Tagovi

Ayn Rand i Objektivizam

Prije nekoliko mjeseci po?eo sam ?itati dvije knjige Rusko-Ameri?ke spisateljice Ayn Rand. Ayn je 1926. emigrirala u Ameriku i bavila se kao scenarist i pisac djela koja su se izvodila i na Broadwayu, no njezina dva najzna?ajnija djela su svakako Fountainhead i Atlas Shrugged. Te dvije knjige su u biti baza za njezinu filozofsku ili možda ?ak ideološku doktrinu koja je nazvana Objektivizam.

Fountainhead je objavljen 1943. godine i bavi se talentiranim New yorškim arhitektom Howard Roarkom i njegovim usponima i padovima i problemima koje talentirani ljudi imaju u svijetu kojime upravljaju mediokriteti.

Atlas Shrugged je objavljen ?etrnaest godina kasnije 1957. i govori o društvu kojem upravlja birokracija u sustavu koji dobrim dijelom po?iva na konceptima komunizma/socijalizma i koje kroz svoj sustav redistribucije dobara uništava zdravo tkivo zemlje.

Fountainhead u svom centru ima pojedinca Howarda Roarka, dok je u centru Atlasa cijelo društvo - no obje knjige se u svojoj osnovi bave istom tematikom i kroz beletristiku u biti dobijate uvid u filozofiju objektivizma koju pokušava (i velikim dijelom uspješno brani) Ayn Rand.

Objektivizam kako sam ga ja doživio može se nazvati i radikalnim neoliberalizmom, jer Ayn Rand polazi od premise kako se država mora brinuti za svoje manjine, a najmanja pojedina?na manjina je pojedinac, a pojedincu je sve dopušteno dok time ne ugrožava drugog pojedinca. Ona s ga?enjem odbacuje ideju altruizma i u biti smatra da pojedinac najve?u dobrobit društvu pruža samo ako doživi svoj puni potencijal a do kojeg dolazi slobodnom trgovinom s drugim pojedincima (dakle odnosom izme?u pojedinaca koji se bazira na zajedni?koj koristi).

Istovremeno, u knjigama govori o problemima koje nadareni pojedinci imaju da bi ostvarili svoje potencijale, a koji su zaprije?eni ili razli?itim društvenim skupinama (gatekeeperima) koji ograni?avaju ili se aktivno bore protiv napretka, promjena ili unošenja nove kvalitete; dok u Atlasu promatramo to isto s pozicije društva i parazitske strukture mediokriteta koji su našli za shodno da reguliraju i preusmjeravaju društvene i ekonomske tokove po na?elima koji nisu bazirani na ekonomiji uspjeha ili zajedni?koj koristi svih strana koje su uklju?ene u transakciju. Pri?a je u pojedinim elementima dovedena do totalnih ekstrema i u biti karikature tako da u dijelovima morate napeti maštu da dopustite da pojedini zapleti ili iznesene ideje ostanu u domeni realnog.

Kako god bilo, ove dvije knjige morate pro?itati jer makar se ne složili sa svime iznesenime te dvije knjige su kao prvo sjajna beletristika i sama ta ?injenice su više nego dobra isprika za ?itanje. Mimo toga, pogled na pojedinca i društvo je po meni sjajan i primjerice razina identifikacije s nekim mojim stavovima je bila nevjerojatno visoka, a istovremeno promatraju?i njezine opise društva i odluka se donose i na kakav na?in daju dodatno paralelu vremenu (ali i lokaciji) u kojem živimo iako je od objave te dvije knjige prošlo više od pedeset godina.

Teme kojima se bave ove dvije knjige možda jesu dobrim dijelom apstraktne i dugo sam se vremena i sam opirao razmišljanju o tim stvarima jer se smatram više prakti?nom osobom kojoj treba nabaciti problem ne bi li ga krenuo rješavati. Ayn Rand se bavi time što je to pojedinac, što je uloga države, puno vremena provodi govore?i i argumentiraju?i individualizam, slobodu mišljenja, slobodu i zaštitu privatne imovine i naravno o slobodi poduzetništva. Ako to prebacite na ovu našu situaciju (a paralela ima koliko god ho?ete) onda na ovaj ili onaj na?in morate do?i do toga da za konstrukciju vrijednosnog sustava na kojem funkcionirate kao osoba morate odabrati neke temelje, koji god oni bili - i to je trenutak u kojem morate prije?i u domenu filozofije; morate odrediti sebe i na?ela na kojem funkcionirate ali morate definirati i odnos sebe kao pojedinca u odnosu na društvo (i posljedi?ni državu) i tu Ayn Rand i njezine dvije knjige mogu puno pomo?i pa makar se i ne složili s nekim idejama, vrijednosnim sudovima ili konceptima za koje se ona zalaže.

U nekolicini komentara na tekst koji sam napisao na mrak.org javili su se ljudi i rekli kako je Ayn Rand postala sastavnim dijelom ameri?kog Tea Party pokreta, ovaj tekst pokazuje paralele ali i zna?ajne razlike izme?u ameri?kog konzervativizma i objektivizma.

Dakle; žestoka preporuka i za doma?u zada?u svakako pro?itati Fountainhead i Atlas Shrugged.

Evo i nekoliko sjajnih citata (sorry, na engleskom su, samo je fountainhead preveden na hrvatski i nedavno je objavljen u tri knjige kao dodatak Jutarnjem listu):

  • I swear by my life, and my love of it, that I will never live for the sake of another man, nor ask another man to live for mine.
  • In any compromise between food and poison, it is only death that can win. In any compromise between good and evil, it is only evil that can profit.
  • Money demands that you sell, not your weakness to men's stupidity, but your talent to their reason.
  • I refuse to accept as guilt the fact of my own existence.
  • “If you saw Atlas, the giant who holds the world on his shoulders, if you saw that he stood, blood running down his chest, his knees buckling, his arms trembling but still trying to hold the world aloft with the last of his strength, and the greater his effort the heavier the world bore down on his shoulders—what would you tell him to do?” " To Shrug."
  • "Parties are intended to be celebrations, and celebrations should be only for those who have something to celebrate".
  • One can't love man without hating most of the creatures who pretend to bear his name.
  • I am a man who does not exist for others.
  • I have come here to say that I do not recognize anyone's right to one minute of my life.... It had to be said. The world is perishing from an orgy of self-sacrificing.
  • I can accept anything, except what seems to be the easiest for most people: the half-way, the almost, the just-about, the in-between.
  • There is no such thing as duty. If you know that a thing is right, you want to do it. If you don't want to do it—it isn't right. If it's right and you don't want to do it—you don't know what right is and you're not a man.
  • A gun is not an argument.
  • Every government interference in the economy consists of giving an unearned benefit, extorted by force, to some men at the expense of others.
  • Remember also that the smallest minority on earth is the individual. Those who deny individual rights, cannot claim to be defenders of minorities.
  • When a man declares: "There are no blacks and whites [in morality]" he is making a psychological confession, and what he means is: "I am unwilling to be wholly good—and please don't regard me as wholly evil!"
  • A genius is a genius, regardless of the number of morons who belong to the same race—and a moron is a moron, regardless of the number of geniuses who share his racial origin.
  • Pity for the guilty is treason to the innocent.
  • Komentari

    ako si to uspio pročitati,

    ako si to uspio pročitati, stvarno si žilav. Ayn Rand je užasan pisac, ali mnogo bolji (društveni)filozof, iako u nekim pogledima ograničena. a i to što piše ima svoju ezoteričnu i svoju egzoteričnu stranu.

    neke njene teze su neoborive, prvenstveno one što se tiču individualnih prava; njena kritika kolektivizma je izvanredna.

    pojam sebičnosti koji ovdje napadaju, mnogi očito krivo shvaćaju. Krivo shvaćaju iz razloga što su sami sebični-u toj mjeri da drugima žele uskratiti pravo na "sebičnost" zato jer smatraju kako oni imaju pravo od drugoga zahtijevati da bude "altruističan" prema njima.

    svi su sebični i egoistični. drugačiji ne mogu ni biti. ono što se obično svrstava pod te pojmove samo su određeni oblici te sebičnosti i egoizma koji se manifestiraju kao oblik ponašanja koji nailazi na neodobravanje okoline.

    Marširaju li ljudi za svoja prava iz altruizma ili sebičnosti? Zato ljevica voli "specifična" prava, jer to nisu individualna prava, nego "kolektivna prava" i u prvom redu traže "altruizam" od strane drugih. To što su i takvi marševi u svojoj biti sebični ih ne smeta jer se s njima poistovjećuju, smatrajući sebe ugroženima. Oni sami nikako nisu sebični, nego "altruistični" i smatraju kako imaju pravo na to da ih drugi vole i uvažaju, te tako drugima moraju osporavati pravo na "sebičnost"

    Netko je ovdje napisao kako u Hrvatskoj vidimo orgiju egoizma i sebičnosti i toga što takav stav donosi u praksi. Naravno, promiče im da praksa ne priznaje individualna prava, nego umjesto toga traži i zahtijeva altruizam od širih masa, bez kojega kao takva ne bi mogla egzistirati. Tako umjesto negativne sebičnosti koja kaže da nitko nema pravo na tuđi život imamo pozitivnu sebičnost gdje svi imaju pravo na živote svih drugih. Kako takav stav negira individualno pravo na vlastiti život,a pravo na tuđi iz očiglednih razloga mora biti institucionalizirano, ovo je idealna filozofija totalitarnih vlasti.

    bio sam malo lijen, ali kada ste se već zainteresirali, prevest ću do kraja onaj uradak

    Dok dobri šute, zli caruju

    Tko je glasao

    Objectivists have also

    Objectivists have also opposed a number of government activities commonly supported by both liberals and conservatives, including antitrust laws,[94] public education,[95] and child labor laws.[96]

    Cool. Ekipa ko da je pala s Marsa :-)

    http://en.wikipedia.org/wiki/Objectivism_%28Ayn_Rand%29

    Tko je glasao

    Amaterizam

    Kod Ayn Rand me zivcira sta se njezino pisanje naziva filozofijom. To s discipliniranim misljenjem nema veze.
    Posrijedi je jedan tok misli koji nije racionalan, u jednom od znacenja te rijeci koji u sebe ukljucuje koherentnost i konzistentnost (popularno govoreci - logicnost), a to nije jedino znacenje pojma racionalan.
    Navest cu ocigledan primjer, koji mozete provjeriti u njezinom citatu, ovdje u komentaru koji je postavio Art Deco.
    Dakle, Ayn Rand daje svoju definiciju sebicnosti, koja je "briga za vlastiti interes".
    OK, nek bude, ali potom nista ne govori dalje o sebicnosti, ne razvija pojam, ne argumentira zasto je najbolje sebicnost definirati na taj nacin, koje su druge definicije sebicnosti i kaze da nije sebicnost gazenje preko leseva.
    Naravno da nije, to je okrutnost, i altruist moze gaziti preko leseva, sto je primjer onog diktatora koji cini okrutnosti u ime naroda (u istom citatu).
    Drugim rijecima, Rand, los mislilac, kaze sebicnost nije okrutnost, sto je tocno, ali to je isto kao da kazes bijelo nije vatra. To su pojmovi koji se medjusobno ne odnose, pa ta tvrdnja nema smisla. Ni altruizam ni egoizam nisu okrutnost, iako i altruist i egoist mogu biti okrutni, pa ako kazes egoizam nije okrutnost zapravo nista nisi rekao o egoizmu.
    Rand medjutim ne definira sebicnost jasno i izravno u odnosu na altruizam koji se obicno smatra opozicijom egoizmu.
    Ne, Ayn Rand se na altruizam obrusava emotivno, prilicno nekontrolirano (u smislu kontroliranog misljenja) pri cemu se uglavnom koristi varkom da altruizmom proglasava ono sto mozda drugi ne smatra altruizmom ili da ima ikakve veze s altruizmom i egoizmom, pa onda na to navali.
    Rand pise:"Mladić koji se odriče karijere kako bi se brinuo o roditeljima i koji se nikada ne uspije izdići iznad prodavača namirnica, smatra se moralno superiornijim od mladića koji ustraje u borbi kako bi ostvario osobne ambicije. A diktator se smatra moralnim, jer je neizrecive grozote počinio u ime naroda, a ne u vlastito ime."

    Tko diktatora smatra moralnim zato sto je (ili iako je) neizrecive grozote pocinio u ime naroda. Je li taj diktator primjer "altruista"? Rijec je o ociglednom propustu Ayn Rand da argumentira svoju tvrdnju, da pojasni svoju poziciju. No, drugi primjer, mladica, zanimljiviji je za analizu.

    Tko dakle mladića koji se odrice karijere smatra moralno superiornijim od mladica koji ustraje u borbi kako bi ostvario osobne ambicije, koji je to moralni sustav, americki, europski, kalifornijski, srednjovjerkovni, socijalisticki Kantov, Aristotelov, Platonov...?
    Ili tako moralno vrednuje postupke neka osoba s ceste koja ce vec sutra promijeniti svoje misljenje a Ayn Rand se uhvatila bas za nju?
    Ne, to Ayn Rand tvrdi da drugi tako vrednuju mladica koji se odrice karijere u odnosu na mladica koji slijedi vlastitu ambiciju, ali nema argumente za tu tvrdnju.

    Na kojoj je ljestvici mladic koji se zrtvuje moralniji od onoga koji sljedi svoje ambicije.
    Problem je njezinog argumenta sto Ayn Rand nije objasnila temeljno pitanje: Je li zrtvovanje za roditelje i slijedjenje vlastite ambicije uopce iskljucivi izbor?
    Zasto ne bi islo i jedno i drugo u nekim situacijama, da se slijede svoje ambicije a da se i pomogne roditeljima. tek u slucaju da je to iskljucivi izbor i da se svi opredijele za zrtvovanje za roditelje u odnosu na slijedjenje vlastite karijere moglo bi se reci da prevladavajuci moral vrednuje zrtvovanje za roditelje iznad napustanja roditelja i slijednja vlastite ambicije. Ako bi se ustanovilo da je slijednje vlastite ambicije moralno superiornije brizi za roditelje i ako bi to bio iskljucivi izbor, moralni imperativ bi bio: Napustite roditelje. A ako je zrtvovanje za roditelje inferioran princip, moralni je imperativ - Napustite roditelje.
    Medjutim, Ayn Rand ne zeli reci, napustite roditelje, ili barem to ne kaze.
    Idemo sad, svi obizavatelji Ayn Rand, jeste li napustili roditelje, prijatelje, djecu?
    OK, to moze biti njezin princip, nacelo kojeg se drzi, ali kojim argumentima Rand potkrepljuje da bi princip Napustite roditelje trebali slijediti svi, a to ocigledno implicira. Ili, ne budimo toliko radikalni. Kojim argumentima Ayn Rand argumentira da bi egoizam shvacen kao slijednjenje valstitog interesa trebali slijediti svi.
    Sta ce se dogoditi ako ga slijede svi. Svima ce biti bolje?! Ako je tome tako zasto Ayn Rand brine da svima bude bolje.
    Da skratim ovaj izvod, ovdje je rijec o utilitarizmu, jednoj varijanti konzekvencijalizma, ali to Ayn Rand ne izvodi dosljedno, jer je neobrazovana amaterka u razmisljanju, odnosno u racionalnosti na koju se poziva. Na kraju, njezin argument za zagovaranje (u smislu nametanje) principa egoizma ide do svoje nuzne logicke proturjecnosti da se sebicnost opravdava boljitkom za sve.
    Jedino sto se ovdje moglo iz te hrpe nepovezanih asocijacija uciniti to je dovesti stvar do banalnog paradoksa utilitarizma koji je u literaturi toliko cesto opserviran.
    Da ne bi bilo nesporazuma, moj je kljucni argument da je Ayn Rand neartikuliran i los mislilac.
    Samo za razmisljanje o egoizmu, postavljam pitanje zato bi talentirani trebali u bilo cemu imati rpednost pred mediokritetima. Zasto se mediokriteti, slijedeci vlastiti interes, ne bi smjeli, ili ne hi trebali, udruziti protiv talentiranih?

    Tko je glasao

    thanks

    sjajan komentar (u biti najkonkretniji na dnevniku)

    no posljednja rečenica me zaintrigirala:

    Samo za razmisljanje o egoizmu, postavljam pitanje zato bi talentirani trebali u bilo cemu imati rpednost pred mediokritetima. Zasto se mediokriteti, slijedeci vlastiti interes, ne bi smjeli, ili ne hi trebali, udruziti protiv talentiranih?

    nije poanta (niti je ja tako shvaćam) da bi talentirani morali imati prednost nego da bi svi morali imati jednaku šansu

    Zasto se mediokriteti, slijedeci vlastiti interes, ne bi smjeli, ili ne hi trebali, udruziti protiv talentiranih?

    koliko ja vidim, smiju se udružiti i to su napravili (svjesno ili nesvjesno manje bitno ali definitivno jesu)

    Tko je glasao

    Engleski, egoizam...?

    @mrak
    Meni je engleski drugi strani jezik ,a mislim da takvih ima podosta. Stoga si trebao navesti nekoliko (manje) komentara ispod vrlo dobrog dnevnika, i PREVESTI IH.
    Dobro je znati za teze iz ovih dviju knjiga, ali mislim da smo mi daleko ispred Randove - od l99l. u nas je objektivizam, bolje rečeno EGOIZAM doveden do savršenstva i stvarno pravo je pitanje kako ovo društvo, s toliko NEKONSTRUKTIVNOG EGOIZMA, uopće opstoji???

    Lj.R.Weiss

    Tko je glasao

    Nisam čitao Ayn Rand al' čim

    Nisam čitao Ayn Rand al' čim tako ljuti ljevičare ( "There are two novels that can change a bookish fourteen-year old's life: The Lord of the Rings and Atlas Shrugged. One is a childish fantasy that often engenders a lifelong obsession with its unbelievable heroes, leading to an emotionally stunted, socially crippled adulthood, unable to deal with the real world. The other, of course, involves orcs.") mora da je dobra. :) Zapravo neobično je da individualistička ideologija može izazvati toliki bijes, pogotovo kad imamo tako krvavu ostavštinu raznih kolektivističkih ideja - u prvom redu nacizma i komunizma.

    Tko je glasao

    Ostavština raznih izama.

    Od svih izama nacizam i komunizam su u povjesti ostavili lokvicu
    krvi u odnosu na oceane krvi prolivene od strane ostalih izama .
    U zadnje vrime po prolivanju krvi kapitalizam je izuzetno produktivan.

    Tko je glasao

    Čiju to krv kapitalizam

    Čiju to krv kapitalizam proljeva?
    I budi dobar pa argumentiraj nacističku i komunističku lokvicu. Teško da je netko uspio nadmašiti Trojstvo Hilter, Staljin, Mao. Možda mongolski osvajači Džingis kan i Timur, no iza toga nisu stajali nikakvi izmi.

    Tko je glasao

    Malko googlanja......

    Nekoliko epizoda iz životopisa Ayn Rand dobro pokazuje granice njezine "objektivističke" filozofije. Ayn Rand, odnosno Alissa Zinovjevna Rosenbaum, ronena je 1905. u St. Petersburgu. Kao devetnaestogodišnjakinja bježi pred boljševicima u Ameriku. U Holywoodu radi za Cecil B. De Milla, a 1935. postaje američka državljanka. Piše za Los Angeles Times, a pojavljuje se u Tonight Show i drugim televizijskim programima.
    Godine 1951. sreće svoje najvažnije suradnike Nathanaiela Brandena, s kojim osniva objektivistički pokret i "Objektivističke novine". Objektivistički kružok po mnogočemu liči na sektu. Tako je primjerice Randova svojega nasljednika Brandena nagovorila na "razumnu" ženidbu. Kada je taj brak zbog nedostatka emocija propao, Randova izbacuje Brandena iz "sekte", (jer je prekršio pravila objektivizma i razuma), ali time de facto propada i velik dio objektivističkih planova i pokret u cjelini. (Danas objektivistički pokret vodi nasljednik Ayn Rand Leonard Paikoff.)
    Epizoda s Brandenovim brakom pokazuje da naš život ne može biti isključivo racionalan. Isto tako, "razum", tj. pomanjkanje klasičnih emocija i strasti junaka romana Ayn Rand, poput Johna Golta iz "Uzdrmanog Atlasa" ili arhitekta Howarda Roarka iz "Izvora", prema opravdanoj tvrdnji kritičara, lišava likove upravo onih obilježja za koje se Randova najviše zalagala – njihova individualizma i originalnosti.
    Ali takvi životni etički i estetski paradoksi ne opravdavaju činjenicu da se tom izuzetno plodnom i utjecajnom autoricom kod nas nitko nikada nije bavio. Da smo čitali Ayn Rand ranije, vjerojatno bismo bili poduzetniji i odgovorniji. Bili bismo kritičniji prema kolektivističkoj ideologiji. Bili bismo "sebičniji". Možda bismo već pedesetih godina imali svog Alana Greenspana. Ali za filozofiju poduzetništva nikada nije kasno. Ayn Rand je barem u jednom u pravu: prava sreća doživljava se ponosom zbog vlastitog učinka.

    ne vidim poantu u isfuravanju sebičnosti, pa sebičnost je do daske uglancana
    Koliko ovako mogu shvatiti, ona bježi od sovjetske rusije i izvlačenje žive glave je natjerava na jako kritično pisanje do toga da razvija blage fašističke metode, koje su u to (ali i u ovo) vrijeme bile modni hit.

    http://mudrac.ffzg.hr/~dpolsek/ayn%20rand.pdf

    Tko je glasao

    Ovo je zanimljivo...

    Dva gotovo posve ista teksta - ovaj je potpisao Darko Polšek, a onaj koji sam ja navela u komentaru niže Jaroslav Gudelj.

    Mislim, čisto sam onako usput primijetila...

    *crno je crno, a bijelo je bijelo*

    Tko je glasao

    Bez obzira na to copy

    Bez obzira na to copy pastanje, može se reći da je ovo donekle vječna ali i ključna tema koja svako toliko proključa.
    Da li je bilo kojim ustavom moguće ograničiti moć moćnima i bogaćenje bogatima?
    Iako nas je više, glad se u svijetu smanjila. I nije bitno da li je to rezultat egoizma ili altruizma. Bitno je saznanje da svi zajedno možemo dostojno živjeti

    Tko je glasao

    ne vidim poantu u isfuravanju

    ne vidim poantu u isfuravanju sebičnosti

    kao što sam gore napisao, neke od njezinih tvrdnji su dovedene skoro do granica karikature, dok neke od njih nije jednostavno prevesti u punom smislu a jedan od takvih koncepata je i koncept egoizma i u biti potrebno je pročitati njezinu definiciju i što ona time podrazumijeva da bi mogli adekvatno diskutirati jer egoizam na način na koji to ona poima i način na koji mi inače definiramo egoizam nisu isto

    Tko je glasao

    Art Deco

    U svom vjerojatno najvažnijem filozofskom djelu pod naslovom "Vrlina sebičnosti. Novi pojam egoizma", Ayn Rand piše: "U svakodnevnom jeziku, riječ sebičnost sinonim je za zlo; sliku sebičnosti predočuje zločinački ubojica koji gazi preko leševa kako bi ostvario svoje ciljeve... Pravo značenje sebičnosti jest: briga za vlastiti interes. Ali taj pojam ne uključuje moralno vrednovanje, on nam ne kaže je li briga za vlastite interese dobro ili zlo; niti nam kaže što tvori čovjekove stvarne interese. Etika altruizma stvorila je sliku zločinca kako bi ljudi prihvatili dva nehumana obilježja: prvo, da je svaka briga za vlastiti interes zlo, bez obzira koji su to interesi; i drugo, da su zločinačke aktivnosti doista briga za vlastiti interes (pa nas altruizam poziva da ga se odreknemo
    zbog brige za svoje bližnje). Altruizam tvrdi da je bilo koje djelovanje koje koristi drugima dobro, te da je bilo koje djelo koje poduzimamo za vlastitu korist zlo. Stoga je korisnik od djelovanje jedini kriterij moralne vrijednosti – i sve dok su korisnici netko drugi, a ne mi, sve je u redu. Iz toga izvire nevjerojatna nemoralnost, kronična nepravednost, groteskni dvostruki standardi, nerazrješivi sukobi i kontradikcije koje su karakterizirale ljudske odnose i društva u povijesti, u svim varijantama altruističke etike. Nepoštenje današnjih moralnih sudovima ogleda se u tome što se smatra da su jednako nemoralni industrijalac koji stvara bogatstvo i gangster koji pljačka banku, jer obojica stječu bogatstvo za svoju "sebičnu" korist. Mladić koji se odriče karijere kako bi se brinuo o roditeljima i koji se nikada ne uspije izdići iznad prodavača namirnica, smatra se moralno superiornijim od mladića koji ustraje u borbi kako bi ostvario osobne ambicije. A diktator se smatra moralnim,
    jer je neizrecive grozote počinio u ime naroda, a ne u vlastito ime." Kriterij krajnjeg korisnika (altruističkog) djelovanja, nastavlja Randova, potiče čovjeka na pomisao da je moral njegov neprijatelj, da moralnim djelovanjem može samo izgubiti. Jedino čemu se eventualno može nadati jest da će se netko jednom žrtvovati i za njegovu korist, "ali on zna da će takav odnos donijeti uzajamnu netrpeljivost, a ne užitak, i da će takva moralna razmjena ličiti na razmjenu neželjenih božićnih darova, darova koje nitko iz moralnih razloga ne smijekupiti za sebe. Osim u tim prilikama, moralnost se za nj ne brine i nema mu što reći kako bi mu pružio oslonac u ključnim situacijama njegova života; jer to je samo njegov osobni, privatni, "sebični" život, i kao takav smatra se zlim, ili u najboljem slučaju, amoralnim." Čovjek se zbog altruističke filozofije danas mora stidjeti što ostvaruje bogatstvo, tvrdi Ayn Rand. Zbog toga je velik dio programa objektivističke filozofije, Ayn Rand
    posvetila poduzetnicima, ljudima koji podnose rizik, ali i dobit od svojih zamisli.
    "Svijet će se promijeniti kada budeš spreman izgovoriti sljedeću zakletvu: Svojim životom, i ljubavlju prema njemu, nikada neću živjeti zbog drugog čovjeka, niti od drugog čovjeka tražiti da živi zbog mene."

    Da, to jest vrlo zanimljivo poimanje, s tim da mi se čini da to nema zapravo veze sa sustavom u kojem živimo već sa željom za stupanje u elitnije slojeve društva pa bilo ono komunističko(?) ili kapitalističko. Kako je Slavenka Drakulić jednom samokritički napisala nešto u stilu: sada mi je jasno da je ljevičarenje onda značilo vještinu nošenja izvjesnog modnog stila odijevanja
    zamjetno je da sebičnost, egoizam (ili kako god), paradoksalno možda jače uzgojen u zemljama ex komunizma. Odnosno velika većina želi biti poput vođe. Kod nas je to razvijeno do besvjesti. U toliko je sintagma „Tito je umro“ životna. Ne odnosi se ona na ideologiju nego baš na stil života baš to: art-deco na neki način, dekoracija, fasada, odijelo, dojam, gard, vile, auti........dizajn je funkcija, odnosno to je prešlo u tu red carpet (onda secesijsku) krajnju fazu raznih nakupima

    Zanimljivije je ovo sa altruizmom, odnosno podmetanje altruizma drugome da bi oni „jednakiji“ među jednakima neometano hapali. Ali taj princip nije vezan samo uz zemlje real socijalizma. Vlasti tih zemalja su samo preuzele sistem onih koji su tzv. „opijum za narod“ od pamtivjeka prakticirali

    Tko je glasao

    Jel baš sve zlato na wall streetu

    Minus zbog nepridržavanja pravila koja si sam donio, ovdje kao službeni jezik se koristi hrvatski jezik i latinično pismo. Zašto bih trebao razumjeti engleski?
    Promicanje američkog objektivizma u službi liberalnog individualizma jest šaka u oko nekim ovdašnjim vrijednostima koje počivaju na socijalnom uvažavanju i solidarnosti.

    Tko je glasao

    engleski ne moraš razumjeti,

    engleski ne moraš razumjeti, zato su citati samo kao ilustracije a ne sastavni dio teksta

    Promicanje američkog objektivizma u službi liberalnog individualizma jest šaka u oko nekim ovdašnjim vrijednostima koje počivaju na socijalnom uvažavanju i solidarnosti.

    socijalno uvažavanje i solidarnost je kod nas žestoko degeneriralo i kao što sam napisao ili gore ili u komentarima ne slažem se ja s njom u svemu i doslovno tumačenje "ako nisi u stanju sam zaraditi onda crkni" nije ni meni prihvatljivo, no ono što mi je prihvatljivo je da svatko dobije istu šansu (a to je malo dublji koncept za razmisliti) i da postoji minimum koji društvo mora osigurati pojedincu (ali samo donji minimum koji po meni mora biti dovoljno visok da osigura život s minimumom digniteta ali da istovremeno bude toliko nizak da te prisiljava da se dokažeš na tržištu rada i povećaš taj standard)

    Tko je glasao

    Minus zbog citata na

    Minus zbog citata na engleskom, Sorry nije dovoljan budući si vjerojatno sam određivao pravila pollitika.com. Engleskim se sigurno odlično služiš i nije trebao biti veliki problem prevesti to. Inače mi je najdraža ova:

    Ne postoji takva stvar kao što je dužnost. Ako smatraš da je nešto pravedno, želiš to učiniti. Ne želiš li to učiniti - to nije pravedno. Ukoliko je nešto pravedno, a ti to ne želiš činiti - ti ne znaš što je u redu činiti i nisi čovjek.

    Tko je glasao

    Recenzija

    Tako si lipo opisao sadržinu i ideje pa dao i citate te autorice da mi ne pada na pamet to čitat !
    Stoga-+
    Dovoljno mi je i Hallerova Catsh22 .

    Bert

    Tko je glasao

    objektivni nastavak K22

    tamo je u 2.S.R. amer avijacija tribala srušit njemački most.
    A njem avijacija trebal razvalit amer aerodrom da im ne ruše most.
    I nikako ni jedni ni drugi a gorivo se troši.
    Troše se i posade ali manje bitno.
    I dosjeti se intendant Milo Minderbender i dogovori s njem pukovnikom kako da rješe problem potrošnje goriva.
    Da njemci bombardiraju svoj most a da ameri bombardiraju svoj aerodrom.
    Objektivno-uštedili su gorivo.
    A i danas bi objektivno to bila akcija smanjenja zagađenja okoliša.

    Bert

    Tko je glasao

    Nitko

    Nitko nije pročitao, ali svi imaju stav! Tako 'rvacki!

    Sori na iskrenosti, ekipa.

    'Filozofija' ili kako kaže Mrak 'doktrina' objektivizma je bezveze, ali glavne poruke su iz tih knjiga jako bitne. Presudne za Hrvatsku (naravno pitanje je što je Hrvatska, nigdar ni bilo da nekak ni bilo, pa tako treba i relativizirai i 'presudno'). Svaki Hrvat bi trebao pročitati najprije The Fountainhead, a zatim i Atlas Shrugged.

    Ali ne, naša budućnost je
    - ekonomija distribucije tuđeg umjesto stvaranja vrijednosti (hej, do sada samo 40 milijardi tuđeg, plus 20-ak milijardi našeg)
    - svi na državnu sisu, koja pak siše nas, pa to je pravi perpetuum mobile, tko kaže da 'MI' ne možemo smisliti nešto tako dobro, pa 'MI' smo najpametnija, najnadarenija za sport, naj naj nacija (a iz stare Juge se sjećamo da neki drugi 'MI' smo imali i najviše rudnih bogatstava na svijeu, najvažniji geopol. položaj, i naravno da smo bili najpametniji i najtalentiraniji za sport)
    - jasno i najproduktivniji, najbolji radnici (pogotovo u javnoj upravi), samo nam 'netko' ne da raditi.

    Ma nema veze što to ne može vječno (ma nije valjda kraj već došao, a tako smo lijepo maahli zastavicama?), ajmo misliti jako jako o tome da može, možda se ostvari. A ionako je samo bitno da susjed nema više od mene. Bitno je samo da kad ode sve k vragu, da svi jednako pate! Ne, ne vozimo Mercedese, Audije i ostalo zato jer susjed ima isto, nego zato jer nam to sve TREBA.

    Tko je glasao

    [.....]- svi na državnu sisu,

    [.....]- svi na državnu sisu, koja pak siše nas, pa to je pravi perpetuum mobile, tko kaže da 'MI' ne možemo smisliti nešto tako dobro,

    Ne samo to! Postali smo vodeća nacija u još nečem: odnos umirovljenih i zaposlenih je 100:102 (ili tu negdje)! Još malo pa će se dogoditi ono o čemu nitko na svijetu nije mogao ni sanjati. Francuzi su bili jako blizu tom dostignuću, ali im je ograničeni Sarkozy uspio produljiti obvezni radni staž za dvije godine (sa 60 na 62 ili tako nekako). Onda su se pojavili Hrvati koji su pobili sve dosadašnje teorije i gdje umirovljenici praktički uzdržavaju i hrane zaposlene. To ima samo kod nas! Mi smo prvaci!

    nemesis

    Tko je glasao

    nemesis je dozivjela napad

    nemesis je dozivjela napad logike, cestitam;)
    Ako se malo dulje razmislja i pretpostavi da ce zemlja postojati barem do 2100 godine, onda treba znati da ce tada Hrvatska imati cca 2,5 mil. stanovnika.
    No to je optimisticna procjena koja uzima zdravo za gotovo ideju kako ce mladi izdrzavati sulud broj umirovljenika i sl.
    Realan je sigurno i manji

    Tko je glasao

    Neo-libaralni kapitalizam

    Na moju žalost ne znam čitati engleski, ali pomalo natucajući smisao nekih izreka koje ste dali u prilog teksta, te vašim komentarima rekao bi da se radi o nositelju teze brutalnog kapitalizma, skrivenog u takotvanoj borbi za oslobođenje pojedinca. Ne mogu se upuštati u raspravu jer nisam pročitao pomenuta djela tako da ću sačekati temu o čikaškoj školi neo-liberalnog kapitalizma, kojoj mi nažalost težimo. Svakako bih volio saznati dali su knjige prevedene na hrvatski, kako bi ih moga pročitati

    Tko je glasao

    neo-liberalni kapitalizam

    neo-liberalni kapitalizam postoji samo u sprezi sa vlasti i zakonodavstvom i egzistira velikim dijelom na negaciji individualnih prava.

    Dok dobri šute, zli caruju

    Tko je glasao

    Još o Ayn Rand...

    ... možeš naći ovdje - http://www.kaliopa.info/2009/07/25/ayn-rand/ (mislim da ćeš ovo moći čitati :)

    S općenitom tezom tipa "najviše ćeš učiniti za druge ako se pobrineš za sebe" (po kojoj Rand nije originalna) se u principu slažem, ostatak je za mene, ovako na brzinu, prebrutalna self-centric teorija.

    *crno je crno, a bijelo je bijelo*

    Tko je glasao

    Hvala na poveznici. Čini mi

    Hvala na poveznici. Čini mi se da sam takva djela čitao i u rukopisu drugih autora, mada je na Kaliopi dan samo sažetak njenog opusa ipak hvala.

    Tko je glasao

    suština

    suština onoga što govori Ayn Rand je društvo jednakih šansi, tj. društva u kojem su jednaki uvjeti tržišne utakmice garantirani svima

    no, puno je bitnije pročitati knjigu zato da vidimo paralele između njezinog opisa društva i onoga što se kod nas događa jer smo mi otišli u sasvim drugu krajnost u kojoj nemamo jednake uvjete za sve i u kojima država na ovaj ili onaj način direktno utječe na tržišnu utakmicu i na taj način jedne ili druge subjekte stavlja u povoljniji položaj od drugih

    taj pristup države (koji proizlazi iz populizma i želje za održavanjem na vlasti) direktno je kriv za urušavanje industrije i u biti svih onih subjekata koji stvaraju dodanu vrijednost na ovom tržištu (jer, ako iz ukupne dobiti iskazane u državi maknemo banke, telekome, farmaciju i energetiku koji u biti funkcioniraju u okolini monopola ili duopola; onda sve ono što preostane stvara gubitke)

    Tko je glasao

    Slažem se ja s vama oko

    Slažem se ja s vama oko parazita svake države, a pogotovo neučinkovitog i glomaznog bigokratskog aparata koji je svrha sam sebi. Ali degradacijom društva u kapitalistički liberalizam, paraziti postaju i svi drugi koji ne mogu diprinjeti ili bolje reći zaraditi sebi za život. U americi se lječite dok imate novaca ili dok vam osiguranje to želi plaćati, a pošto su osiguranja privatna, jedini kriterij je zarada "sveti profit" što za posljedicu ima povećanje profita ili ti ograničavanje liječenja. Paraziti postaju i stariji pripadnici društva koji nisu stekli pravo na udjele u mirovinskim fondovima jer su možda podizali dijecu ili imali neke druge razloge. Radnici koji ostaju bez posla, zbog globalizacije, jer je njihova proizvodnja prebačena u Kinu gdje jeftino rade dijeca, također su paraziti. Jesam za slobodu pojedinca, ali ima pojedinaca koji nisu rođeni slobodni i u slobodnom društvu, sustav obrazovanja im ne dozvoljava da do izražaja dođu njihove sposobnosti. Takav sustav vrijednosti kaže da vrijediš koliko imaš novaca, a ne koliko možeš doprinjeti tome društvu (duhovno, umjetnički ili neki drugi način). Ja sam za to da država ne kontrolira pojedinca u njegovoj kreativnosti dokle god ne ugrožava slobode drugih, ali sam i protiv ostvarivanja ekstra profita pod krinkom liberalizacije i slobode. Opet napominjem da se ne referiram na konkretna djela jer ih nisam pročitao.

    Tko je glasao

    napisao sam gore

    ne slažem se ja u cijelosti sa Ayn Rand, moje je mišljenje da postoji odgovornost za najslabije ili one koji nisu u mogućnosti, no to treba svesti na donji minimum i to organizirati na način da se destimulira zloupotreba te situacije (a kod nas to nije tako)

    isto tako smatram da postoji odgovornost privatnog poduzetnika da dio svog uspjeha vrati zajednici iz koje taj uspjeh i crpi (primjerice to je u Toyoti jako dobro definirano) i u biti poduzetnik treba sam pronaći svoj interes u tome (primjerice, dok sam se ja bavio privatnim businessom bio mi je veliki interes financirati i poticati rast školskog standarda u školama koje su proizvodile djelatnike koji su mi trebali; danas je situacija drugačija i sada imam i dalje isti interes ali ga usmjeravam na drugačiji način)

    Tko je glasao

    Egoizam je nagon a ne naučena vrijednost

    isto tako smatram da postoji odgovornost privatnog poduzetnika da dio svog uspjeha vrati zajednici iz koje taj uspjeh i crpi (primjerice to je u Toyoti jako dobro definirano) i u biti poduzetnik treba sam pronaći svoj interes u tome
    Upravo taj dio uspjeha iliti profit treba nužno podvrći participaciji onih koji ga stvaraju - radnicima jer je očito da nadnica nije ogledalo tog uspjeha iliti profita. I to ne možeš ostaviti na volju poduzetniku iz jednostavnog razloga što njegov egoizam jeste kratkovidan glede okoline. I tu nastupa prisila države na uravnoteženju priče.

    Tko je glasao

    apsolutno se ne slažem

    radnik pristaje raditi kod poduzetnika za plaću, to je bit njihovog odnosa, ti prodaješ svoje radno vrijeme a ja ga pristajem plaćati po određenoj cijeni; država pak ubire neke poreze ne samo na rad koji si ti ostvario kod poduzetnika nego i na dobit kojeg poduzetnik ostvaruje

    iz tih poreznih prihoda financira se funkcioniranje države te one funkcije države za koje smo se složili da ih treba financirati (školstvo, zdravstvo i slično)

    sve iznad toga je besmisleno jer je se država ne bi smjela mješati u to tko koliko zarađuje, a još manje se usuditi preraspodijeliti novac iz jedne grane u drugu, a upravo to je kod nas slučaj
    nesposobni moraju nestati, a sposobni stvaraju dodanu vrijednost od čega kasnije cijelo društvo napreduje

    Tko je glasao

    Lekcija br. 1

    Mrak skočio si sam sebi u usta negiranjem svog prethodnog komentara gdje si rekao;isto tako smatram da postoji odgovornost privatnog poduzetnika da dio svog uspjeha vrati zajednici iz koje taj uspjeh i crpiali to sam ti pojasnio i o tome neću.
    a sposobni stvaraju dodanu vrijednost od čega kasnije cijelo društvo napredujeNaj se jaditi ali ne razumiješ klasno obilježje profita. Dakle, tko stvara dodanu vrijednost, kapital sam od sebe? I prije sam rekao griotti ali izgleda nije uvažila jer te plusirala na ovoj tvrdnji - dodana vrijednost se stvara međuodnosom iliti prožimanjem rada i kapitala. Međutim participacija rada i kapitala u novostvorenoj vrijednosti nije proporcionalna uloženom iz razloga što vlasnik kapitala i radnik nisu partneri u ostvarivanju te nove vrijednosti (ponajmanje profita) već je radnik silom (moći imaoca kapitala) prinuđen na podređen položaj odnosno na bezuvjetnu prodaju svoga rada odnosno isti je sveden na tržišnu robu a što je protivno prirodnom biću čovjeka i njegovom dostojanstvu.
    I žalosti me tvoja tvrdnja kojom kažeš da radnik "pristaje" biti robom na tržištu....

    Tko je glasao

    Međutim participacija rada i

    Međutim participacija rada i kapitala u novostvorenoj vrijednosti nije proporcionalna uloženom iz razloga što vlasnik kapitala i radnik nisu partneri u ostvarivanju te nove vrijednosti (ponajmanje profita) već je radnik silom (moći imaoca kapitala) prinuđen na podređen položaj odnosno na bezuvjetnu prodaju svoga rada odnosno isti je sveden na tržišnu robu a što je protivno prirodnom biću čovjeka i njegovom dostojanstvu.

    u prvom razredu srednje srušila me profesorica jer nisam naučio napamet slijedeći citat:

    u društvenoj proizvodni svoga života ljudi stupaju u određene nužne odnose nezavisne od njihove volje, odnose proizvodnje koji odgovaraju stupnju razvitka njihovih proizvodnih snaga. ne određuje svijest ljudi njihov bitak nego obrnuto njihov društveni bitak određuje njihovu svijest

    davno je to bilo pa sam možda nešto fulao od gornjeg, no tvoj citat je u biti isto ovo zbog čega sam ja dobio jedinicu

    kako god bilo smatram da nisi u pravu zato što nema uspješnog poduzetnika (osobito ne na dugi rok) koji ne poštuje i pošteno ne vrednuje rad svojih zaposlenih (problem je naravno u tome što radnici imaju svoju verziju što je to "pošteno" i što najčešće nema veze sa životom)
    vrijednost zaposlenika vrednuje tržište iliti zakonitosti ponude i potražnje i možeš ti biti najbolji npr. električar na planeti no postoji trenutak kada tvoj rad dođe do svog tržišnog maksimuma i kada poslodavac nema više nikakve motivacije da ti digne plaću iz jednostavnog razloga što za iste novce može zaposliti drugog jednako dobrog zaposlenika, a istovremeno zaposlenik ima pravo u bilo kojem času otkazati svoj ugovor i svoju sreću potražiti negdje drugdje

    vrijednost rada koji ulaže zaposlenik određuje nekoliko parametara i ja bih u grubo to sveo na tri temeljna parametra što su znanje, vještina (ili iskustvo) i odgovornost; ovisno o radnome mjestu potrebne su razne kombinacije ovih parametara i oni određuju ne samo vrijednost nego i kvalificiranost neke osobe za određeno radno mjesto

    radnik (samo ime kaže) ulaže svoj rad i za to dobije plaću; odgovornost je poduzetnika da ga iskoristi i da osigura da njegovo vrijeme bude popunjeno korisnim radom, kada nema posla radniku satnica teče i dalje i radnik nema rizika u tom smislu

    ako je radnik nezadovoljan ili smatram da može više i bolje, tada može pokušati ili napredovati (pa se njegov rad više vrednuje) ili pak ima priliku otići i osnovati vlastitu tvrtku ili samostalnu djelatnost; nitko ga ne priječi u tome, ne postoji kvalifikacija koju je potrebno imati da bi postao poduzetnik, sve što ti treba je hrabrost uletiti u to

    poduzetnik u svoju tvrtku ulaže ideju, rad, novac i odgovornost; posljednji je u redosljedu naplate (dakle profit crpi tek na kraju) i zbog tisuću i jednog razloga cijelo vrijeme je u riziku da ostane bez svega (ti rizici se mijenjaju s vremenom, ovise o tržištu i koječemu drugome i u biti potencijalni profit je proporcionalan riziku i uloženom kapitalu)

    i na kraju mala autobiografska crtica; dijete sam bez roditelja, školovala me baka, išao sam u jednu od (po standardu) najgorih srednjih škola koje su postojale u tome času, upisao se na fakultet i silom prilika prekinuo školovanje, počeo raditi i sagradio unutar 10 godina tvrtku koja je bez dileme ušla u top10 u hrvatskoj u svojoj djelatnosti (i na kraju sve izgubio, o čemu se puno pisalo), no ono što želim reći je da ako postoji osoba protiv koje su bili brojevi i statistika onda sam to bio ja no svejedno sam uspio, a ako sam to uspio ja onda može i bilo tko drugi

    Tko je glasao

    Ti samo ponavljaš napamet

    Ti samo ponavljaš napamet naučene marksističke fraze. Najbitniji kapital je onaj u glavi. I volja za rad. U džepu ne moraš imati ništa. A prema markističkim frazetinama jadan radnik je za vijeke vijekova osuđen biti radnik. Fenomen je kako se takva antiintelektualna ideologija uspjela održati do dan danas. Da nije bilo Oktobra Marx bi dobio zasluženo mjesto u povijesti - treća liga.

    Tko je glasao

    Interes

    Napominjem da nisam čitao dotičnu spisateljicu. Iz poveznice sam pročitao na Kasiopeji kratku kritiku njenog opusa (pozitivnu). Po mom saznanju ona pripada školi čikaškog neo-liberalnog kapitalizma, rekao bih jedna od prethodnica Zimermana. Što se tiće komparaciej našeg sustava sa bilo kojim sustavom ekonomskog uređenja mišljenja sam da je to nemoguće (mada nisam ekonomista po struci), jer smo (valjda) još uvijek u tranziciji. Ja se zalažem za jaku državu i primjerernu slobodu tržišta. Kad mislim na jaku državu ne mislim na veliki birokratski aparat, nego na dosljedno sprovođenje zakona bez izuzetaka. Tržište ne smijemo do kraja otvoriti jer smo premala ekonomija. Nema toga što mi možemo jeftinije proizvesti od dalekoistočne industrije. Propadanjem naše industrije dovest će mo se u poziciju "kafića" i hotela. Nije slučajno što se svi zalažu za privatizaciju (uništenje) brodogradnje, jer je to jedina industriska grana gdje još uvijek možemo biti globalni konkurenti i cijenom i kvalitetom, što mnogima koji su uništili svoja brodogradilišta, a pokupovali Korejska nikako ne odgovara. Dotična spisateljica osporava učešće države u raspodjeli dobara, a u drugu ruku njena filozofija zahtijeva uređeni sustav tržišta na kojoj bi njen pojedinac mogao djelovati. Uređenog tržišta nema bez jake države, jake države nema bez uplitanja države u regulaciju tržišta. Vidjeli smo kako je samoregulacija tržišta završila u americi. Naravno da se zagovaratelji neo-liberalnog kapitalizma pravdaju pohlepom određenih davatelja dugoročnih zajmova i nepoštivanjem regulatorskih pravila, pa zar to nije ono zašto se u osnovi i zalaže Ayn, a vidimo kako je to završilo. Ako provedba takve ekonomije zahtijeva idealno društvo, pa zar to nije već viđeno na našim prostorima. Nisam za apriori odbacivanje, ali niti prihvaćanje bilo kakvog modela,nego mi moramo naći model kao sukus svih modela koji bi nama bio prihvatljiv. Preduvjet za to je da imamo vlast koja zna što hoće i koja će upregnuti struku da iznađe rješenje, a to ova vlast nije, a strah me da ni alternativa nije bolja

    Tko je glasao

    brodogradnja

    Nije slučajno što se svi zalažu za privatizaciju (uništenje) brodogradnje, jer je to jedina industriska grana gdje još uvijek možemo biti globalni konkurenti i cijenom i kvalitetom, što mnogima koji su uništili svoja brodogradilišta, a pokupovali Korejska nikako ne odgovara.

    možeš li malo ovo elaborirati? naime u hrvatskoj nema konkurentnog brodogradilišta i za tipsku gradnju koreja je jeftinija 15-20% po brodu, dok su kinezi jeftiniji i do pola iznosa

    jedino što funkcionira su brodovi za posebne namjene koje proizvodi jedino uljanik plus remontna brodogradnja koja je bila u lencu

    u jednoj od prezentacija koje je ljubo jurčić svojevremeno radio i kojih sigurno ima negdje na youtube kanalu SDPa specifično je govorio o dodanoj vrijednosti koju stvara brodogradnja i koja je na razini 3-6.000 eur po glavi što je bitno ispod kriterija koje imamo za EU (usopredba je bila kako brodogradnja daje recimo tih 5.000 dok gradnja aviona daje 30.000) a mi gađamo brojke iznad 10.000eur

    osim toga, ja ne vjerujem u tvrdnju:

    Nema toga što mi možemo jeftinije proizvesti od dalekoistočne industrije.

    u seriji članaka na mrak.org bio sam pisao o tome kako je moguće da jedan nizozemac, kojem je trošak rada doslovno 4x veći od troška rada u hrvatskoj i dalje bude konkurentniji od hrvatske makar su nam ostali inputi identični ili vrlo slični
    konkurentnost dalekog istoka je samo dijelom bazirana na cijeni njihovog rada, no dobar dio počiva na tome da oni svoje resurse (osobito prirodne) prodaju ispod realne tržišne cijene ili žestoko subvencionirane od države (od čega je kreirana zanimljiva izvozna ekonomija) no i ta priča ima ograničeno vrijeme trajanja i situacija u kojoj će primjerice cijene goriva rasti (a to je realno za očekivati) dovesti će nas relativno brzo do točke u kojoj će trošak logistike za sve više i više proizvoda postati značajni faktor prilikom određivanja konkurentnosti naše proizvodnje u odnosu na neku drugu

    naš problem kao države, ne računajući strukturni problem nejednakosti i neizgrađene tržišne ekonomije je i u zaposlenima čija struktura obrazovanja ne odgovara potrebama visoko sofisticiranog društva, a to je samo pola problema jer druga polovica se sastoji u nepostojanju motivacije ljudi da rade za male plaće što recimo ima direktne implikacije na naš turizam jer ljudi nisu voljni raditi za malo kuna i na taj način osigurati da imamo dužu predsezonu i posezonu što će neminovno dovesti do toga da ćemo u jednome času uvesti 50.000 filipinaca ili koga već i koji će raditi u našim hotelima dok će naši ljudi umjesto da zarade svoje kune očekivati od države da im isplaćuje socijalne naknade jer neće biti dovoljno onih koji su spremni raditi za 2.500kn mjesečno a istovremeno sami nisu sposobni raditi bilo koji posao koji daje veću dodanu vrijednost

    naše perspektive na dugi rok su jako loše i to na više međusobno različitih razina

    Tko je glasao

    naše perspektive na dugi rok

    naše perspektive na dugi rok su jako loše i to na više međusobno različitih razina

    Mi smo uglavnom sami po sebi bankrotirali.A sasvim je uzaludno to groznicavo valjanje po dnu mulja.
    Iskreno bas uzivam opcu nemoc i batrganja kao posljedicu vlastitih gluposti i konformizma.
    To je korisna situacija za ove "snalazljivce".
    Ona ce nas nauciti odgovornosti.
    Jer drugacije, nije islo.
    To ce rjesiti MMF, a nakon toga nas ceka vrijeme otreznjenja.I turbo laissez-faire.
    Uopce ne sumnjam ni 1% u to!
    To ceka i EU i jos mnoge druge.
    Sve zemlje u kojima ce skoro velika gomila baby.-boomera u mirovine ce se morati malo vise angazirati na podrucju samonicijative prepustene pojedincima.
    Trebaju pobjedjivati stranke koje mogu najefikasnije, najekonomicnije i najodgovornije upravljati novcem poreznih obveznika.
    Sve ostalo je populizam i besplodno trkeljanje.
    Cinjenica da Singapur sa pribliznim brojem stanovnika nama, godisnje ima 100.000 studenata pridoslovnih znanosti govori sve.
    Ovo se mora srezati bez ikakvog odlaganja :
    http://www.jutarnji.hr/infografika--na-sto-vlada-trosi-90--proracuna/900...
    http://www.jutarnji.hr/afera-na-filozofskom-fakultetu--novac-za-kupnju-k...

    2. mi radimo skuplje i losije brodove od J. Koreje
    Hyundai dovuce zeljeznu rudu u celicanu, napravi limove i ugradi
    Rudnik je od firme, zeljezara takodjer, dizalica takodjer i brodski motor takodjer.
    Korejci su i jeftinija radna snaga kad se gleda da imaju najveci broj radnih sati na svijetu;
    http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/6/64/Yearly_working_...

    2. a) Mi smo poceli dobro sa malim brodogradilistima za jedrilice i privatne brodice. Neki su dobili i priznanja za kvalitetu i performance u svijetu. Ali...!!!
    Centrali Komitet HDZ-a je rekao da:
    "Ne moze vise tako, jer proletarijat nema para za luxuzne brodice i jahte, pa ce se one koji to cudo kupe nagraditi turbo porezom"
    Posljedica?
    Unisten posao sa 70% izvoznih izgleda vrijedan cca 500 mil. €

    Tko je glasao

    Nekompetentnost

    Vjerovatno sam zbog svoje nekompetentnosti uzeo pogrešan primjer (brodogradnju), ali sam negdje pročitao da je uz brodogradnju vezano preko dvijesto tisuća radnih mjesta i da ona generira veći pozitivni efekat (u financiskom smislu) nego negativni. Ima možda nešto i u komentaru o uništenju naše industrije čelika, a koliko se sjećam nekada se industriski napredak valorizirao količinom proizvedenog čelika (između ostalog)

    Tko je glasao

    mitovi

    mitovi o multipliciranju su po meni besmisleni i nevjerojatno napuhani jer ne vidim kako u proizvodnji broda u brodogradilištu u kojem je zaposleno tisuću - dvije ljudi može biti vezano 200.000 drugih (ili 100.000 ili 50.000) jer nema teorije da uložiš rad tih 50.000 ljudi a da taj brod onda ispadne rentabilan tj. da njegova prodajna cijena bude veća od troška njegovog nastanka

    to samo govori o tome kako je taj cijeli sustav prenapuhan i u biti besmislen
    pogledaj ovaj tekst:

    http://limun.hr/main.aspx?id=594602

    ako podijeliš SAMO gubitak s brojem zaposlenih vidjeti ćeš da je jednostavno JEFTINIJE da ti ljudi budu doma nego da im netko da alat u ruke i da tamo nešto kao proizvode

    Tko je glasao

    mislim da se teza o

    mislim da se teza o multiplikatorima u brodogradnji odnosi na situaciju u kojoj se radi o suradnji na svim razinama unutar države. da smo bazirani na izgradnji brodova opremljenih visokom tehnoogijom (a ne na tankerima, teretnjacima i sl) i da "sirovine" za brod nabavljamo u hrvatskoj, značilo bi to da bi na svakom takvom brodu sudjelovali ljudi od raznih inženjera preko radnika u željezari, drvnoj industriji, tekstilnoj industriji, dizajneri, svi koji daju visoku tehnologiju potrebnu brodu itd itd. drugim riječima, svaki brod davao bi posla širokom spektru radnika (od kv do vss) i industrija.
    brodogradnja kakva je naša ("na tonu") znači nižu razinu tehnologije, a ako se većina toga uvozi, znači da multiplikatori uopće ne igraju.
    imao je bago nedavno podatke o tome koliko je love dano brodogradnji i što to znači po glavi poreznog obveznika.
    ako ćemo već ići na takvo "pomaganje" "poduzetništvu", ne razumijem zašto bi se moralo ulupati sve u tu granu. ajmo umjesto 5 brodogradilišta spasiti 5000 obrtnika ili malih poduzeća - ukupno imaju jednako zaposlenih, a to se prikazuje kao logika koja stoji iza toga. naravno da nema šanse da ćemo gledati taj film.

    ..............................................................................................
    Get your facts first, then you can distort them as you please.

    Tko je glasao

    mitovi i legende

    Samo kao podsjetnik:

    Uništeni su (ili desetkovani) Prvomajska, SAS, Bagat, Končar, Nikola Tesla, Pliva, Đuro Đaković, Dalma, Jugoplastika, nastavi niz u beskraj... perjanice hrvatske ekonomije!

    Vjerojatno je bilo JEFTINIJE da ti ljudi budu doma, nego da proizvode, pa su to valjda bile pametne poslovne odluke.

    Korisno je bilo što se u jednom trenutku ogroman broj Končarevih inženjera zaposlio u MUP-u, čime se poboljšala statistika tipa - "jedan piše, drugi čita, treći (Končarevac) računa".

    Ljudi dragi, po pitanju kapitalizma vrijeme je da se pokrenete s prvog poglavlja - Prvobitna akumulacija kapitala - to je bilo u 19. stoljeću!

    *crno je crno, a bijelo je bijelo*

    Tko je glasao

    možeš li malo ovo

    možeš li malo ovo elaborirati? naime u hrvatskoj nema konkurentnog brodogradilišta i za tipsku gradnju koreja je jeftinija 15-20% po brodu, dok su kinezi jeftiniji i do pola iznosa

    Nije ni čudo da su jeftiniji. Imaju svoje željezare koje proizvode čelik za svoju brodogradnju, a mi ga uvozimo. Mi naše željezare uništavamo i plus toga izvozimo na veliko metalni otpad.

    Tko je glasao

    TKO

    TKO je taj koji ih uništava i zašto?

    koja je moguća motivacija?

    Tko je glasao

    Tko je uništio brodogradilišta?

    Onaj koji nije imao i nema viziju razvoja, koji je uništio popratnu industriju, koji je postavio kvarne menadžete da isisaju lovu i pretoče je u privatne džepove, koji je pljunuo na tradiciju i znanje, koji je pogodovao raznim smutljivcima, koji je bio lijen, blesav i inertan, koji je davao jamstva kad nije trebalo, a nije davao jamstva kad je trebalo...

    Brodogradilišta je uništio nitko drugi doli njihov vlasnik - DRŽAVA!

    (a država - to nismo mi)

    *crno je crno, a bijelo je bijelo*

    Tko je glasao

    Sami sebe unistavaju, a

    Sami sebe unistavaju, a najvise su krivi sindikati. Treba se sjesti za stol i problem analizirat. Kod nas ja nisam dozivel da je neko otvoreno iznesel kolki je udio placa i drugih faktora u proizvodnji.

    Za posteni rad, treba i posteno platit. Ako neko nije sposoban proizvest jedan proizvod i na njemu zaradit, onda treba dignut ruku od toga.
    Drzava ko poslodavac postavlja krive ljude u upravu firmi.

    Ako se Kini isplati uvozit iz nase zemlje zeljezni otpad, onda bi se trebalo isplatit i nasima kupnja tog istog.

    Kinezi su kupovali postrojenja zatvorenih firmi u Njemackoj. Dolazile su ekipe koje su rastavljale postrojenja i ponovo ih slagali u svojoj zemlji. Mi postrojenja vec imamo, no pustamo ih da propadaju.

    Tko je glasao

    Postavke za pregledavanje komentara

    Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

    Novi dnevnici

    1. Čuli ste da je rečeno: Voli svoga bližnjega i mrzi svoga neprijatelja… od Zoran Oštrić komentara 12
    2. Saborsko istražno povjerenstvo, kako ga osnovati i onemogućiti mu rad od Feniks komentara 1
    3. preživljavanje u civilizacijskom sistemu od aluzija komentara 0
    4. reKapitulacija državnih političkih činjenica od aluzija komentara 0
    5. BUDUĆE DRUŠTVO I GLOBALNA DRŽAVA od petarbosni4 komentara 1
    6. državni politički rashod od aluzija komentara 0
    7. pobačaj i lopovi tuđe pameti od aluzija komentara 0
    8. čovjek kako živi svoj opstanak od aluzija komentara 0
    9. znanje pojedinca od aluzija komentara 0
    10. Dan neovisnosti od smogismogi komentara 1
    11. Pred izbore u Austriji: “mali Kenedy” postaje kancelar? od Zoran Oštrić komentara 0
    12. NEW SOCIETY AND GLOBAL STATE od petarbosni4 komentara 0
    13. ministri sumnjive vrijednosti od aluzija komentara 0
    14. Istru i Rijeku je oslobodila i matici zemlji priključila KC od Feniks komentara 84
    15. Pred referendum o otcjepljenju Katalonije od Zoran Oštrić komentara 28
    16. Fašistička obilježja od Skviki komentara 0
    17. živjeti od otpada i smeća od aluzija komentara 0
    18. Pred parlamentarne izbore u Njemačkoj (1): ankete i socijalna psihologija od Zoran Oštrić komentara 0
    19. Javno trganje originalnog znaka,mrtvom HOS-ovom ratniku,nije odavanje počasti nego izdajnička zlouporaba i zločiniziranje Hrvata od ppetra komentara 0
    20. demoKracija ministara od aluzija komentara 0
    21. I bez SAD, svijet nastavlja akcije zaštite klime od Zoran Oštrić komentara 0
    22. Predsjednik vlade RH, A. Plenković, odrađuje protiv SAD-a i predsjednika D.Trumpa, protiv KGK i protiv RH od ppetra komentara 2
    23. historijska top lista uspješnih opsjena/ra od indian komentara 98
    24. čovjek proizvodi uzrok i posljedice od aluzija komentara 0
    25. čovjek ima alat... alat ima čovjeka od aluzija komentara 0

    Tko je online

    • Skviki

    Trenutno online

    • Registriranih korisnika: 1
    • Gostiju: 30

    Novi korisnici

    • mikepear
    • psyPEbl
    • mmarijan
    • Crvena
    • gived