu (pa i saborsku) raspravu o gra?anskoj zakonodavnoj inicijtivi, mora sama taj zakon predložiti, i kao takav braniti, mada se ne mora slagati s njime. Ili jednostavno zakon (parlamentarno) ignorirati i time zagušiti otvaranje javne rasprave.

U svakom slu?aju – loše.

A neprihvatljivo je da o volji politi?kih elita ovisi ho?e li se o nekom pitanju uop?e (kvalificirano) razgovarati.

Rješenje kojem su u toj situaciji pribjegle mnoge od razvijenih zapadnih demokracija je uvo?enje instituta direktnog stavljanja zakonskog prijedloga u dnevni red parlamenta pomo?u prikupljanja potpisa bira?a – sli?no inicijativi za raspisivanje referenduma. Ne smije se raditi o prevelikom broju – kako zakon sam po sebi ne bi u praksi promicao svoju suprotnost, tj. prakti?no onemogu?avao svoje provo?enje (kao npr. hrvatski Zakon o referendumu), ali niti o premalom broju, kako bi se osigurala ozbiljnost i vjerodostojnost takve inicijative.

Javna baza zakonskih podataka

No da ne ulazim previše u posve novu temu, te da kona?no do?em do teme današnjeg dnevnika. Inspiriran galetom, u glavi sam osmislio jedan javni servis, koji bi se bavio baš spomenutom problematikom – javnu bazu zakonskih podataka.

O ?emu se tu radi?

Prva baza podataka prikupljala bi podatke o tehni?kim nedosljednostima i neispravnostima u hrvatskom zakonodavtsvu. Navedeni primjer sa bicklisti?kim semaforima, ili pak primjer Zakona o referendumu koji i dan danas propisuje da pri prikupljanju potpisa za raspisivanje referenduma od gra?ana treba prikupljati i JMBG (koji je u me?uvremenu postao tajni podatak), samo su dva takva primjera. Hrvatski zakoni (kao i podzakonski pravilnici) obiluju nelogi?nostima i nedosljednostima, a najviše problema zbog toga imaju upavo gra?ani. Izgradnjom baze podataka koja bi sadržavala popis tehni?kih (ne politi?kih!) nedosljednosti, te zadobivanjem na relevantnosti i vjerodostojnosti, javna bi scena izvršila pritisak na politi?ke strukture da – u krajnosti – poboljšaju kvalitetu života u zemlji. Izgradnjom kvalitetne baze za sva vremena eliminirao bi se jedan u?estali politi?ki izgovor – „nismo znali za te probleme“.

U toj bazi podataka paralelno sa identificiranim problemima, i predloženim rješenjima, trebalo bi pratiti i životni vijek tih promjena, kako bi se lako javno identificiralo u kojoj je fazi zakonski prijedlog ušao u saborsku proceduru, na ?iju inicijativu, kako je i kada u Saboru izglasan, te sa kojim obrazloženjem. To bi definitivno pove?ao proces odgovornosti politi?ara prema gra?anima, i to na jednoj „tehni?koj“ (a ?esto i životnoj) razini koja nema politi?ku pozadinu, a zna bitno utjecati na naše živote.

Druga baza podataka bavila bi se onom drugom, politi?kom, stranom zakonodavstva, a na tragu ideje nestrana?kog predlaganja zakonskih rješenja (ali ne i samo to!). Naravno da jedna takva baza podataka ne bi mogla otvoriti Sabor svim onim udrugama društvima i pojedincima koji imaju želje (ili potrebe) za mjenjanjem ili donošenjem pojedinih zakona, ali bi uvelike pripomogla transparetnosti, javnosti, i na kraju krajeva, vidljivosti tih zakonskih prijedloga – tj. svemu onome što je sadašnjim sustavom, u kojemu zakoni moraju pro?i svoj put kroz politi?ke strukture, zagušeno.

Ta bi baza, sli?no kao i ona prva, trebala sadržavati konkretne prijedloge i zahtjeve, te pratiti politi?ki put koji odre?eni zakon prolazi. Na taj na?in bi se otvorio prostor za fokusiraniji javni pritisak prema politi?kim strukturama, ali i za transparentnije predstavljanje i djelovanje samih politi?kih stranaka.

Na?in djelovanja

I tu ?u se još jednom vratiti galetu i wikiju – koje smatram neprimjerenim za izgradnju ovakve baze, ali i JOTu koji takva baza mora poštovati ukoliko misli zadobiti javni legitimitet, vjerodostojnost i utjecajnost. Smatram dakle, da svi zakonski prijedlozi, identificirani nedostaci ili amandmani moraju pro?i svojevrsnu javnu raspravu, prije nego li se uvrste u bazu. Da bi se to osiguralo, prostor u bazi i njezino administriranje mora biti otvoreno širem krugu odgovornih (javnih, blogerskih) pojedinaca, koji ?e sa jedne strane osiguravati kvalitetu materijala u bazi, ali i otvorenost prema svim politi?kim stranama (to se posebno odnosi na drugu bazu, budu?i bi se prva bavila isklju?ivo tehni?kim nedostatcima i nedosljednostima). Osobno vjerujem da bi ovakva inicijativa bila dobar teren za promociju HBOa, kao i za profilaciju te udruge i njezine civilne, nadstana?ke uloge u promociji javnog djelovanja i interneta kao sredstva (politi?ke) komunikacije. Tako?er se nadam da bi ovakva politi?ka internet inicijativa bila zanimljiva i za pollitika.com koja bi svojim ve? izgra?enim brandom, i kvalitetno izgra?enom relevantnom politi?kom bazom podataka na adresi npr. zakoni.pollitika.com, definitivno utvrdila svoju poziciju centralnog politi?kog mjesta na intenetskom nebu Hrvatske. :-)

I za kraj, ?emu sve to?

Pa pored razloga, koje sam, nadam se, dobro razjasnio, postavlja se pitanje zašto bi mi, gra?ani, sve to radili? Zar to nije prvenstveno posao politi?ara?

Iskreno re?eno – je.

Ali isto tako smatram da nas to ne smije sprije?iti, da prvenstveno djelujemo na poboljšanju naših života, budu?i svi ti loši, nedore?eni, neraspravljeni ili nedonešeni zakoni u prvom redu utje?u na naše živote. Bili politi?ari za to pla?eni ili ne, obavljali svoj posao ili ne.

Komentari

Ideja mi se čini vrlo

Ideja mi se čini vrlo dobrom i vjerujem da bi svatko od nas u svojem području mogao pronaći dosta materijala za ovakvu bazu zakonskih cveba (možda nam ugasli Feral može prepustiti njihov brand "Greatest sheets"). Moja je dvojba dali tako nešto može funkcionirati bez nekakvih stručnih moderatora, i to više njih zbog širine zahvata, i onog drugog, a što je bitnije, uključenosti ponešto aktivnih zastupnika. Za ovo drugo sam na žalost prilično skeptičan jerbo je meni fascinantno koliko ta ekipa slabo koristi usluge online zajednice, a pogotovo je nesklona testirati (i braniti) svoje stavove.
Možda ih ovakva kritika pokrene.

Eto, već se neko vrijeme pokušavam prisiliti da napišem recenziju novog (a više i nije tako nov) Zakona o prostornom uređenju i gradnji i svim njegovim nedorečenostima i nelogičnostima. Možda bi to moglo biti jedan od priloga za ovaj sajt (ako to napokon i napišem).

leddevet

leddevet

Tko je glasao

Hmm, mislim da je Mrak ovdje

Hmm, mislim da je Mrak ovdje svojevremeno pokrenuo jednu, nazovimo je zbog ove dvije gore spomenute - nultom bazom. Trebala je ukazivati na afere i biti značajnim mjestom upoznavanja s konkretnim, vrlo gadnim i za zajednicu skupim slučajevima, nakon čega bi, citiram Aleksandra: "javna scena učinila pritisak na političke strukture da – u krajnosti – poboljšaju kvalitetu života u zemlji. Izgradnjom kvalitetne baze za sva vremena eliminirao bi se jedan učestali politički izgovor – „nismo znali za te probleme“...."
Je li i u kojoj je mjeri nakon objavljivanja afera krenulo ka poboljšanju kvalitete života..?

Da, bila bi poželjna takva baza, nelogičnosti ima napretek, u samo pola sata pregleda Zakona o općem upravnom postupku naišao sam na najmanje desetak totalnih gluposti iz nekih drugih vremena, koje su očito i danas u upotrebi te služe kao referenca djeliteljima pravde...
Od banalnosti tipa: kazna od 5.000 dinara, djelatnici milicije, društveni pravobranitelj samoupravljanja, izjavljivanje podnesaka telegrafski, samoupravna organizacija.... do recimo članka koji govori da je ovaj zakon stvarno na snazi gdje god nekim drugim zakonom ova oblast nije preuzeta:
Članak 3.
U upravnim oblastima za koje je zakonom propisan poseban postupak postupa se po odredbama tog zakona. Po odredbama ovog zakona postupa se u svim pitanjima koja nisu uređena posebnim zakonom.

A zašto sam uopće tragao (i) po ovom zakonu?
E da bih našao načina natjerati Općinski sud u Iloku na dozvolu za uvidom u pravomoćnu parničnu presudu iz rujna prošle godine, kojom je jedan vukovarski građanin postao vlasnikom zgrade s trideset državnih stanova, u koje se nakon obnove trebaju vratiti ljudi koji su prije rata tu živjeli, ali koji to neće moći...
Jednostavno do Presude 114/06 nije moguće doći, jer je odgovor tajnice predsjednice suda da o pravu na uvid u Presudu odlučuje samo sudac koji je vodio parnicu, a taj sudac je još skoro mjesec dana na godišnjem, a kad se vrati njegov odgovor može biti i DA i NE...
O čemu pričamo?
Presuda je javna stvar, sigurno su mnogi članci zakona obuhvatili pravo na uvid u istu, javni interes je itekako značajan interes i da čak nije riječima definirano pravo na uvid... što sve to vrijedi, što uopće vrijedi plasirati nebuloze koje proistječu iz neusaglašenih zakona, kad ni ovo što je definirano ne može proći...? I nisu nadležni u Ministarstvu pravosuđa, nema ni tajnika ni pravnika u DSV-u, nema ništa s tim DORH, a još manje ombudsman...

Da, treba nam baza zakonskih podataka, baza neusklađenosti i nebuloza... Lakše je stvar po stvar ganjati u Izmjenu kroz saborsku proceduru, kad je sve na jednom mjestu... Hoće li nakon toga biti manje samovolje, proizvoljnog i politički motiviranog tumačenja zakona....?

Tko je glasao

Hoće li nakon toga biti

Hoće li nakon toga biti manje samovolje, proizvoljnog i politički motiviranog tumačenja zakona....?

na kratki rok - vjerojatno ne.

uostalom, jedan takav projekt niti ne moze sam samcat rjesavati kumulirane probleme hrvatske politicke (i sudske) scene, niti moze direktno utjecati na smanjenje korupcije, koja je osnovni problem funkcioniranja cijelog sustava.

no, po meni je pogresno na taj nacin promatrati projekt zakonske baze podataka.
radi se o alatu ciji smisao lezi u dugorocnoj upotrebi. sama baza moze zadobiti nekakav utjecaj tek nakon sto stekne kvalitetan sadrzaj, vjerodostojnost i citiranost. ukoliko paralelno sa razvojem jednog takvog projekta ide i razvoj politicke svijesti, baza dobija na snazi.

jedini konkretni (pored ovih principijelnih, sociolosko-politickih) proizvod tog projekta bilo bi utjecaj na prociscavanje zakonskog sustava, a vjerujem da ni to nije mala stvar. dapace.


Preselio sam blog. Od travnja nove dnevnike možete naći na:
aleksandar-hatzivelkos.from.hr
[new time, new place]

Tko je glasao

Slicnoga misljenja u vezi

Slicnoga misljenja u vezi baze je i Mrak. Naime, ni njemu se isto tako cini da baza cyber politickog aktivizma nema pretjeranog smisla. Meni je istina to pomalo opskurno promisljanje, pogotovo znajuci za cinjenicu da zadnje tri inicijative ( i jedine u zadnjih 5 godina ) koje su poljuljale vlast dosle upravo iz cyber sfere. Ne iz stranaka, ne iz sindikata, vec upravo iz ovog slabasnog cyber svijeta koji je istina tek u stadiju populjka.

No, svako ima pravo na svoje misljenje, jeli.

E sad. Po pitanju baze cyber zakona i slicnog, mozda bi bilo najbolje da tu Mraka kontaktiras, s obzirom da on taj projekt pokrece vec neko vrijeme, no nikako da nadje vremena. Naravno. Stvar je odlucio isfurati u Wikiju, barem po zadnjem, sto je IMO jedino jamstvo stvarnog JOTa i svega pozitivnog sto JOT naravno nosi.

Naravno, mozes i bez JOTa, mozes i sa urednicima i tako dalje, ali onda ce to nuzno predstavljati samo neke, a ne sve i samim time mozes se pozdraviti sa potrebnim utjecajem tog mjesta. Zato u svakom slucaju, na tragu sam Mraka i pozdravljam wiki. Jer u wikiju nema mjesta za strancarenja, sto je nuzna stvar.

UZDP-Tiaktiv

Tko je glasao

Stvar je odlucio isfurati u

Stvar je odlucio isfurati u Wikiju, barem po zadnjem, sto je IMO jedino jamstvo stvarnog JOTa i svega pozitivnog sto JOT naravno nosi.
Naravno, mozes i bez JOTa, mozes i sa urednicima i tako dalje, ali onda ce to nuzno predstavljati samo neke, a ne sve i samim time mozes se pozdraviti sa potrebnim utjecajem tog mjesta. Zato u svakom slucaju, na tragu sam Mraka i pozdravljam wiki. Jer u wikiju nema mjesta za strancarenja, sto je nuzna stvar.

nije mi jasno zasto bi wiki bio garancija JOTa? wiki je takodjer moderiran, i to puno netransparentnije nego li da se npr "urednicke" odluke donose i obrazlazu na javnom forumu. dodatno, wiki je moderiran aposteriori, i jos k tome na wiki-urednike stavlja teret da konstatno prate izmjene ne bi li popravljali namjerno ili nenamjerno nanesenu stetu. a u zakonskim prijedlozima dovoljno je promjeniti jedno slovo ("i" u "ili" ili "ili" u "i"), pa da se smisao (a time i vjerodostojnost cijelog projekta) narusi.

ovo sa strancarenjem mi takodjer nije jasno. cije strancarenje?
vjerodostojnost uredjivanja lezi na osobama koje taj posao rade. ukoliko se uredjivanja uhvati veca skupina vjerodostojinih osoba razlicitih politickih profila (zato sam i spomenuo HBO koji bi trebao moci osigurati takve ljude), vjerodostojnost cijelog projekta je osigurana.

ukoliko se urednicki posao (urednicke odluke, i njihova objasnjenja) obavlja transparetno na forumu koji je sastavni dio projekta, i transparentnost je osigurana.

otvorenost je sadrzana u tome da SVATKO ima pravo putem foruma navesti problematicne zakone, predloziti rjesenja, i sve to obrazloziti.

sve zajedno meni to izgleda kao JOT.
puno vise od wiki pristupa, i wiki moderatora koji daleko od javnosti stalno popravljaju stetu.


Preselio sam blog. Od travnja nove dnevnike možete naći na:
aleksandar-hatzivelkos.from.hr
[new time, new place]

Tko je glasao

nije mi jasno zasto bi wiki

nije mi jasno zasto bi wiki bio garancija JOTa? wiki je takodjer moderiran, i to puno netransparentnije nego li da se npr "urednicke" odluke donose i obrazlazu na javnom forumu.

Moze biti da nisam upoznat sa idejom wikija tako dobro. No, koliko sam imao priliku primjetiti radeci u wikiju, svaki potez wiki automatski dokumentira. Drugi alati to ne cine.

Druga stvar je naravno sklonost ka JOTizaciji samog procesa. Taj proces se naravno moze isfuravati i kroz druge alate, no wiki to radi automatski. To mu je modus operandi, jeli.

Sad, mozes ti na forumu otvarati podforume, slobodne zone i tako dalje i tako dalje. No, forumi nisu napravljeni po definiciji da budu JOT alati. Tako se onda sve mora dodatno dokumentirati, sto moze biti dosadno i naporno. Naravno, gdje ima volje ima i nacina, no onda je mudrije koristiti alate koji u startu koriste prednosti dokumentiranja, jednakosti, transparentnosti i otvorenosti rada.

Nije nuzno, OK.

dodatno, wiki je moderiran aposteriori, i jos k tome na wiki-urednike stavlja teret da konstatno prate izmjene ne bi li popravljali namjerno ili nenamjerno nanesenu stetu. a u zakonskim prijedlozima dovoljno je promjeniti jedno slovo ("i" u "ili" ili "ili" u "i"), pa da se smisao (a time i vjerodostojnost cijelog projekta) narusi.

OK. Taj dio rjesava obicna kultura upotrebe alata. Pa onda koristis verziju ili koja je zalockana (a sa strane imas radnu verziju) ili na historiju provjeris kad je bila zadnja validacija sa strane vjerodostojnih tijela. Iliti, to su tehnicki detalji, ne sustinski problemi.

ovo sa strancarenjem mi takodjer nije jasno. cije strancarenje?
vjerodostojnost uredjivanja lezi na osobama koje taj posao rade. ukoliko se uredjivanja uhvati veca skupina vjerodostojinih osoba razlicitih politickih profila (zato sam i spomenuo HBO koji bi trebao moci osigurati takve ljude), vjerodostojnost cijelog projekta je osigurana.

U pravu si. Ideja strancarenja utemeljena je prije svega na pristupu uredjivackoj politici. Dakle, hoce li se uspostavljati jasni tehnicki kriteriji ili ce se kvaliteta mjeriti subjektivnom percepcijom? Ako je stvar prva, onda je stvar na pravom tragu. Ako je druga, ode sve u strancarenje. Bez obzira na medij.

Dalje. Ako imas dva ili vise prijedloga koji udovoljavaju tehnickim kriterijima, tada nemas pravo (ako se neces igrati politickih opcija) drugome oduzimati pravo da postavi svoj zakon. Jer inace bojis projekt i kompromitiras ga. No, OK. Na kraju stvar uvijek rade urednici ili moderatori, pitanje je samo omogucavaju li jednaku protocnost informacije svima ili samo nekima. Wiki to sustinski omogucuje i to je dobar start. Razni drugi alati zahtjevaju jasno orjentiranost ka JOTu da bi stvar mogla uopce funkcionirat.

sve zajedno meni to izgleda kao JOT.

OK. Ako je utemeljeno na slobodnom pristupu svim informacijama, stvar je definitivno JOT.

puno vise od wiki pristupa, i wiki moderatora koji daleko od javnosti stalno popravljaju stetu.

Eh sad. Mozda znas nesto sto ja ne znam. Pa te molim da mi ovo objasnis.

UZDP-Tiaktiv

Tko je glasao

Upravo tako. Gale sam ne

Upravo tako. Gale sam ne shvaća JOT. Imamo primjer rasprave u HBO. Svakakvog smeća i prljavog veša bez potrebe. Kome to treba? Nekome za dobar tek?
Krajnji postupci (urednički) i rješenja trebaju biti dokumentirani i podložni provjeri, kritici, kontroli. Inače sa nekim svemirskim jotom jednostavno izgubiš efikasnost i fokusiranost.

# Kad ljubav postane zapovijed, mržnja može postati užitak.

# Kad ljubav postane zapovijed, mržnja može postati užitak.

Tko je glasao

Treba ti ako ne zelis nositi

Treba ti ako ne zelis nositi suvisan balast koji te kompromitira i udaljava od politicke ideje zbog koje si u procesu. Naravno, ako ti nije interes privatizirati, vec poticati javnu politiku. Ako jeste, onda JOT i nije najbolja metoda, kao niti drzanje prljavog vesa i tako dalje. No, tada si svakim danom sve vise ucjenjen, sto opet nije dobro. Al ko voli neka izvoli.

UZDP-Tiaktiv

Tko je glasao

I za kraj, čemu sve to? Pa

I za kraj, čemu sve to?
Pa pored razloga, koje sam, nadam se, dobro razjasnio, postavlja se pitanje zašto bi mi, građani, sve to radili? Zar to nije prvenstveno posao političara?

Obzirom da se je dugo oklijevalo, stiglo je doba zrelosti i sinteze koje težište prebacuje na sve više posla s tim i zarada, tako da će sve više prevladavati poslovanje i zarade.

Ad propisa i njihove primjene je već dugo redovna praksa sa pojedinci, da bi uopće opstali na tržištu, više znaju i mogu nego cijeli državni aparati i dominantno tržište, te da se to skoro pa ne plaća. Ali sada se situacija mijenja u obrnuto, državno-politički i dominantno tržišni biznis i u tome pogledu nezaustavljivo tone u živi pijesak kojeg sami proizvode desetljećima na tome gomilaju nadsvjetske zarade, tako da im spomenuti pojedinci sve više mogu naplaćivati najobičnije informacije. Dok se te snage i uz podršku građanskih snaga minimalno konsolidiraju, uz ulaganja milijardi za nove evropske propise, pojedinci će ojačati zarade i mreže tako da će to sve biti zgodna lovina za daljnje zarade. Jer se sada sve više traži stvarno poznavanje gomile toga a ne sposbnost proizvodnje i plasmana trasha (smeća).

A JOT gale vjerojatno igra igre. Dok on to ustroji i npr. JOT promovira VŠO za predsjednicu RH, to sve skupa bilo kada bolje napravi neki pojedinac za 7 dana i po 10 kuna proda u tisuće komada, uz čistu zaradu od 50.000 kuna.

Nedavno sam imao slučaj da bliska duga građanska udruga uz moju pomoć strašno profitiraju u najglupljem obrascu i ne miruju nego me pitaju za savjet kako zgaziti neke građane susjede koji navodno to ugrožavaju, a zapravo ne nego se ljudi normalno građanski dvoje između zarade u cashu i raznih prednosti u vezi stvari oko koje se je obitelj pametno trudila i ulagala jako dugo.

Zato bi bolje bilo da građanski i politički aktivizam ne ignorira blagotvorne "tržišne" promjene, koje su stigle kao plod dugog puta i novih izazova i ne gura se u nešto u čemu nema nikakve šanse, jer su to složena područja koja traže stvarno znanje i poslovanje.

A za same politčke stranke je to fantastičan razvitak događaja, one su i onako u to desetljećima ulagale blzu 0 %, manje od pojedinih troškova na kozmetiku, pa su veoma privlačne za striženje i ostale tržišne poslove.

Tko je glasao

Ap. U JOTu se da jako puno

Ap. U JOTu se da jako puno zaraditi, samo moras biti dovoljno pronicljiv da bi prepoznao trend. Kao i obicno spika, jeli 8-)

UZDP-Tiaktiv

Tko je glasao

Tržište propisa i njihove

Tržište propisa i njihove primjene prosječno godišnje u RH potroši više od 2 mlrd kuna, a to se povećava zbog preuzimanja jako puno evropskih propisa. To je višegodišnja praksa od koje stenju jake sbage po evropskim zemljama, a mi dodatno uz to vučemo i nećemo se dulje rješiti još veće količine i složenosti višedesetljetne prozvodnje najveće svjetske zbrke od propisa. To je nešto s čime će teško na kraj izlaziti i najprekaljeniji profesionalci, još godinama.

Od te 2 mlrd kuna 99 % pojedu one snage koje osiguravaju preglednost i primjenu kakvu javnost jako dobro poznaje.

Ona manjina koja to puno bolje zna i profesionalno srevisira košta non stop dio od onih preostalih 1 %, manje nego što su njihovi troškovi bavljenja tim. U narastajućim potrebama oko toga i drugim sazrijevanjima je prijeđena crta s onu stranu i osnove poslovanja se obrću. A time više ne drže vodu: Titova formula za politiku "ne držite se paragrafa kao pijan plota"; EU "ne želimo više čuti bilo šta, mora biti" i turbo praksa primjene "zašto nije ...". I sve se usložnjava i zapinje, tako da jedino preokret u poslovanju (cca ovih 2 mlrd kuna, a i više) i plaćanju rješava.

Dakle, u tome je, a i raznom, došlo doba stvarnih profesionalaca, onih skrivenih pod 1 %.

Hadzi iznosi načelno dobru ideju ali je to, kao i većina toga načelnog, u iznimnom raskoraku sa tim šta to jeste - ovo je nešto zbilja najzahtjevnije u Evropi, za niz godina, a oni stenju i lome se sa manje zahtjevnim, politika je svjetlosnim godinama udaljena od elementarnog poznavanja ključnih djelova materije, jer je preduboko i predugo maoizirana, pa će to ići praktički uz bezuvjetnu kapitulaciju politike u tom i drugim područjima. I to je već krenulo, nije neki SF i futurizam.

Tko je glasao

Hadzi iznosi načelno dobru

Hadzi iznosi načelno dobru ideju ali je to, kao i većina toga načelnog, u iznimnom raskoraku sa tim šta to jeste - ovo je nešto zbilja najzahtjevnije u Evropi, za niz godina, a oni stenju i lome se sa manje zahtjevnim, politika je svjetlosnim godinama udaljena od elementarnog poznavanja ključnih djelova materije, jer je preduboko i predugo maoizirana, pa će to ići praktički uz bezuvjetnu kapitulaciju politike u tom i drugim područjima. I to je već krenulo, nije neki SF i futurizam.

nemam iluzija da se radi o "maloj stvari" i da projekt ne bi imao (direktno zainteresiranih) protivnika.
no samo pokretanje projekta, njegova izgradnja, odrzavanje i stjecanje vjerodostojnosti (a time i utjecaja), u potpunosti ovisi o mreznoj strukturi zainteresiranih pojedinaca. to je tesko zaustaviti. a mislim da se pricu isplati pokrenuti, pa makar rezultati dosli tek u daljnjoj buducnosti.


Preselio sam blog. Od travnja nove dnevnike možete naći na:
aleksandar-hatzivelkos.from.hr
[new time, new place]

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Novi dnevnici

  1. Vrh HDZ-a provodi sotonističko- rušilačko uništenje HDZ-a, preko pomno planiranih lokalnih afera, tempiranih za lokalne izbore od ppetra komentara 8
  2. Agro Korov uništava hrvatske njive od aluzija komentara 0
  3. Vrijeme je za istinu od Feniks komentara 24
  4. Izvanredni parlamentarni izbori u Velikoj Britaniji 8. lipnja od Zoran Oštrić komentara 2
  5. porezna sjekira od aluzija komentara 0
  6. ŠEF tko je... od aluzija komentara 0
  7. Zeleno-lijeva koalicija u Zagrebu od Zoran Oštrić komentara 0
  8. Peticija protiv porezne reforme-protiv Poreza na nekretnine hrvatskih građana od ppetra komentara 17
  9. Plenković, čovjek od slame od Mucke komentara 14
  10. Ćirilica u Vukovaru od acinum komentara 7
  11. djevojka... puteno je prvi put... od aluzija komentara 0
  12. Komentar križnog puta i Rimu od petarbosni4 komentara 0
  13. novčani promet kupaca od aluzija komentara 0
  14. DORH i pravosuđe su osnovni i najteži problem Hrvatske, koji zajednički produbljuju MOST i najdetuđmanizatorskiji vrh HDZ-a od ppetra komentara 8
  15. Agrokor je potvrdio... ŠEFovanje ŠEFova je potrošeno od aluzija komentara 0
  16. USA i Rusija u ŠEFovskom sukobu od aluzija komentara 0
  17. imati svoj... zaključak od aluzija komentara 0
  18. afere, skandali, zločini - crna kronika od aluzija komentara 0
  19. Cudan smo mi narod od DeVeT komentara 0
  20. Cudan smo mi narod od DeVeT komentara 3
  21. Igra (valjda) počinje, ishod neizvjestan od Feniks komentara 25
  22. ŠEFovi hoće tehnoMudrolije bez radnika od aluzija komentara 0
  23. Vrijeme "svirke" je isteklo, valja "sviralu za pas zadjenuti" od Feniks komentara 16
  24. konstante ŠEFizma... NE zaboraviti od aluzija komentara 0
  25. Za Agrokor- napad na RH odabrali su trenutak-u kojem RH ima za "premijera" jedača srpske čokoladice iz ruke četnika Vučića od ppetra komentara 30

Trenutno online

  • Registriranih korisnika: 0
  • Gostiju: 31

Novi korisnici

  • pzbunj
  • Zbunj
  • talk500
  • mAjAdrK1IO
  • F1