Tagovi

Banke u istinskom i lažnom kapitalizmu

Jesu li banke korisne ili štetne za državu i građane?
Banke mogu biti korisne ili štetne ovisno o zakonima države i o aktivnosti aktera u državi.
Ako su banke podregulirane ili loše regulirane, a institucije države, poduzetnici i građani pasivni, a neki i korumpirani tada banke štete državi.

Stoga se postavlja pitanje kako bankama odrediti optimalnu moć i pozicionirati ih na njihovu stvarnu, u najboljem slučaju, minornu razinu doprinosa razvoja državi? Kako ih navesti da ne troše novac na luksuz, prevelike plaće upravljaća te preveliku dobit koja je neovisna o stvarnoj dodanoj vrijednosti koje banke daju državi?

Zašto banke imaju moć
Javnost i "neki "stručnjaci imaju predodžbu da su banke "jake" i to pripisuju novcima kojima banke raspolažu uz tvrdnju da se novcem može kupiti sve.
Dalje, tvrde da banke imaju novaca kojeg svi traže i s kojim mogu kupovati potrebne «pomoćnike» iz raznih djelatnosti poslovanja i države? Ističu i specifičan položaj banaka na tržištu. To su odgovori "znanstvenika" neznalica, korumpiranih državnih dužnosnika i rukovoditelja te ostalih manipulatora znanjem i neistinama.

Istinit odgovor bi trebao biti obuhvatniji i sadržavati: otkud bankama novac, tko bankama omogućava da imaju razne vrste prihoda, tko bankama svojim lošim upravljanjem povećava kamatne stope i dobit te druge potrebne sadržaje .

I države imaju mnogo novca, a trebale bi imati i više znanja od banaka, zakonima i institucijom središnje banke kontroliraju poslovanje banaka pa bi trebale biti "jače" od banaka. Banke ne bi trebale imati veću moć od države i zato jer ne raspolažu s važnim sredstvima moći vojskom i zakonodavstvom kojima raspolaže država.
Može se tvrditi da banke putem lobija utječu na upravljanje državom te da zakonodavstvo prilagođavaju svojim interesima, ali onda nema demokracije.

Banke imaju moć samo onda kada država loše radi - stvara loše zakone, te loše djeluje: ima loše pravosuđe, regulaciju banaka, a i korupciju. Iako se je zaštita dužnika banaka nešto povećala u EU ona je još uvijek loša pa i to jedno od sredstava moći banaka.

Koliko banke stvarno doprinose razvoju države, a koliko štete?
Ako sva poslovanja podijelimo u tri grupe jednostavno, srednje i složeno, banke spadaju u grupu jednostavnog poslovanja, a imaju velike plaće, veliku dobiti, luksuzne prostore i opremu te velike isplate dioničarima. Čudno je da takozvani «nezavisni analitičari» ne vide ovu kontradiktornost i ne objasne kako je ona nastala. Zbog tržišta koji je samo teoretski koncept? Naravno ne.

Logistika novca s administrativnom podrškom je na rang listi korisnih poslova za državu na niskom mjestu rang liste vrsta poslovanja važnih za razvoj države jer ne stvara dodanu vrijednost nego povećava troškove i to previše pa se time usporava razvoj države.

Teza o bankama kao pomagaćima razvoja države je jednako istinita kao i teza o bankama kao usporivačima razvoja i uništavateljima država. U svakoj državi je drugačija situacija.
U slučajevima kada je dobit banaka veća od dobiti raznih industrija banke osiromašuju te industrije i usporavaju ih u razvoju.

Sredstva za pozicioniranje banaka na njihovu korisnu poziciju u državi
(za izgradnju pravog kapitalizma)

Banke su bave veletrgovinom i maloprodajom novca te drugih proizvoda i logistikom novca.

Skup sredstava države za ispravno pozicioniranje banaka neće ograničiti tržište, jer su tržišne slobode izuzetno važne za razvoj država. Naprotiv u sadašnjim zakonima ima nedovoljno, elemenata koji stimuliraju konkurentnost banaka i poduzetnika, a posljedica je usporavanje razvoja države.

Sredstva

1. Vlada će provoditi javnu politiku troškova «proračun bez deficita». Time će se smanjiti potražnja za novcem pa će pasti kamata za kredite građanima i poduzetnicima. Zbog smanjenje potražnje smanjit će se rizik nenaplate pa će i to pridonjeti padu kamata za poduzetnike i građane.

2. Vlada će za platni promet - korištenje domaćeg novca naplaćivati koncesiju bankama i drugima i uvesti maksimalne cijene usluge pa načelu "troškovi plus fer dobit", a banke će moći smanjivati cijene koliko žele.

3. Vlada će novac građana smatrati javnim dobrom i za njegovo korištenje naplaćivati koncesiju bankama i drugim akterima.

4. Vlada će promijeniti računovodstveni sustav banaka tako da se:
* odvoji dio poslovanja s kapitalom vlasnika banaka i dio novca vjerovnika (štediša) banaka,
* rizici plasmana i troškivo nabave novca će se određivati tako da oni pripadaju svakoj vrsti usluge zasebno. Primjerice, nema razloga da građani imaju visoke kamatne stope za uzete kredite ako je njihov rizik naplate mali, a države ili poduzetnika veliki.
* postojati će stroga pravila za izlaganje rizicima novca vjerovnika koje nisu banke,
* novac vlasnika banaka moći će se ulagati uz veći rizik
* .....

5. Vlada će porezne račune građana smatrati i štednim računima građana ako su građani uplatili više novaca. U tom slučaju država plaća kamate građanima koji se bogate umjesto banaka. Time država potiče i konkurentnost banaka.

6. Vlada će napraviti javni portal – uslužno poduzeće koje će na poslovima kredita do x milijuna kuna okupljati vjerovnike i dužnike te im uz minimalnu naknadu davati pravnu i drugu pomoć u poslovima kreditiranja između građana.
Na portalu će se nalaziti svi primjerci ugovora, dokumenata i popisi vrsta kredita, sa stupnjevima rizika i sredstvima zaštite po načelu "uradi sam".
Primjerice, četiri građana vjerovnika, s iznosima od 150.000 kuna financiraju kupnju stana petog građanina, koji kupuje stan vrijednosti 800.000, i ima 200.000 vlastitog udjela, na petnaest godina uz kamatu 3%, a građani vjerovnici upisuju hipoteku na stan.

7. Vlada će otvoriti tržište posrednika u plaćanju koji bi mogli smanjiti troškove e- platnog prometa za oko dvije trećine i više.
Građanin će moći prebaciti jedan iznos na privremeni račun posrednika i iz njega platiti više računa s manjim iznosima.
Učinci sredstava za optimalnu regulaciju banaka
Primjenom samo ovdje spomenutih nekoliko sredstava u praksi vlada bi znatno smanjila kamate da kredite banaka te im smanjila prihode, a povećala standard građana i konkurentnost poduzetnika.
Koristi za državu i državne aktere bi bile više milijardi kuna godišnje u prvim godinama uvođenja s tendencijom rasta.

Uz ova sredstva javnih politika lako se razviju desetci novih sredstava koji će imati istu svrhu, obogatiti građane i smanjiti troškove poduzetnicima i javnom sektoru te ispravno pozicionirati
banake kako bi se ubrzao razvoj države.

Novi dnevnici

  1. živjeti od otpada i smeća od aluzija komentara 0
  2. Pred parlamentarne izbore u Njemačkoj (1): ankete i socijalna psihologija od Zoran Oštrić komentara 0
  3. Javno trganje originalnog znaka,mrtvom HOS-ovom ratniku,nije odavanje počasti nego izdajnička zlouporaba i zločiniziranje Hrvata od ppetra komentara 0
  4. demoKracija ministara od aluzija komentara 0
  5. I bez SAD, svijet nastavlja akcije zaštite klime od Zoran Oštrić komentara 0
  6. Predsjednik vlade RH, A. Plenković, odrađuje protiv SAD-a i predsjednika D.Trumpa, protiv KGK i protiv RH od ppetra komentara 2
  7. historijska top lista uspješnih opsjena/ra od indian komentara 95
  8. čovjek proizvodi uzrok i posljedice od aluzija komentara 0
  9. čovjek ima alat... alat ima čovjeka od aluzija komentara 0
  10. Trg maršala Tita od aluzija komentara 1
  11. UMJETNI VLASNIK od petarbosni4 komentara 6
  12. Stanje Firmi U Bosni I Hercegovini od AlexD komentara 0
  13. Mala analiza od drvosjek komentara 46
  14. gospodari naši od aluzija komentara 0
  15. imati NOVO za posljedicu NOVU od aluzija komentara 0
  16. zadomspremni od drvosjek komentara 5
  17. NE jednakost zašto postoji od aluzija komentara 0
  18. Razotkrivanje: „Istanbulska konvencija“ je agresija na sve države koje su zaštitile brak kao zajednicu muškarca i žene od ppetra komentara 9
  19. I meni je žao svih nevinih od drvosjek komentara 31
  20. porezoPrimci naredboDavci ŠEFovi od aluzija komentara 0
  21. VLASNITVO I UPRAVLJANJE NJIME - ius gubernandi od petarbosni4 komentara 15
  22. Ne prestanete li s „pomirbom“, zakrvit ćemo se još i više od Feniks komentara 26
  23. kobna diktatura ŠEFovanja - ažuriranje 2017-08-16 od aluzija komentara 0
  24. naređenje/izvršenje (a za NE poslušnost kažnjavanje) od aluzija komentara 0
  25. Vlada treba služiti građanima od Mucke komentara 0

Trenutno online

  • Registriranih korisnika: 0
  • Gostiju: 38

Novi korisnici

  • mmarijan
  • Crvena
  • gived
  • AlexD
  • Voltron