Tagovi

BANKA MAGAZIN

Pretplatio sam se na neke ovakve online novine pa evo jutrošnjih iz Banka Magazina:

Vanjskotrgovinski deficit do kraja veljače 12,4 milijarde kuna
Ukupan izvoz Hrvatske u siječnju i veljači, prema privremenim podacima koje je objavio Državni zavod za statistiku, iznosio je 10,58 milijardi kuna. Istodobno, uvoz je dosegao 22,98 milijardi kuna što znači da je deficit u vanjskotrgovinskoj razmjeni iznosio 12,4 milijardi kuna što u odnosu na isto lanjsko razdoblje predstavlja porast deficita od 2,43 milijarde kuna.
Iskazan u milijunima američkih dolara, izvoz je u razdoblju od siječnja do veljače 2008. iznosio 2,13 milijardi, a uvoz 4,63 milijarde, dok je vanjskotrgovinski deficit dosegao 2,5 milijarde dolara. Pokrivenost uvoza izvozom bila je 46,0% što je nešto niže od cjelogodišnjeg prosjeka za prošlu godinu koji je iznosio 47,9 posto

Prošlogodišnji deficit bilance tekućih transakcija 3,2 milijarde eura
Hrvatska narodna banka objavila je preliminarne podatke o bilanci plaćanja Republike Hrvatske za posljednje tromjesečje prošle godine prema kojima je saldo bilance tekućih transakcija, u skladu s očekivanjima analitičara Raiffeisen banke, zabilježio manjak od 1,9 milijardi eura. Navedeni deficit je za 378 milijuna eura ili 25% viši u odnosu na isto tromjesečje 2006. godine. U cijeloj 2007. godini deficit tekućih transakcija iznosi 3,2 milijardi eura te je za 514 milijuna eura viši u odnosu na 2006. godinu. Udio deficita tekućeg računa bilance plaćanja u BDP-u (8,55%) zamjetno je povećan u odnosu na 2006. kada je iznosio 7,9%. Tako je treću godinu za redom nastavljeno produbljivanje manjka na promatranom računu i u apsolutnim iznosima i s obzirom na udio u BDP-u. Na povećanje deficita u 2007. godini ponajviše su utjecala kretanja na računu roba, čiji je manjak povećan za preko milijardu eura.
Naime, rast prihoda od izvoza roba od 729 milijuna eura ili 8,6%, bio je manji od rasta rashoda za uvezene robe koji je iznosio relativno visokih 10,8% ili 1,8 milijardi eura što je za posljedicu imalo produbljivanje manjka na računu roba na 9,4 milijarde eura (rast od 13,1%). Osim toga, uobičajen suficit na računu usluga, koji je u 2007. godini iznosio 6,3 milijarde eura (rast od 10,7%), tek dijelom je uspio nadomjestiti negativna kretanja u robnoj razmjeni RH s inozemstvom. Dodatni pritisak na povećanje deficita tekućih transakcija došao je sa smanjenjem suficita na računima dohotka (-2,4%) i tekućih transfera (-5,5%). Najpovoljniji način za financiranje deficita tekućeg računa su izravna strana ulaganja, kojih je u prošloj godini ukupno realizirano 3,6 milijardi eura. Tako je ukupan priljev izravnih inozemnih ulaganja bio dovoljan da pokrije deficit tekućeg računa platne bilance.
Ipak, skora objava strukture stranih ulaganja mogla bi pokazati relativno nepovoljnu strukturu odnosno da je većina promatranih ulaganja u Hrvatskoj i dalje usmjerena na brownfield ulaganja te investicije u uslužne djelatnosti, odnosno u financijski sektor i trgovinu, čime izostaje (izravan) pozitivan utjecaj FDI na rast proizvodnje i izvoza. U 2008. godini analitičari RBA očekuju pritisak na daljnje pogoršanje kretanja na bilancu plaćanja (prvenstveno na računu roba) uslijed rasta cijena energenata te slabljenja konkurentnosti izvoznog sektora (realna aprecijacija kune i sporija gospodarska aktivnost država članica EU). S druge strane, očekivanja o usporavanju rasta osobne potrošnje mogla bi povoljno utjecati na rashodnu stranu roba odnosno smanjenje dinamike rasta uvoza.

Krediti stanovništvu u godinu dana porasli na 111,84 milijarde kuna
Ukupni su krediti u posljednjih godinu dana, odnosno do kraja veljače ove godine porasli za 27,15 milijarde kuna odnosno za 14,3 posto na 217,08 milijardi kuna, pokazuju najnoviji podaci Hrvatske narodne banke. Nešto brže od rasta ukupnih kredita rasli su krediti stanovništvu. Oni su s 95,13 porasli na 111,84 milijarde kuna odnosno za 17,6 posto. Najveći udio među kreditima stanovništvu čine ostali krediti koji su u godinu dana porasli 16,3 posto na 48,35 milijardi kuna, a po visini ih slijede stambeni krediti koji su s kraja veljače prošle godine porasli čak 22,1 posto na 46,31 milijardu kuna. Najveći porast od čak 27,8 posto ostvarili su krediti po kreditnim karticama koji su krajem veljače ove godine dosegli iznos od 4,96 milijarde kuna.
Ukupni su krediti trgovačkim društvima porasli na 83,97 milijardi kuna pri čemu su krediti državnim trgovačkim društvima ostvarili pad od 6,25 posto na 7,81 milijardu kuna, dok su krediti ostalim trgovačkim društvima porasli 11,8 posto na 76,16 milijardi kuna.

Magazin Banka: Porast rizičnih kredita
Najveći udjel loših kredita (to su djelomično naplativi ili nenaplativi) u ukupnim kreditima tijekom 2007., kao i ranijih godina, zabilježen je kod hipotekarnih kredita, 10,11 posto. Ostali krediti stanovništvu smatraju se puno kvalitetnijima, pa se rizičnima ocjenjuje tek 1,6 posto stambenih i 3,1 posto auto-kredita. Očigledan je, međutim, nastavak pogoršanja naplate kredita po kreditnim karticama koji su 2007. godine bili jedina grupa s rastom udjela loših kredita u ukupnima. Magazin Banka u travanjskom broju analizirao je, na temelju podataka HNB-a, posljedice kreditne ekspanzije i problem naplativosti kredita. Rizični krediti po kreditnim karticama zabilježili su u 2007. skok od 34 posto. To je viša stopa od one po kojoj su u istom razdoblju porasli svi kartičarski krediti u Hrvatskoj (28,4%) i dosegli iznos od 4,9 milijardi kuna. Kamatne stope na kartičarske kredite su među najvišima, za banke je to unosan biznis, a za građane mogućnost potrošnje s minimalnom kontrolom, tim više što takvih kredita nema u Kreditnom registru. Za bankovni sustav nema opasnosti, jer su loši krediti po kreditnim karticama sa 77,76 posto pokriveni rezervama, ali će korisnicima tih kredita izlazak iz dugova ubuduće predstavljati sve ozbiljniji problem.
Rastu i rizični stambeni krediti i to za značajnih 15 posto u godini kad je ta grupa kredita zabilježila rast od 22,47 posto. Stambeni krediti su u godinama kreditnog buma snažno rasli (u 2006. za 34 %, godinu ranije za 29 %) i krajem 2007. dosegli su udjel u ukupnim kreditima banaka od 20,5 posto. Krajem 2007. ukupni krediti stanovništvu dosegli su iznos od 112,36 milijardi kuna, od čega se na stambene kredite odnosi 45,23 milijardi. U uvjetima kreditne ekspanzije prirodno je da porastu i loši krediti, no visokih 15 posto ne može biti u skladu s uvjerenje da su stambeni krediti niskorizični. Banke su se dobro osigurale za rizike, pa su loši stambeni krediti, nakon neznatnog rasta rezervi, krajem 2007. pokriveni s 50 posto.
Vrlo dobru pokrivenost rezervama imaju auto krediti. U toj je grupi pokrivenost loših kredita porasla s 58,55 posto u 2006. na čak 74,80 posto tijekom 2007. godine. Auto krediti su prošle godine porasli samo za 1,7 posto, iznos loših kredita čak se smanjio u odnosu na 2006., ali su banke nastavile izdvajati rezerve pokazujući tako da tu vrstu kredita smatraju rizičnijima nego što bi se po sadašnjoj kvaliteti naplativosti moglo zaključiti. Auto krediti su 2005., u vrijeme kad su porasli samo 6,32 posto, postali rekorderi s porastom loših plasmana za 51,17 posto. Sljedeće je godine uslijedio pad loših auto kredita, ali je opomena iz 2005. godine i te kako vidljiva u oprezu banaka u pogledu izdvajanja rezervi. Tada, 2005. godine, loši krediti građanima porasli su 15,5 posto dok su svi krediti građanima zabilježili stopu rasta od 22,5 posto. Dvije godine kasnije, situacija je ipak nešto povoljnija – ukupni krediti stanovništvu porasli su za 18 posto, a rizični krediti u toj grupi za 7 posto, s time da je pojačan oprez najpotrebniji kod kartičarskih kredita. Inače, prema podacima HNB-a za 2007. godinu 95,22 posto kredita banaka smatra se naplativima – kod trgovačkih društava 7,30 posto kredita ocjenjuje se djelomično naplativima ili nenaplativima kao i 3,73 posto kredita građanima.

No što znače gornje negativne tendencije prema sreći kojom smo ovih dana obasuti, prema neizrecivim i neporecivim uspjesima - da je Bush tu, da smo dobili pozivnicu za NATO, da je zagorski Zgubidan i hajduk mrtav!

Komentari

Jako dobro...

Jako dobro...

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Novi dnevnici

  1. Plenković nastavlja izgubljenu Arbitražu s MOL-om, da bi krivnju za 5 milijardi kuna gubitka svalio s MOST-a i B.Petrova na HDZ od ppetra komentara 0
  2. NAŠA MISIJA od petarbosni4 komentara 0
  3. ŠEFovi reformiraju Republiku Hrvatsku od aluzija komentara 2
  4. Hrvatski nacionalni interes i kako ga steći od Feniks komentara 16
  5. Vrh HDZ-a onemogućava HDZ-u preuzimanje vlasti od ppetra komentara 3
  6. Može li Trump doživjeti i preživjeti inauguraciju od sjenka komentara 15
  7. Kao i hrvatsku državu, INU je prodala detuđmanizacija od MKn komentara 14
  8. Putevi i stranputice: Dvije godine mandata Kolinde Grabar Kitarović od sm komentara 6
  9. Fašizacija hrvatskog društva nesmetano napreduje od Feniks komentara 12
  10. Svemir je integralni organizam; uključuje i Kolindu od bube komentara 6
  11. Leakovina - Autodanuncijada - Nije li ljevica preživjela dovoljan broj 'Markovina'? od doza komentara 4
  12. iskustvo proizvodi vrijednost preživljavanja od aluzija komentara 0
  13. Božo Petrov i MOST napravili su 250 puta veću štetu RH, nego Hanžeković svojim ovrhama i spinovima od ppetra komentara 22
  14. Stop formatiranju diskova od robot komentara 13
  15. čovjek (SLUGA) MORA biti pokoran i poslušan čovjeku (ŠEF) od aluzija komentara 0
  16. dama s hermelinom i još 86 000 umjetnina od indian komentara 7
  17. Šteta od preko 5 milijardi kn građanima RH, traži ostavku Bože Petrova i hitnu akciju DORH-a od ppetra komentara 14
  18. Je li 2016. za Hrvatsku prijelomna godina? od vkrsnik komentara 11
  19. Politika Donalda Trumpa: ako su znanstvene činjenice suprutne mojoj politici, treba ukinuti znanost od Zoran Oštrić komentara 23
  20. O bankrotu ljevice u doba globalizacije od Zoran Oštrić komentara 4
  21. Međunarodni kazneni sud od Zlatno doba kap... komentara 1
  22. Veleizdaja Ustavnog suda RH od sjenka komentara 11
  23. Igra Plenkovića i Petrova, MOST-a i HDZ-a, odigrana na Badnjak, vulgarna je kao gluma Frljićevih glumica s državnom zastavom od ppetra komentara 5
  24. Izgubljena arbitraža: Upravljačka prava u INA-i nije predao Sanader, nego hrvatska vlada od sm komentara 49
  25. satnica obiteljskog preživljavanja od aluzija komentara 0

Tko je online

  • aluzija

Trenutno online

  • Registriranih korisnika: 2
  • Gostiju: 40

Novi korisnici

  • F1
  • valentino
  • justiceforall
  • sandy199
  • Puležan