Tagovi

Bacanje hrane

Pokušao sam napraviti neku zafrkanciju kao uvod za ovaj dnevnik, ali ne ide pa onda idemo odmah ozbiljno.

U zadnje se vrijeme puno ljudi nešto uznemirilo zbog toga što trgovci bacaju puno hrane, a prema nekim podacima baci se oko 400 000 tona hrane godišnje.

Ne znam kako su došli do te brojke. Je li to količina koju bace i trgovci i ugostitelji i građani ili se to odnosi samo na trgovce.
Možda se procjene temelje na podacima o tome koliko se hrane otpiše u trgovini?

Druga stvar je tu i da idu priče da je ta hrana što se baci dobra i kvalitetna samo joj je eto prošao rok trajanja, ali ona se i dalje može jesti.

Pa pošto dosta vremena provodim u trgovini i vidim puno toga mislim da bi bilo dobro da se smiri euforija da će se riješiti problem gladi u zemlji i svijetu time da se natjera trgovce da doniraju hranu koju su do sada bacali.

Što se baca?

Dosta bačene "hrane" spada u voće i povrće. Toga se stvarno puno baci, ali to i ne izgleda kao nešto posebno kvalitetno, hranjivo, dobro kao i ostala roba.
Tu spadaju svi oni listovi salate i kupusa koje vi kupci kidate kad birate salatu i kupus koji ćete kupiti. Bude i dosta gnjile robe koju se treba baciti. Gnjili krumpiri, jabuke, limuni. Nešto jednostavno istrune, i nema tu spasa ni hrane za gladne.

Tu su onda i pekarski proizvodi, kruh, peciva, bureci... Ali i oni pred kraj dana idu na popust u mnogim trgovinama, a ono što ostane, vjerujte mi, ne izleda ni posebno dobro ni hranjivo ni jednako kvalitetno kao što je bilo ujutro. Uostalom nije li premijer govorio da treba kupovati skuplji kruh, kvalitetniji, a ako se nema para neka se reže na tanje šnite. A što sad zar se neće ljudi od starog bijelog kruha debljati? Ah da, neka režu na tanje šnite.

Tu su i ostaci hrane s gastro odjela, i to što ostane na kraju dana je uglavnom za otpad jer do jutra više svarno u ništa neće ličiti.

Pa onda znate da trgovine imaju na odjelu sa salamama na tacnama već narezanu salamu. I ona se kroz dan osuši, nije to više jednako dobro i kvalitetno na kraju dana. i to je hrana koje se puno baci.

Prolije se i nešto bezveznih sokova i piva koje nitko ne kupuje, pa im istekne rok. Ne vjerujem da bi gazirani sokovi i piva bilo nešto čime bi trebalo hraniti siromašne. Što bi gospođa Milanović rekla na to?

Onda bude i dječje hrane kojoj istekne rok. Bi li svojoj bebi dali kašicu kojoj je istekao rok trajanja. Mislim ona je jednako zdrava, dobra i hranjiva za vaše dijete, je li?

Dosta hrane se i raspe. Probušenji jogurti, šećer, mlijeko i brašno. I to sve ide u otpis i to je hrana koja se baci.

Pa onda ima i dosta mliječnih proizvoda koje se baci. Možda bi se tu i dalo nešto iskoristiti, ali ne znam koliko bi ljudi uživali u mliječnim proizvodima kojima je istekao rok trajanja. Zar ne bi bilo par malo straha da bi mogli imati želučanih tegoba?
Bude i starog i pokvarenog mesa, dogodi se pa se to mora baciti.

Ode u otpis i dosta čipsa, ali to mi ne liči na neku super prehranu za siromahe.

Licemjeri

Tu je za mene i problem licemjerja naših građana pa i vas koji čitate ovaj dnevnik. Da, smatrate vi da je sasvim ok hrana kojoj je istekao rok, neka je jedu siromasi, ali kad birate jogure što radite? Nagledam se ja ljudi koji prebiru po frižiderima da uzmu samo one s friškijim datumima. Ne vidim baš puno ljudi da biraju one kojima ubrzo ističe rok trajanja, jer šteta bi bilo da se baci hrana.
Zar ne bi tako manje hrane bacali? Ako znaš da ćeš mlijeko ili jogurt popiti u roku od 2 dana onda izabereš ono koje je pri roku trajanja da se ne baci.
Isto tako ne oguliš pola kupusa i salate nego uzmeš cijelu glavicu jer bi se dalo iskoristiti i one manje lijepe dijelove, one koje bi vi namjenili siromasima.

Ali tako je to u vremenu konzumerizma kad svatko želi proći što povoljnije. Pa i vi želilte bit dobri, a da vas to što manje košta. Prvi ste kad se laje da treba smanjiti poreze, prvi kad pozivate na osobnu odgovornost i neka ljudi rade i nećete vi plaćati neradnike na socijali. ali ako vas ništa ne košta onda je ok.
Pravdnički ćeš dignuti glas protiv trgovaca i uvoznika koji nam podvaljuju tuđe smeće i nekvalitetnu hranu, ono što europljani ne žele se nama poštenim i vrijednim Hrvatima podvaljuje, ali kad smo kod siromaha onda je to sasvim dobra i zdrava hrana, možda jedino da se reže na tanje šnite.

Oj ti pravedniče sigurno bi u Gunju poslao šleper trule hrane koja je već davfno otpad postala isto kao što sam gledao ljude koji ganuti do suza svojom dobrotom pričaju kako su slavonskoj sirotinji donirali odjeću iz prošlog stoljeća, odijela model "socijalistički direktor" i slično.
Vi ste svi da se čini dobro pogotovo ako vas to ne košta i ako ne trebate plaćati porez.

Ipak, i uz svo licemjerje i hranu koja i nije za drugo nego baciti može se nešto napraviti. Dio hrane se može donirati, neka se trgovci i oslobode poreza ako to pomaže, neka se ljudi licemjeri osjećaju ganuto nad svojom dobrotom koja ih ništa ne košta.
Bolje i tako nego da se sva hrana baca, a ima gladnih. Bolje biti i licemjer nego uzdignuta čela i visokih moralnih principa pustiti druge da gladuju.
Samo želim da se zna da ovo s doniranjem nije čarobno rješenje i da su dosezi ograničeni, a unutar tih ograničenik mogućnosti neka se napravi što više u nadi da jednog dana nikokme neće trebati donirati hranu, a niti da će se toliko hrane bacati.

Komentari

"hrvatski freegani"

Kakva god pocetna ideja bila, jasno je da velik broj ljudi moze prezivjeti od otpada drugih.

http://lunoprof.bloger.index.hr/post/hrvatska-freegan-ekonomija-/1090791...

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

Šteta što ne stignem malo

Šteta što ne stignem malo više vremena posvetiti ovom tako dobrom dnevniku, i ljudski pozitivnom dnevniku kakvog već odavna ovdje nije bilo.
tema je odlična i vrlo aktualna a biti će sve više i više važna.

Tko je glasao

Pored svih čuda moderne

Pored svih čuda moderne tehnologije i znanosti, primjerice pored interneta, robota, suvremenih motora i raketa, bio medicine, genetike itd, pored svih mogućih novih matematičkih mjerenje i indeksa, primjerice index konkurentnosti, index produktivnosti, index potrošačkih cijena, burzovni indeski, mjerenja BDP-a itd, mi i dalje raspravljamo oko raspodjele stare hrane siromašnim i gladnim.
Pa zar sva ta tehnologija nije dovoljna da se nađe kvalitetniji sustav pomoći gladnima.
Nešto u ovom svijetu definitivno nije na svom mjestu.

Tko je glasao

hranomati

Ja bih (da je meni vlast pet minuta) - napravio hranomate.

Nešto u stilu mašine poput one za cugu i slično... pred koju bi stao i rekao "gladan sam". Pa bi dobio... energetsku pločicu (s ispravnim datumom) ili krumpir na lešo ili zdjelu riže i jabuku - uglavnom nešto što nitko ne bi krao, preprodavao ili uzimao iz objesti. Nešto što nitko s novcem ne bi uzeo od sramote - a da je dovoljno dostojastveno i hranjivo.

I da, punio bih to iz državnog budžeta, iz naših poreza i državnih prihoda.

A napravio bih i takve... "kućice za beskućnike", kao telefonske govornice s ključem. U kojoj nitko normalan ne bi spavao "bez veze", ali bi bila ugodna za provesti noć ako nemaš gdje.

Nema isprike da uz ovoliki napredak tehnologije te stvari budu nedostupne.

Tko je glasao

Nema isprike da uz ovoliki

Nema isprike da uz ovoliki napredak tehnologije te stvari budu nedostupne.

S ovim se slažem, samo bi dodao nema ni interesa da se postojeće stanje mijenja.

Za problem siromšanih i gladnih ipak je najodgovornija država. Država ubire najveću količinu javnih resursa te političkom voljom te prikupljene resurse dijeli stanovništvu.
Umjesto po potrebi država ih dijeli od interesa. Oni koji imaju veću razinu društvene moći uzimaju veći kolač od državnih resursa, oni koji imaju manju razinu društvene moći dobivaju manje dijelove kolača dakle mrvice.
Oni koji su bez društvene moći u raspodjeli dobivaju ku..ac
Uz to kod nas je već došlo do Amerikanizacije siromaštva. Dakle hoće se nametnuti društveni stav da su siromašni i gladni sami odgovorni za svoj položaj. Takvo agresivno medijsko nametanje tih stavova umanjuje socijalnu empatiju a time i pritisak na državu i pojedine da nešto oko tog probleme poduzmu.
Pokušavam, ali nikako da se sjetim nekoga beskućnika koji je gostovao na javnoj televiziji pa da nam javno kaže koji su to problemi s kojima se suočavaju siromašni i beskućnici.

Tko je glasao

Država nije ni malo kriva,

Država nije ni malo kriva, krivi su vladajući političari.

Tko je glasao

a dijelom i stanje duha svih

a dijelom i stanje duha svih nas građana ove zemlje. same parole ne mogu promijeniti stvarnost, ali i stalno grintanje i okrivljivanje i kukanje da ništa ne valja nimalo ne pomažu da se stvari poprave.

Tko je glasao

U mom kraju

stotine kuća prazne,,i ne..ne od Srba koji su zgiljali u Oluji.....ima i takvih uredno obnovljenih koje stoje prazne...babe u hrvatskoj penziji žive u Srbiji i UBosni...

Ima puno sela s gospodarskim zgradama , pa i nekim strojevima: kuća, štala, gospodarske zgrade, voda, struja , telefon asfalt..itd...sa okućnicom...

propadaju...nove zidanice građene njemačkim markama.... djeca u Zagrebu i dr. gradovima..a starci isto kojegdje..ili pomrlo ili po domovima.......ili u stanovima koje su pokupovali ..pa su sada ..ah, blizu bolnice i sl.

Znači, pitanje preraspodijele..ali i privatnog vlasništva....

Kod mene ovdje mnogi poprilično dobro..iako skromno..žive od socijale i dječjeg doplatka..uz malo životinja i vrta....

Ljudi su dobili od APN-a kuće koje je država otkupila....i žive ..otac porodice kao nezaposleni branitelj od Milanke dobije 800 Kn....i preživljava se.

sve dobro...

Tko je glasao

Depopulacija sela

Problem depopulacije cijelih krajeva je svakako ozbiljan problem. Postoji veliki broj potpuno napuštenih naselja u kojima više nitko ne živi i čak u situaciji magićnog štapića koji bi riješio problem vlasništva i mukte dodjeljivao kuće teško da bi itko samo tako prihvatio opciju da tamo ode živjeti.

Problem je, naravno, na državnom nivou i to je, između ostaloga, posljedica centralizacije gdje se sve trpa u Zagreb, a stvaranje velikog broja općina kroz koje je lokalna zajednica trebala ostvarivati svoje interese, s druge strane, pokazalo se kao totalni promašaj iz kojeg je vrlo teško i nepopularno izaći. Svakako što se tiče centralizacije sve vlade su iste identične i od 91. na ovamo bespogovorno se slijedi zacrtani smjer.

Doduše, ja sam se uvijek pitao zašto neki dijelovi vlade baš moraju biti u Zagrebu? Na primjer zašto turizam nije u Malom Lošinju ili Makarskoj, šume u Vrbovskom ili Čabru, poljoprivreda u Đakovu ili Virovitici, ribarstvo na Braču ili Rovinju, promet u Sunji ili Slunju, zdravstvo u Lipiku itd. Ta danas u vrijeme interneta ne vidim problem da se ostvari savršena komunikacija bez da se ministri moraju držati međusobno za rukice, barem ne svakodnevno. Vjerujem da bi takvo dizlociranje bilo generator raznoraznih aktivnosti u tim manjim mjestima.

P.S. naravno, financije bi trebale biti na Kajmanskim otocima.

leddevet

Tko je glasao

Lijepo zvuci, ali je u praksi

Lijepo zvuci, ali je u praksi neprovedivo. Sve sto bi se dogodilo (a nije da nije eksperimentirano u razlicitim drzavama) jest da bi formalna adresa tog npr. ministarstva turizma bila na M. Losinju. Iza te adrese bi se skrivala tajnica s fikusom koja bi svu postu koja pristize na tu adresu slala u Zagreb u nekakvo ispostavu doticnog ministarstva u kojoj bi u se stvarnosti nalazilo 'pravo ministarstvo'. injenica jest da je sjediste Vlade Zagreb i da se tu donose odluke. Problem jest- premale opcine sto sprijecava politicku decentralizaciju (rasprsavanje ministarstva nije jednako politickoj decentralizaciji i ekonomska centralizacija (koja ce se i nastaviti buduci da je polovina Hrvatske ekonomski i demografski unistena).

Tko je glasao

možda bi decentralizacija

možda bi decentralizacija birokracije i pomogla, ali meni je veći problem centralizacija ekonomije. banke, trgovački lanci i druge velike firme sve je to uglavnom centralizirano u zg i par drugih većih gradova, i oni imaju centralno naručivanje i odlučivanje. što bi se oni gnjavili s nekim malim lokalnim proizvođačima ili pružateljima usluga kad mogu riješiti sve s jednom većom firmom.
tako i lokalni mediji propadaju jer ima sve manje lokalnih firmi koje su spremne plaćati reklame. ako nemaš ugovor s nekom većom markentiškom agencijom teško ćeš nagovoriti agrokor ili zagrebačku banku da s kod tebe reklamira.
ako ima malo mallih lokalnih trgovaca, ako pijace propadaju onda je teško i malom lokalnom proizvođaču da plasira svoju robu.

recimo da na pijacama lokalni proizvođači grintaju protiv prekupaca, ali i ti prekupci će prodavati domaću robu ako im je cijena nabave povoljna ili ako je ljudi traže. to znam da se tako radi. ali kod nas se svi svađaju i gnjave, a na kraju veliki pobjeđuju dok mali proidvođači i mala naselja propadaju. i onda uz nesređene pravne i imovinske odnose i opću zapuštenost u društvu se dogodi da uz zapuštenu neobrađenu plodnu zemlju imaš ljude koji gladuju.

Tko je glasao

Decentralizirajmose

Ma država ne može narediti bankama i raznim megafirmama da se decentraliziraju, ono što može napraviti je decentralizirati upravu i ono što je u državnom vlasništvu. Npr. uvijek sam se pitao zašto su Hrvatske šume u Zagrebu, doduše blizu Botaničkog gdje ima nekakvih stabala?

Dakle, hoćeš raditi u ministarstvu xy, eto može samo nije baš na 5 minuta od Dolca. Bogamu, ta najveća koncentracija čistačica je u Zagrebu i pitanje je zašto ne bi čistačice u Babinoj Gredi mogle raditi za neko ministarstvo nego samo ove zagrebačke?

Ono što bi bilo možda najvažnije je decentralizacija školstva, prvenstveno visokog školstva. Nešto kao što imaju Englezi u Oxfordu i Cambridgu što bi kao prvu posljedicu imalo da velika većina nakon diplome ne bi ostajali u mjestu studija kao što danas ostaju u Zagrebu. Naravno, to su sve pusti snovi, no da se bar pokuša krenuti u tom smjeru i dodati uvjet da državna služba zahtjeva boravak na nekom drugom mjestu, ponešto izvan zone zagrebačkog tramvaja.

leddevet

Tko je glasao

pa ne mislim da treba država

pa ne mislim da treba država išta naređivati velikim firmama, samo bi se moglo malo napraviti da se ne guše male firme. i to bez nekih velikih naredbi i direktiva.

Tko je glasao

to je više pomoć sitima, da

to je više pomoć sitima, da se oni dobro osjećaju, da se sebičnost pretvori u humanost. a i šteta je da išta propadne, čemu služe niža bića nego da skupljaju ostatke.

obilje stvara i otpad, toga mora biti, otpada, kad ima izobilja. a trgovine stvaraju sliku obilja, brdo salame na tacni u 9 na večet i pune police kruha, i proizvoda koje nitko ne treba i ne želi pa tako skuplja prašinu dok mu ne istekne rok trajanja.
ali ako se sva bačena hrana 90 kg godišnje po stanovniku hrvatske kažu, donira. onda bi to mohlo biti loše za biznis. manja potrošnja, ljudi bi mogli početi čekati da itekne rok i onda jesti.
koliko je energi potrošeno na tu bačenu hranu, koliko subvencija, koliko ambalaže koliko se drveća posjeklo da se proizvod spakira i na kraju baci u kontejner. šteta troška. moramo pomoći sitima. neka jedu kolače kojima je istekao rok.

Tko je glasao

....gledam na barci upravo

....gledam na barci upravo kako u vrše ubacuju dvije vreće starog kruva...po slobodnoj procjeni cca 40 hljebova u tri vrše...
...je li i to bačeno?

Tko je glasao

pa bačeno je u more :/ , baci

pa bačeno je u more :/ , baci se stari kruh i kokošama. so vot?

Tko je glasao

Ako se ništa ne ulovi, Je

Ako se ništa ne ulovi, Je .... :)

Pozdrav, i gledajte oko sebe !

Tko je glasao

ne samo bacanje...

... autor lijepo ukazuje na prisutnu licemjernost, i tu nemam što dodati.

No dodao bih sljedeće: "Parlament Francuske jednoglasno je izglasao zabranu bacanja hrane u velikim supermarketima, a jedna od najbitnijih stavki je zabrana uništavanja neprodanih prehrambenih proizvoda."

Dakle - uništavanje proizvoda. Navodno je do ovoga došlo zbog prakse nekih mega-lanaca da neprodanu hranu u kontejnerima posipaju kemikaijama koje ih čine nejestivima.

E sad, hoće li sama ideja o poklanjanju jestivih neprodanih prehrambenih proizvoda humanitarnim udrugama donijeti išta pametno - ostaje za vidjeti.

No, mi smo bogati kontinent tj. države. Stvarno ne bi smio postojati gladan čovjek - barem ne u Europi. Zdjela riže, gulaš, varivo bi trebao biti neki minimum onome tko je gladan.

Tko je glasao

kao privremeno rješenje, može

kao privremeno rješenje, može proći. ali kao način razmišljanja o svijetu mi baš ne paše. sva ta humanitarna priča, što je manje solidarnosti to je više humanitaraca raznih. na kraju će samo bogati moći biti dobri i humanitarni, jer sirotinja neće moći pomoći ni sebi a kamoli drugima.
nekad mi se čini da ljudi više uživaju u tome da se osjećaju posebno i dobro nego u tome da stvarno nekome pomažu ili stvarno razmišljaju o problemima gladi i siromaštva.
gladni su? neka jedu kolaće kojima je prošao rok trajanja rekla bi moderna marija amtoaneta.

mogli bi recimo donirati svoje vrijeme, oko gradova postoje prazne njive, pa lijepo svako tko želi može donirati par sati svog vremena da se ta zemlja uredi na njoj nešto posije pa onda urod, svježe i zdrave namirnice doniramo sirotinji. a može i sirotinja sama odraditi dio posla. uz dobru organizaciju to bi moglo i funkcionirati i to je ono što se meni mota po glavi kad pričamo o gladnima i doniranju hrane.

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Novi dnevnici

  1. reKapitulacija državnih političkih činjenica od aluzija komentara 0
  2. BUDUĆE DRUŠTVO I GLOBALNA DRŽAVA od petarbosni4 komentara 0
  3. državni politički rashod od aluzija komentara 0
  4. pobačaj i lopovi tuđe pameti od aluzija komentara 0
  5. čovjek kako živi svoj opstanak od aluzija komentara 0
  6. znanje pojedinca od aluzija komentara 0
  7. Dan neovisnosti od smogismogi komentara 1
  8. Pred izbore u Austriji: “mali Kenedy” postaje kancelar? od Zoran Oštrić komentara 0
  9. NEW SOCIETY AND GLOBAL STATE od petarbosni4 komentara 0
  10. ministri sumnjive vrijednosti od aluzija komentara 0
  11. Istru i Rijeku je oslobodila i matici zemlji priključila KC od Feniks komentara 81
  12. Pred referendum o otcjepljenju Katalonije od Zoran Oštrić komentara 28
  13. Fašistička obilježja od Skviki komentara 0
  14. živjeti od otpada i smeća od aluzija komentara 0
  15. Pred parlamentarne izbore u Njemačkoj (1): ankete i socijalna psihologija od Zoran Oštrić komentara 0
  16. Javno trganje originalnog znaka,mrtvom HOS-ovom ratniku,nije odavanje počasti nego izdajnička zlouporaba i zločiniziranje Hrvata od ppetra komentara 0
  17. demoKracija ministara od aluzija komentara 0
  18. I bez SAD, svijet nastavlja akcije zaštite klime od Zoran Oštrić komentara 0
  19. Predsjednik vlade RH, A. Plenković, odrađuje protiv SAD-a i predsjednika D.Trumpa, protiv KGK i protiv RH od ppetra komentara 2
  20. historijska top lista uspješnih opsjena/ra od indian komentara 98
  21. čovjek proizvodi uzrok i posljedice od aluzija komentara 0
  22. čovjek ima alat... alat ima čovjeka od aluzija komentara 0
  23. Trg maršala Tita od aluzija komentara 1
  24. UMJETNI VLASNIK od petarbosni4 komentara 6
  25. Stanje Firmi U Bosni I Hercegovini od AlexD komentara 0

Tko je online

  • Skviki

Trenutno online

  • Registriranih korisnika: 1
  • Gostiju: 31

Novi korisnici

  • mikepear
  • psyPEbl
  • mmarijan
  • Crvena
  • gived