Tagovi

Austrija: ponavlja se drugi krug predsjedničkih izbora

Nakon žalbe na brojne nepravilnosti u izbornoj proceduri, koju je podnijela Slobodarska stranka (FPÖ), austrijski Ustavni sud odlučio je 1. srpnja da se drugi krug predsjedničkih izbora treba ponoviti. Odluka je donesena iako nema indicija o svjesnim manipulacijama, niti da su nepravilnosti utjecale na rezultat. (Svuda su bila višestranačka izborna povjerenstva i sami predstavnici FPÖ su potpisivali zapisnike da je sve u redu.)

16-07-01- Austrija ustavni sudPredsjednički izbori u Austriji bili su održani 24. travnja (1. krug) i 22. svibnja (2. krug). U drugom krugu došlo je do sučeljavanja kandidata desnice Norberta Hofera (Slobodarska stranka Austrije, FPÖ) i kandidata ljevice Alesandera Van der Bellena (formalno nezavisni, član Zelenih). Potonji je tijesno pobijedio. (Vidi članak od 23. svibnja: Predsjednički izbori u Austriji: Pobjeda ljevičara u finišu!)

Iz obrazloženja predsjednika Ustavnog suda: »Ein Nachweis, dass es zu Manipulationen gekommen sei, sei für die Aufhebung der Wahl angesichts dieser Rechtswidrigkeiten nicht erforderlich. Zugleich hielt er ausdrücklich fest, dass keiner der einvernommenen Zeugen Anhaltspunkte für tatsächliche Manipulationen wahrgenommen hat.« [»Za donošenje odluke o poništenju izbora nije nužan dokaz da je došlo do manipulacije. Ujedno je posebno istaknuo da nitko od saslušanih svjedoka nije dao osnove da su postojale stvarne manipulacije.«] (Vidi članak na wikipediji na njemačkom te također na engleskom.)

Bilo je raznih propusta, npr. u jednom slučaju, zbog greške u popisu birača, glasalo je troje mlađih od 16 godina, što je granica za pravo glasa u Austriji.

Mnogo je pažnje u međunarodnim medijima izazvao slučaj, da je u jednom izbornom okrugu broj važećih glasova bio 146,9% u odnosu na broj upisanih birača. Koliko sam čitao obrazloženje i komentare, ovaj se slučaj ne spominje. Koliko se sjećam, radilo se o banalnom tipfeleru kod unošenja rezultata. Neki su glasovi uneseni u krivu rubriku, što nije utjecalo na ishod i nakon uočavanje greške je ispravljeno.

Koristan kratak komentar odluke o ponavljanju izbora objavio je na facebooku dr.sc. Armin Wolf, urednik na austrijskoj radioteleviziji ÖRF, doktor politologije.

Ustav propisuje da se izbori ponavljaju ako se dokaže da su nepravilnosti utjecale na rezultat izbore, što ovdje nije bio slučaj. Sud je presudio da se ipak ponove zato, jer su nepravilnosti teoretski mogle utjecati na rezultat. To je tumačenje strože od teksta Ustava, kaže Wolf. Sud je obrazložio da je demokracija vrlo bitna i da zato sve treba biti potpuno čisto.

Sud je odlučio da je najpravednije da se izbori ponove u cijeloj Austriji, a ne samo tamo gdje je bilo nepravilnosti.

Najviše navođeni problemi s brojanjem glasova poštom (koje je počelo ranije) nisu bili najvažniji, iako ih je sud uzeo u obzir kao jedan od razloga za ponavljanje. Radilo se o 77.926 poštom poslanih glasačkih listića u 14 okruga, kod kojih je u proceduri brojanja bilo nepravilnosti. Teoretksi je bilo moguće da netko glasa dvaput, iako nije zabilježen nijedan slučaj da se to stvarno dogodilo.

Najveća nepravilnost je ta, što je Ministarstvo unutrašnjih poslova nešto prije 17:00 u nedjelju (kad se zatvaraju sva birališta) medijima poslalo rezultate s već zatvorenih i izbrojanih biračkih mjesta (jer se neka zatvaraju ranije). Ako je neki građanin, koji još nije glasao, čuo te rezultate, to je moglo utjecati na njegov glas. To objavljivanje informacija prije 17:00 je i ranije bila praksa, ali se Ustavni sud nije mogao očitovati jer nema pravo da sam pokrene inicijativu, a nitko dosad nije tražio očitovanje.

Ponovljeno glasanje bit će tijekom rujna ili prve nedjelje u listopadu. Na njemu će vrijediti isti popisi birača kao i 22. svibnja, tj. oni koji u međuvremenu navrše 16 godina ipak neće moći glasati.

U međuvremenu, kako mandat prethodnog predsjednika republike ne može biti produljen, poslove predsjednika će obavljati tročlano tijelo, predsjeništvo parlamenta; jedan od njih je i Hofer, a drugo dvoje iz socijaldemokratske i demokršćanske stranke.

16-06-30- EU mogući slijedeći -exitNakon izbora, te nakon Brexita, Hofer je zaoštrio svoj stav prema Europskoj uniji. Spomenuo je mogućnost istog referenduma u Austriji (Hofer: EU referendum for Austria if there are no reforms, 27. lipnja) ukoliko ne dođe do promjena u smjeru slabljenja političke unije. Van der Bellen je izraziti pro-europljanin.

Odnos prema Europskoj uniji će sigurno postati bitna tema nove predizborne kampanje. Tako se Unija, neočekivano brzo nakon Brexita, suočava s novim ispitom. Odluka Britanaca o izlasku iz EU izazvala je val reakcija manje ili više utjecajnih stranaka u svim članicama Unije, koje žele istim putem.

Promjene u ravnoteži moći u Europskoj uniji, u sličnom smjeru kao što traži Hofer, zatražile su krajem lipnja zemlje Višegradske skupine (V4) (one "uspravnice" koju promovira i predsjednica Hrvatske) Češka, Slovačka, Mađarska i Poljska. Zemlje V4 došle su u sukob s Europskom komisijom i za vrijeme izbjegličke krize.

Važna promjena dogodila se nakon izbora na čelu socijaldemokratske stranke (SPÖ) i na čelu vlade. Wernera Faymana, koji je ispao u prvom krugu predsjedničkih izbora (kao i kandidat demokršćana), dao je ostavke, te ga je zamijenio Christian Kern. On je popularniji od svog prethodnika. Pristaše socijaldemokrata su u drugom krugu velikom većinom bili glasali za Van der Bellena.

Izvorno objavljeno na blogu Zelena politika

Komentari

Ispričavam se Zorane, ali tek

Ispričavam se Zorane, ali tek sada sam proučio tvoj dnevnik.
Pitam se, ako je ipak uređena država poput Austrije imala "tipfelera" i zapravo samo sitnih pogrešaka pri prošlom glasovanju, kako je moguće u Hrvatskoj uopće provesti slijedeće izbore za Zastupnički dom Sabora?
Vjerujem da znaš za izmjene koje su se dogodile oko našeg izbornog Zakona. Kako mogu ja - a mogu (ili bilo tko drugi) sastaviti listu i uopće mi nisu potrebni potpisi punoljetnih građana? Znači li to da je vrlo lako moguće da se pojavi npr. 200 listi na izborima.
Izborne jedinice su prekrojene ... i praktično je nemoguće ispuniti zakonski uvjet što se tiče broja birača koji bi u idealnom slučaju trebao biti isti u svakoj izbornoj jedinici?
Ima toga još.... Npr. preferencijalni glasovi? Tko će ih izbrojiti u poplavi lista? Koliko sam upamtio preferencijalnim glasovanjem izaberemo manje od 6% zastupnika.
Da ne govorim o tome da mi uopće nemamo točan broj birača s pravom glasa!!??

Hoću kazati, jedna Austrija je poništila i ponavlja izbore za skoro pa nevažne sitnice (iz našeg pogleda ocjenjujući) a kod nas je zapravo nemoguće provesti legalne i legitimne izbore uzmamo li Austriju za primjer.

Čini mi se da je kod nas sve pripremljeno da izbori budu nevažeći!
Zašto?

Tko je glasao

@otpisani:

Vjerujem da znaš za izmjene koje su se dogodile oko našeg izbornog Zakona.
Moram priznati, ne znam. Bacio sam pogled na web, i koliko vidim posljednje izmjene Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor donesene su u veljači 2015.. Hm, koliko se sjećam, Ustavni sud je kasnije onu odredbu o ograničenju prava na kandidiranje poništio.

Kako mogu ja - a mogu (ili bilo tko drugi) sastaviti listu i uopće mi nisu potrebni potpisi punoljetnih građana?
Koliko vidim, i dalje je potrebno 500 potpisa. Prilično lak uvjet. Nezavisnih lista nema mnogo na izborima.

Izborne jedinice su prekrojene
Koliko znam, zakon o izbornim jedinicama nije mijenjan od 1999., a trebao bi biti. To jest ozbiljan problem.

Npr. preferencijalni glasovi? Tko će ih izbrojiti u poplavi lista?
Članovi izbornih povjerenstava, kao i do sada. Naravno, brojanje traje dulje nego prije.

Da ne govorim o tome da mi uopće nemamo točan broj birača s pravom glasa!!??
Milanovićeva vlada je napravila znatan napredak u ažuriranju registra birača, ali nije dovršila posao.

Čini mi se da je kod nas sve pripremljeno da izbori budu nevažeći!
Nema razloga za to. Kakvi god bili problemi, ništa se u Hrvatskoj nije promijenilo od izbora 2000.. Izbori su u načelu pošteni, prostor za muljanje postoji kod dvostrukog glasanja u BiH i u Hrvatskoj, ali je to ipak sad smanjeno. Nismo mi švabe pa da se durimo za svaku sitnicu. :-)

Tko je glasao

retard

Tko je glasao

Odlično je da si nam

Odlično je da si nam približio odluku austrijskog ustavnog suda i dao izvadak najbitnijeg, razloge koji su doveli do nje. Odmah upada u oči tvrdo inzistiranje na tome da su zbog organizacijskih i proceduralnih propusta bile moguće nepravilnosti što je sudu bilo dovoljno.

U demokratskim je zemljama tako, a u kvazidemokratskim nisu dovoljni ni materijalni dokazi da je do, primjerice, glasanja mrtvih duša došlo, kao i da su iz svemira bile vidljive netočnosti u popisima birača.

Zanimljivo je zamišljati kakvu bi vlast Hrvatska imala sve ove izborne cikluse da se i kod nas primijenio taj visoki standard ustavnog sudovanja. Kad već DIP ne vrši svoju ustavnu i zakonsku ulogu. Odnosno vrši, ali na previše humorističan način.

B-52

Tko je glasao

strašno

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Od 25. listopada 2017. godine na pollitika.com više nije moguće dodavati novi sadržaj (postove, komentare), niti je moguće kreirati nove ili se ulogirati na stare korisničke račune.
Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Najviše ocijenjeni članci

Najčitaniji članci