Tagovi

Balvani na autocestama

Uske, vijugave i često zakrčene ceste sve više odlaze u povijest. Njih zamjenjuju suvremene ceste koje su projektirane za veće brzine, veći protok vozila i veću sigurnost korisnika.

Fotografija: HACSuvremene ceste trebale bi smanjiti vrijeme putovanja i troškove vezane uz prijevozna sredstva. Hrvatska je u poslijednjih nekoliko godina izgradila zavidan broj kilometra suvremenih autocesta. Do sada su spojeni ili će uskoro biti spojeni svi važni gospodarski centri u državi. Uz dobar automobil i puno novca može se vrlo brzo stići, recimo, od Splita do Mađarske granice. Isto tako od Krapine se vrlo brzo može doći do Slavonskog Broda i dalje prema ravnoj Slavoniji ili mračnoj Srbiji.

Kod izgradnje cesta više nema problema. Nema više prepreke koje graditelji ne bi mogli savladati. Postoje domaći stručnjaci: inženjeri i projektanti, vrijedni radnici i moćni strojevi koji mogu brzo i kvalitetno izgraditi cestu na svakoj dionici. Ponosan sam na nove ceste, njihovu kvalitetu i brzinu kojom su izgrađene. Veseli me što su te ceste uglavnom djelo domaćeg uma i vrijednih hrvatskih ruku.

Ne veseli me cijena koju hrvatski građani i njihovi gosti, za korištenje te ceste, moraju platiti. Uz sve one poreze i namete koji se izdvajaju za ceste a ugrađeni su u cijenu pogonskog goriva, registraciju vozila i bog ga zna što sve ne, mora se plaćati i na ulazima ili izlazima tih suvremenih cesta.

Na ulazima i izlazima iz cesta koje život znaće napravljena su mala naselja. Kućice u koje su smješteni blagajnici koji nam podižu i spuštaju rampu, troše naše dragocjeno vrijeme i za to nam uzimaju novac. Uvijek kada dolazim u neko od tih naselja sa rampom sjetim se ne tako davne “balvan revolucije”. Sjetim se tipova koji su rušili stabla na ceste i pokretali rat. Rat koji je bio besmislen i nepotreban.

Naselja na autocestama za mene su također nepotrebna i besmislena. Besmisleno je graditi objekte u kojim će 24. sata dnevno biti zaposlene osobe koje će ometati promet da bi izvršili naplatu za korištenje ceste. Besmisleno je od novca naplaćenoga za ceste plaćati rampe, kućice i blagajnike. Rampe ne utječu na kvalitetu i sigurnost prometa, već naprotiv usporavaju promet i čine ga nesigurnijim.

Iskustva naših susjeda

Za razliku od nas, Austrija, Mađarska, Češka, Slovačka nemaju balvan revoluciju na cestama. Nemaju zastoja i nepotrebnih troškova. Naplatu korištenja autocesta riješili su uvođenjem vinjeta, odnosno napljepnica. Te naljepnice mogu se kupiti na benzinskim servisima. Za prodaju vinjeta nije potrebna izgradnja čitavih naselja uz cestu niti je potrebno zaposliti blagajnike. Vinjete se jednostavno prodaju poput državnih biljega. Vinjete vrijede za određeno vremensko razdoblje, od jednog dana do godinu dana.

Primjer

U Slovačkoj za vinjetu kojom se može osobnim automobilom voziti sedam dana na svim autocestama, potrebno je platiti 150 SKK ili u u našem novcu 32,71 kuna.

Za nešto više novca 36,00 kuna u Hrvatskoj se možemo voziti samo u jednom smjeru od Sv. Helene do Goričana.

Kontrola korištenja vinjeta na autocestama

Prema iskustvima Austrije 98% automobila koristilo je vinjete. Uvođenje elektronske kontrole vinjeta, koja se upravo uvodi u Austriji, ima za cilj stopostotno korištenje vinjeta. Kazne za one koji ne koriste vinjetu je između 300 i 3000 €. Više na Business.hr.

Kako se plaća cestarina u Hrvatskoj?

Naplata u Hrvatskoj u najvećem dijelu naplaćuje se direktno na autocesti gotovinom. Uz gotovinu nude se i neke pogodnosti:

  • PRETPLATNIČKE KARATE (mjesečne ili godišnje)
  • KARNETI (fizičke osobe za I i II skupinu vozila)
  • SMART KARTICE
  • SEZONSKE SMART KARTICE
  • ENC-a (uređaj za beskontaktnu naplatu cestarine
  • Iz navedenog opisa jasno proizlazi da je naplata cestarine u hrvatskoj nauka za sebe. Izkomplicirana do krajnosti. Zamućena i zamraćena. Kao takva teško kontrolirana. Gotovina, razne povlastice, karneti i kartice idealni su za privatni "posao" ili "posao" organiziranih skupina unutar državnog aparata. Šverca se, krade, korumpira sve uz zaštitu visoke politike. Nije važno što se takvom poslovanju protivi struka, što su takav naćin poslovanja napustile zemlje u okruženju. Važno je da se zbrinu rođaci, podanici, stranački i koalicijski poslušnici. U tim poslovima davno se vozi u petoj brzini ali u smijeru suprotnom od Europe.
    Zašto ne, sve to naivni korisnici plaćaju još uredno u koloni čekaju.
    Nisu li slično htjeli i oni '91?

    Komentari

    Niti blizu istini sto se

    Niti blizu istini sto se tice Austrije - na zapadnijim dijelovima postoji sasvim solidan broj naplatnih kucica prije znacajnijeg broja tunela/skupljih brdskih dionica gdje ce te uz vinjetu uredno olaskati za dodatnih 7-8 EUR po prolazu.

    Ali daleko najveci bezobrazluk sam dozivio u Norveskoj gdje sam za dionicu od Stavengera do Bergena od nekih 5-6 sati voznje istovario cca. 300 kn za trajekte ( oni su siromasni pa ne grade mostove poput Peljeskog nego koriste flotu modernih trajekata, iako se radi o vitalnoj drzavnoj cesti ) i jos dodatnih 400 kn za cestarinu i tunele. Izgleda puno, ali jos kad se uzme da se ne radi o autocesti nego o magistralnom pravcu poput nase D1 i da sam u tih cca. 300 km barem desetak puta stao zbog naplate.....

    Vrhunac mi je bila jedna prekrasna dionica prema Kristianslandu gdje sam doslovno uzivao u svakom kilometru nepatvorenog norveskog divljeg pejsaza i kao danas se prisjecam jednog malenog jezera usred kojeg je maleni otocic od cca. 5x5 metara s jednim velikim borom....ta scena me toliko opcinila da sam se skoro nabio u jednu automatsku rampu postavljenu 10 km od prvog dodira s civilizacijom i gdje sam ostavio dodatnih 20 kn :)

    Tko je glasao

    Pa nije baš tako, Niti

    Pa nije baš tako,

    Niti blizu istini sto se tice Austrije - na zapadnijim dijelovima postoji sasvim solidan broj naplatnih kucica prije znacajnijeg broja tunela/skupljih brdskih dionica gdje ce te uz vinjetu uredno olaskati za dodatnih 7-8 EUR po prolazu.

    Koliko znam, radi se samo o Tauernautobahn (Villach/Beljak - Salzburg), gdje se plača tunelnina i o Karavanškom tunelu.

    Inače, što se tiče Slovenije, zahuktale su u zadnjih par dana opet debate o vinjetama. Dovoljno je ljudima - a pogotovo kamiondžijama, koji ne mogu koristiti ABC (slovenski naziv za ENC) - da recimo za dionicu LJ - MB od nekih 140 km stoje u redovima 3 puta. Tako da sve izgleda, da će Slovenija za koju godinu ili dvije uvesti vinjete, a par godina kasnije, kad proradi Magellan sustav za GPS, satelitsku naplatu cestarina.

    Pozdrav iz Ljubljane.

    Tko je glasao

    Kolko je meni poznato i na

    Kolko je meni poznato i na Autoputu od Graz-a prema Salzburg-u se isto plača tunel.

    Tko je glasao

    tako je, i u smjeru graz -

    tako je, i u smjeru graz - linz (ako se ide prema passau-u) također

    Tko je glasao

    Nije mi logično da gradimo

    Nije mi logično da gradimo brze ceste a onda ih usporavamo rampama i kolonama za naplatu.
    Slušam da je u Sloveniji razbijena građevinsk mafija. Vjerujem da i oni imaju interesa u gotovinskim naplatama autocesta, namještanju izgradnje i održavanja cesta.

    Tko je glasao

    Mucke, Slušam da je u

    Mucke,

    Slušam da je u Sloveniji razbijena građevinsk mafija. Vjerujem da i oni imaju interesa u gotovinskim naplatama autocesta, namještanju izgradnje i održavanja cesta.

    Hehe ... zlobnici kažu, da si Janša, kao i Sanader aretacijom vrha HFP, kupuje izbore, ali ako stvarno netko bude netko ostao u zatvoru a kasnije i osuđen, ovogodišnji izbori u Sloveniji su po mom mišljenju odlućeni. Jedina je razlika to, što su jučerašnje aretacije 7 i više mjeseci pred izborima, a ne samo 3 ili 4 kao u Hrvatskoj.

    A da pomenute firme imaju interesa u izgradnji autoputeva ... imaju. Kamere TV Slovenije pre par godina (krajem 90 - ih) zabilježile su antologijski prizor, kako je jedna te ista 3,5" disketa sa ponudom SCT - a za izgradnju tunela na autoputu LJ - MB jednom bila žute, a drugi put naranđaste boje.;)))

    Posao je na kraju dobila italijanska firma Grasseto, ali je kvaliteta betonskog kolnika toliko loša, da u slučaju kiše, t.j. mokrog kolnika, ograničenje brzine u tunelu iznosi 60 km/h umjesto 100 km/h i to nepune 3 godine nakon otvaranja tunela. Izvođači i nadzornici radova sad se tužakaju, ko mora to da popravi iz naslova garancije. Da nije tužno, bilo bi veoma smješno ...

    Pozdrav iz Ljubljane.

    Tko je glasao

    Ali kod vas su ipak

    Ali kod vas su ipak aretirani direktori građevinskih tvrtki, možda i koji vlasnik, no kod nas se nije stiglo dalje od kakvog poslovođe ili kamiondžije koji prevozi šoder.

    Kod nas se glavešinama još uvijek priznaje "nemam pojma" izgovor (vidi pod Vukelić, Kalmeta, Polančec i ostali).

    B-52

    Tko je glasao

    Ali kod vas su ipak

    Ali kod vas su ipak aretirani direktori građevinskih tvrtki, možda i koji vlasnik, no kod nas se nije stiglo dalje od kakvog poslovođe ili kamiondžije koji prevozi šoder.

    Za Ivana Zidara, predsjednika Upravnog odbora SCT - a siguran sam, da je najveći vlasnik firme, koja je do kraja management - buy - outom otkupljena, mislim da prošle godine.

    Hilda Tovšak, direktorica Vegrada, bivša je desna ruka nedavno poraženog predsjedničkog kandidata Lojzeta Peterleta u ulozi glavne tajnice SKD (Slovenskih kršćanskih demokrata), dok je on bio (veoma neuspješan) predsjednik stranke. Koliko mi je poznato, nisu se posvađali nikad.

    Dušan Černigoj, direktor i koliko znam najveći suvlasnik Primorja Ajdovščina (isto do kraja management - buy - outom otkupljena firma prošle godine) istovremeno je i član Državnog sveta, neke vrste gornjeg doma slovenskog parlamenta sa ograničenim nadležnostima. Kao takav, uživa imunitet, pa je prilićno brzo izašao iz pritvora.

    Ono što mene lično najviše impresionira kod nedavnih aretacija (većina je u međuvremenu več puštena i očito branit će se sa slobode) je privedba Ivana Zidarja, koji je na čelu SCT - a više od 30 godina, postavljen od Ivana Mačka - Matije (neke vrste slovenski pandan Steva Krajačića, koji je više od 30 godina držao ruku nad slovenskom UDB - om) a istovremeno častnim gostom njegove eminencije, kardinala dr. Franca Rodeta na njegovoj oproštajnoj večeri prilikom njegovog premeštnja iz Ljubljane u Vatikan. Zidar je do prekjuće važio kao THE Untouchable .

    Pozdrav iz Ljubljane.

    Tko je glasao

    Ono što mene lično

    Ono što mene lično najviše impresionira kod nedavnih aretacija (većina je u međuvremenu več puštena i očito branit će se sa slobode) je privedba Ivana Zidarja, koji je na čelu SCT - a više od 30 godina, postavljen od Ivana Mačka - Matije (neke vrste slovenski pandan Steva Krajačića, koji je više od 30 godina držao ruku nad slovenskom UDB - om) a istovremeno častnim gostom njegove eminencije, kardinala dr. Franca Rodeta na njegovoj oproštajnoj večeri prilikom njegovog premeštnja iz Ljubljane u Vatikan. Zidar je do prekjuće važio kao THE Untouchable .

    Ovo ukazuje da je strašni žar iz očiju slabi, logično najprije od Triglava a onda će se možda pomalo kretati ka prijateljskom Vladivostoku.

    Edvard Kocbek je detaljno opisivao taj žar kod Ivana Mačka i prigodama rata kada pomaže opastati i prigodama mira kada se odlučuje likvidirati ili ne, koji Maček je dio jezgra koje se je žarom napojilo na čuvenim školama u Moskvi tridesetih, kao i Kardelj, Tito, Krajačić, Kidrič.

    Artur Koestler je to isto opisivao kod Buharina i ostalih preživjelih iz jezgra, cca 1933.g. Jedino je još žar očiju bio živ.

    Andrej Rozman Roza je opisivao taj žar kada je slovenska omladina osamdesetih uz pomoć Kučana malim koracima dobila pravo građanstva, npr. kako je žar izgledao u očima direktora Metalke ispred čije zgrade smo ad hoc počeli na otvorenom redovne ljetne programe slobodne za građanstvo i prolaznike, čime je vjerojatno zid pao prije stvarnog berlinskog zida (Roza glavni organizator).

    Ali žarovi su i dalje očito jaki i ovo je vjerojatno značajan znak da je i oko žara krenulo. To je ujedno znak ne samo da slabi magija oko toga tipa instaliranog prije 30 godina nego i da dolasci snaga slobode prije 30 godina na neke točke igraju svoju igru.

    Tko je glasao

    A nedavno Frenki goes to

    A nedavno Frenki goes to Moskva

    Tko je glasao

    Žao mi je što i vi imate

    Žao mi je što i vi imate probleme. Nažalost kriminal nikoga ne zaobilazi. Uvjek se nađu "dobre" duše koje udome kriminal :-)

    Tko je glasao

    I ja sam ponosan što smo u

    I ja sam ponosan što smo u kratkom roku izgradili toliko autocesta. Ali, nisam ponosan na ovako velik vanjski dug, koji je izravna posljedica (i) toga.
    Ne sviđa mi se ni nepostrojanje popratnih objekata i sadržaja na dijelu autocesta. Recimo, od Zagreba do Rijeke (cca 160 km autoceste) do nedavno nije bilo ni jednog odmorišta, osim onog u Ravnoj Gori, u kojem su cijene "boli glava". Naknadno je sagrađeno i odmorište Dobra, između Karlovca i Bosiljeva, kao i Desinić, kod Jaske. Mislim da to nije u skladu s međunarodnim propisima, jer bi takvih objekata moralo biti barem 1 na svakih 50 km. Ovako, netko tko ne zna da nema gdje natankati benz, recimo Mađar ili Slovak, koji ljeti hrli prema Jadranu, može mu se dogoditi da mu auto jednostavno stane na sred puta.
    No, svrha odmorišta nije samo da se može nešto jesti, natankati benz ili ići na WC, nego i da se čovjek jednostavno odmori od duge vožnje. U susjednoj Sloveniji, recimo, postoji po jedno odmorište između svaka dva izlaza s autoceste, a nemaju baš na svakom ugostiteljski objekt ili benzinsku.
    Druga stvar koja mi se ne sviđa na našim autocestama je to što ih mi, za razliku od drugih zemalja, uopće ne znamo iskoristiti za turističku promidžbu. Od Zagreba do Rijeke ili Splita gotovo nigdje nema nikakvog turističkog putokaza. Tek su nedavno postavili putokaze za nacionalne parkove, koji su, u pravilu, znatno udaljeni od autocesta (što je i dobro). No, nigdje nisam vidio, primjerice, turistički putokaz za goranska skijališta (s izuzetkom Bjelolasice) ili, recimo, za Skrad ili Karlovac. Doduše, primijetio sam da su na Istarskom ipsilonu (koji je, sam po sebi, gola sramota i ruglo, barem onaj istočni krak, prema Rijeci i Zagrebu) u posljednje vrijeme postavili neke male turističke putokaze, ali su oni, po meni, čisti promašaj. Na većini njih samo se ponavljaju mjesta koja su već označena na "normalnim" cestovnim putokazima, a istodobno nigdje ni spomena nekih vrlo zanimljivih istarskih lokaliteta, kao što su Beram (freske) ili Pićan (Labina na ispislonu nema ni za lijek, osim kad se izađe iz tunela Učke). I na Ipsilonu kronično fale odmorišta i benzinske, pa od Pule do tunela Učke praktički nemate gdje ni stati, ni natankati benz (osim u Rogovićima kod Pazina, ali za to treba sići s ipsilona).
    Još nešto, ljudi toliko divljaju po autocestama, da je prava sramota da to nitko ne sankcionira. Dio krivnje za to snose i kamioni i cisterne, koji u drugim zemljama u pravilu idu željezničkim prugama. No, kako je naša željeznička infrastruktura takva kakva je, onda bi, kada se već kreću autocestama, bilo najbolje da idu po trakama za sporu vožnju (kao u Sloveniji), jer ionako većina njih ima oraničenje 80 km na sat.

    Tko je glasao

    Ne sviđa mi se ni

    Ne sviđa mi se ni nepostrojanje popratnih objekata i sadržaja na dijelu autocesta. Recimo, od Zagreba do Rijeke (cca 160 km autoceste) do nedavno nije bilo ni jednog odmorišta, osim onog u Ravnoj Gori, u kojem su cijene "boli glava".
    Koliko mi je poznato jedan od razloga malog broja popratnih sadržaja je i visoka cijena koncesije.

    Tko je glasao

    Zamućena i zamraćena. Kao

    Zamućena i zamraćena. Kao takva teško kontrolirana.
    Čini mi se da je u ovome poanta.

    Ovakvim sistemom naplate kakav je kod nas najskuplju cestarinu plaćaju hrvatski državljani koji svakodnevno koriste auto ceste. Pojasnit ću na primjeru što sam htio reći: Nijemac koji ide na ljetovanje npr. u Hrvatsku i prolazi kroz Austriju platit će tjednu vignetu oko 8 € (za kraći rok u Austriji nema vignete). S obzirom da će u Hrvatskoj biti vjerojatno 10 dana ili više, u povratku će opet morati platiti tjednu vignetu.
    Austrijanac plaća godišnju vignetu oko 75 € i vozi se po svim svojim autocestama cijele godine.
    Kad se podijeli kilometraža gore spomenutog Nijemca koji je dva puta jednokratno prolazio kroz Austriju s cijenom vigneta i usporedi s Austrijancem koji koristi godišnju vignetu, Nijemac je platio relativno skupo, a Austrijanac se vozi izuzetno jeftino.
    Kod nas će i uz sve moguće popuste najveću cijenu platiti hrvatski državljanin koji se svakodnevno koristi auto cestu. Gore spomenuti Nijemac će u apsolutnom iznosu cestarinu od npr. Zagreba do Splita i nazad platiti isto kao i Hrvat, ali on će to učiniti jednom godišnje, a Hrvata će "guliti" tijekom cijele godine direktno i indirektno (naknade pri registraciji, kupovini goriva i sl... sve ono što si spomenuo u dnevniku).

    (Ne znam jesam li pogodio točne iznose cijena vigneta u Austriji, ali čini mi se da su barem približno točni. No već će se sigurno naći neka dobra duša i ispraviti ako sam jako pogriješio, ali mislim da to ne može bitnije utjecati na poantu mog komentara.)

    Tko je glasao

    Iz navedenog opisa jasno

    Iz navedenog opisa jasno proizlazi da je naplata cestarine u hrvatskoj nauka za sebe. Izkomplicirana do krajnosti.
    Nije istina, još je kompliciranije!

    U Hrvatskoj postoje "Hrvatske autoceste", "Autocesta Rijeka Zagreb" i "Autocesta Zagreb Macelj" (to je ono na što sam ja naletio - ako ima još molim nadopuniti). Osim toga ima i "Most Krk" (sad je potpao pod "Autocesta Rijeka Zageb") i "Tunel Učka" (koji je trebao biti u sistemu istarkog ipsilona i Šarinićevog poklona Francuzima - to se još kuha a naplatne kućice zbunjuju strance i čekaju svoje "mašiniste").
    Ukratko imamo 4 aktera (balvanaša) od kojih "Hrvatske autoceste" i "Autocesta Rijeka Zagreb" imaju nakakav ugovor o zajedničkoj naplati, vjerojatno silom prilika jer je dionica Zagreb - Bosiljevo zajednička (odnosno pripada ARZ-u) i neko pametan se dosjetio da bi bilo glupo uvoditi još jedno naplatno mjesto.
    Zahvaljujući navedenom ugovoru gore nabrojane kartice i ENC uređaji vrijede za HA i HRZ ali ne za "Autocestu Zagreb Macelj" i "Tunel Učka".
    Znaci da vaš ENC uređaj kojeg ste platili 100 kn ne vrijedi na ovih glupih 60 km ako idete iz Zaprešića u Krapinu ili na još glupljih 5 km ako prolazite kroz Učku. Plaćanje "solarno" (pare na sunce) ili Ameriken.

    P.S. Za utjehu Portugal je gori od nas (barem je bio). Tamo je cijena vrlo niska, samo se placa svakih par kilometara (malo komad autoputa, malo neki most, pa opet komadic autoputa itd.) i kad zbrojimo ono sto smo platili skuplji su od Francuza gdje možete prošišati skoro kroz cijelu državu za samo jednu naplatu.

    leddevet

    leddevet

    Tko je glasao

    Nije istina, još je

    Nije istina, još je kompliciranije!
    Hvala na dopuni, znaći ipak nije tako loše da lošije nebi moglo biti.
    Mislim da je bit kompliciranja u tome da ljudi odustanu od bezgotovinskog plačanja. A kada maheri dođu do gotovine...

    Tko je glasao

    znači ipak nije tako loše

    znači ipak nije tako loše da lošije nebi moglo biti.
    Navodno je tvrtka "Autocesta Rijeka Zagreb" u dobroj mjeri imala svrhu udomljavanja Željka Lužavca (ministar pomorstva, prometa i veza - tko ga se sjeća) i mutljavine s novcima (i prije Kalmete je bilo Kalmeta). A da se ne zaboravi evo mali podsjetnik na rano HDZ-ovsko cestograditeljstvo:

    Novi list: 31. 07. 2001.
    Francuzi dobili posao radi Tuđmanova posjeta Francuskoj
    Ugovor je sročen tako da Francuzi “koliko god novca zatraže, moraju i dobiti, bez vlastitog rizika i odgovornosti”, čime se htjelo pripremiti teren za državnički posjet koji nije realiziran.
    . . . . . . .
    Lužavec unajmio kancelariju u svojoj vili
    Zanimljivo je kako su Ivan Prgomet i Željko Lužavec svoju poslovnu suradnju, nastavili i nakon Lužavcevog napuštanja HDZ-ove Vlade. Snalažljivi Lužavec je, naime, nakon otkaza, u Vladi, kao savjetnik zaposlen u Autocesti Rijeka - Zagreb, a svoj posao, umjesto u nekom od riječkih poslovnih prostora, odrađuje iz kancelarije u svojoj vili u Ičićima, za što mu Autocesta Rijeka - Zagreb uredno plaća najam. Je li uopće potrebno napomenuti da je Prgometa na čelo Autoceste Rijeka - Zagreb postavio baš Željko Lužavec? Dakle, usluga za uslugu!

    Naravno da uvijek može lošije.

    leddevet

    leddevet

    Tko je glasao

    Sad ti prigovaras. Pa treba

    Sad ti prigovaras. Pa treba zaposliti ljude negdje i to po mogucnosti razvojacene branitelje pod uvjetom da su u nekom srodstvu s odgovarajucim cimbenicima hrvatske politike. To ti je hrvatska verzija nju dila.

    Tko je glasao

    Hrvatska verzija New deala

    Hrvatska verzija New deala je ta da se vladinim ekonomskim mjerama što više građana zaposli na poslovima prikupljanja sekundarnih sirovina iz kontejnera diljem lijepe naše.

    Nastavi li se kako je krenulo, Sanader će osigurati punu zaposlenost.

    B-52

    Tko je glasao

    Sad ti prigovaras. Pa treba

    Sad ti prigovaras. Pa treba zaposliti ljude negdje i to po mogucnosti razvojacene branitelje pod uvjetom da su u nekom srodstvu s odgovarajucim cimbenicima hrvatske politike
    Sada vladajući planiraju podjeliti između sebe državna poduzeća koja donose novac, odnosno to su već napravili a sada dolazi do preuzimanja. Zato trebaju direktori dati mandate na raspolaganje pa će Ivo, Joža, Đurđa i Milorad postaviti svoje "stručnjake" u nadzorne odbore i u uprave. Nema veze što to nije u skladu sa zakonom i bi trebali raspisati natječaje. Dosta smo imali demokracije, pa dali su nam da izađemo na izbore :-)

    Tko je glasao

    Postavke za pregledavanje komentara

    Od 25. listopada 2017. godine na pollitika.com više nije moguće dodavati novi sadržaj (postove, komentare), niti je moguće kreirati nove ili se ulogirati na stare korisničke račune.
    Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

    Najviše ocijenjeni članci

    Najčitaniji članci