pollitika Neovisni, ali ne i neutralni

Doista ne razumijem poštovanog Bozanića koji u svojoj izjavi osuđuje ateizam kao da je to nemoralna pojava. Kao učen čovjek trebao bi znati za postojanje autonomne etike kao i to da životu u zajednici, kolegijalnosti i ostalim društvenim i moralnim vrijednostima učimo i interioriziramo ih kroz obitelj, vrtić, školu te vlastitim iskustvom stječemo etičke spoznaje koje usmjeravaju naše djelovanje. Ukoliko je čovjek ono što čini, a čini dobro, zar je bitno na koji način je svoj vrijednosni sustav izgrađivao? Što su Bozaniću krivi ateisti? Zato što ne nasjedaju na onostrane prijetnje ili to progovara strah Crkve od gubitka vjernika, crkvene moći, monopola na dušu ili šire-gubitka smisla?
Teorija evolucije i Veliki prasak su objasnili kako je nešto nastalo iz ništa ili nečega. Ugroženo je crkveno učenje o Bogu kao stvoritelju svijeta. Ostaje još pitanje da li je moralno pomišljati egzistenciju Boga i zašto? Budući da je po mojem mišljenju religija stvar vjerovanja koje proizlazi iz različitih psiholoških potreba... sigurnosti, utjehe, straha, nemogućnosti suočavanja s konačnošću ljudske egzistencije, vjera može terapeutski djelovati.
Htjela bih podsjetiti na Sartreov ateistički egzistencijalizam koji pretpostavlja da Boga nema pa nema ni determinizma- osuđeni smo na slobodu. Rekla bih otvara nam se prostor slobode u kojem me moj izbor definira. Čovjek je svoj projekt i odgovoran za ono što jest, između ostalog, zar to i nije pravi način da se bude?
Svi smo mi agnostici samo neki od nas vjeruju da Bog postoji a drugi ne.

Mislim da se ovdje malo previše zaglibilo u povezivanju ateizma i komunizma.... Ja sam primio sve sakramente i ne smeta me to.... smeta me način na koji sam ih primio, ja sa tri mjeseca nakon rođenja nisam mogao birati jel želim biti vjernik ili ne.... tada je na snazi bila volja mojih roditelja, ali sa 16 godina i mojom slobodom izražavanja odabrao sam ono u što vjerujem ili ne.... prije svega to je moj osobni odabir da se kroz život borim vlastitom snagom i vlastitim znanjem a ne da u problemima zazivam Boga a onda mu okrenem leđa kao neki koji slijepo vjeruju u njega... nakon mojeg vlastitog stava dolazi znanost koja je samo potvrdila moja osobna stajališta i komunizam nema veze s tim... A kad već vidite vezu između komunizma i ateizma pa kaj nije Isus bio taj koji je govorio kako svi zaslužuju jednako i kako su svi jednaki, pa po meni je to i bila poanta komunizma al ne onog komunizma koji smo dobili... dobili smo i komunizam i patriotizam i nacionalizam i u svim tim pokretima sve se svodilo samo na jedno.... moć pojedinca koji su sve okretali o svoju korist... i ne radi se ni o čemu drugome nego o tome kako se postavljaš kao ljudsko biće... moj cilj u životu je pomoći drugima, podjeliti s drugima i živjeti u poštenju i u onome što izgradim svojim rukama, ali po nekima očito nisam dovoljno dobar jer sam ateist... e pa neka vam... uživajte sa onima koji se kite križevima i krunicama a prststi su im duboko u kriminalu jer su oni za vas neke ljudi samo zato jer su vjernici pa im praštate kriminal... i za kraj, sjećam se iz nekih dana kad se pratilo koga od nas su starci slali na vjeronauk.. ti isti koji su budno pratili danas sjede u prvim klupama na misama....

Za moralnost kršćanskog učenja i prakse molim da se podsjetite na Lutherove teze (95 teza o snazi oprosta). U njima je Luther osudio prodaju oprosta (Indulgentia) svima koji plate pa čak i oprost onima koji su umrli pred par generacija ako im obitelj plati. Time su se papa i Crkva stavili na stranu suprotnu Isusovu učenju. Kriterij za vječni život u raju nije život u vjeri nego novac i spremnost da se plati. To je početak reformacije koja, iako na početku napredna, još za Lutherova života postaje interesna zajednica kao i katoličanstvo.

Ne mogu se osvrnuti na sve brojne komentare te se ovim svima zahvaljujem i ispričavam. Umjesto pojedinačnih odgovora na komentare nižim tekstom želim još jednom pojasniti neke stavove za koje mi se čini da nisu bili dovoljno jasni.

Jedna od temeljnih poruka moga dnevnika je povezanost ateizma i humanosti.
Temeljni smisao europske kulture je sekularni humanizam razvijen iz antičke filozofije razuma a ne iz kršćanske religije. Od Diogenesa, Sokrata, Aristotela, Epikura do Cicerona, od renesanse sa Petrarkinim „novim“ otkrićem Ciceronovog „humanitas-a“ pa do klasičnog i egzistencijalnog humanizma.

Ateizam je snaga kojom će se čovjek razviti u svojoj prirodnoj ljudskosti bez potrebe da pri tome bude religiozan. Iz njega se razvija politički ateizam koji se bori protiv pljačke i izrabljivanja čovjeka – za socijalnu pravdu sada i ovdje – na ovom svijetu. Time pada sustav koji dopušta pljačku i najgore iskorištavanje a utjehu nudi „na onom svijetu“. Politički ateizam nudi teoretske temelje za borbu protiv rasizma, vjerske, nacionalne i svake druge ideološke zaslijepljenosti i otvara put partnerstvu i solidarnosti.
Čovjek je rođen slobodan – ipak svugdje je vezan lancima ( Jean-Jacques Rousseau)
Ateizam je snaga kojom čovjek lomi lance koji ga vežu iznutra.

Temeljni smisao europske kulture je i sloboda vjeroispovjesti proizašla iz antičke filozofije razuma – ne iz kršćanske religije.
Sloboda vjeroispovjesti je od svojih početaka vezana za važne pojmove „Slobode Mišljenja“ i „Demokracije“. Sloboda vjeroispovjesti je pravo na vjeru ali i pravo na život bez vjere.

"Vjera te je tvoja spasila" rece Isus covjeku koji se zahvaljivao za ozdravljenje. Covjek vjeruje u Isusa iscjelitelja. Isus, osoba bozanske ljubavi, ljudske razboritosti, neumorne energije, budi vjeru, nadu i ljubav. To su domene ljudskog bica, bas kao i razum i manifestiraju se kroz mentalno funkcioniranje. Covjek, je naravno odredjen i svojom bioloskom (fizickom) strukturom i odnedavno sve poznatijim genetskim kodovima (iznenadjuje koliko smo u tome slicni, a opet fatalno razliciti kada nas prati neki nesretni nasljedni faktor za bolesti kojima jos nema lijeka napr. neke vrste misicne distrofije). S druge strane kontekst okoline, drustvene zajednice kao i fizickog okruzenja, i te kako utjecu na sudbinu svakog pojedinca. Ova virtuelna zajednica Pollitika.com. i s dnevnikom poput ovog, cijenim, pokrenuta je s dobrom vjerom, i uvjerena sam, doprinosi kvalitetnijem zivljenju (KZ) njenih sudionika. KZ podrazumjeva, USPJEH, SRECU, ZADOVOLJSTVO. I gdje je tu vjera? Vjera je u svemu tome. Uvijek me inspiriraju pjesnici pa i sada citiram Kranjcevicev stih "Mrijeti ti ces, kad pocnes sam u ideale svoje sumnjati". Ja ipak jako razlikujem vjeru, kao mentalnu funkciju ljudske naravi od vjerskih pitanja i drustveno povijesnog konteksta u kojem se vjera promice i tumaci u religijskim naucima i praksama. Raduje me nauciti vise kroz rasprave koje poticete. Hvala.

"Za mene je ateizam prvenstveno pravo pojedinca na slobodno mišljenje" - netočno, komuznizam je propagirao ateizam i aposlutnu kontrolu i teror nad pojedincem. Religioznost se gledala s podozrivošću. Pravo na slobodno mišljenje ovisi o stupnju razvoja društva, ne izravno o religioznosti (moguća su totalitarna rekigijska društva)

"Ateizam je uvijek u najužoj vezi sa humanizmom" - netočno, vidi gornju primjedbu. Humanizam se razvio i nastao ispreplećući se s religijskim temama i naručiteljima, u društvu u kojem je religija bila vrlo izražena. Kroz stoljeća Srednjeg vijeka se Crkva istaknula kao čuvar znanja i promicatelj obrazovanja (knjige, škole, sveučilišta)

Ljubav nije stvar razuma, nego emocija i nelogičnosti. Religija se temelji upravo na ljubavi (prema višem biću i pojedincu) i elementima koji se ne mogu promatrati kroz racionalnu analizu.

"Oslobodivši se božjeg starateljstva čovjek se razvija kao osobnost koja je odgovorna samoj sebi" - upravo takvo relativiziranje svega služi kao opravdanje masovnih zločina u ime realpolitičkih ciljeva. Religija donosi nadu i potiče čovjeka na humanije (sic!) postupanje prema svijetu i bližnjima

"Smisao života nije određen od Boga nego je sve smisleno – vrijednosti, zapovijedi, zakoni stvoreno od čovjeka" - Nuernberški zakoni, gulazi... sve je bilo po zakonu i imajući konkretne ovozemaljske ciljeve u vidu

"I humanizam i etika i moral potiču davno prije kršćanstva" - nije točno. Neki elementi su postojali, no nikad cjelina koju promiče kršćanstvo. Ideja jednakopravnosti svih ljudi bez obzira na nacionalnost, rasu ili socijalni status bila je toliko revolucionarna i ekstremna da ju nisu htjeli prihvatiti ni Rimsko Carstvo niti veliki dio država nakon njega. Proizvoljno tumačenje ili prilagođavanje dijela učenja vlastitim ciljevima (progon Židova ili crni robovi) jest problem političkog entiteta koji je to provodio, ne religije

Pokazuješ sindrom DrIve: cilj ti je progurati svoju tezu, koristiš argumentaciju i elemente koji nemaju međusobne veze (njegov primjer rada prošle Vlade, inflacije i HNB-a).