Već neko vrijeme planiram napisati dnevnik o hrvatskom turizmu i njegovim boljkama. Kako sam već mjesec dana u Novalji iskoristio bih baš nju kao svojevrsni primjer.
Prvo, jedan sam od onih koji ne smatra da je Jadran najljepša obala na svijetu, to je samo jedan mit kojim se hranimo ali percepcija stranaca koji su proputovali malo više od prosječnog Hrvata ipak ima malo drugačije mišljenje. Takodjer, ljepota je zaista subjektivna, nekima su i obale Aljaske ili Norveške čak i ljepše od naše iako se tamo ne mogu kupati u moru. Koncept turizma baziranog na suncu i moru kod nas ne drži vodu, jer nam klimatski uvjeti to ne dozvoljavaju. Previše smo ovisni naglim promjenama vremena, posebice bure koja u jednom danu tako rashladi more da se u njemu tesko može kupati. Molim sad one kojima ta hladnoća ne smeta da ipak uzmu prosječnog Europljanina u obzir a koji vjerovatno očekuje više i i ono najvažnije ima široki i cjenovno pristupačni izbor toplijih mora, bila to Turska, Cipar, Egipat, Maldivi, Tajland, itd.
Također, ljetno razdoblje na Jadranu nije bogzna koliko dulje od onoga na kontinentu te se stoga ova duboko ukorjenjena koncepcija turizma (zbog koje se obala i nagrdila hrpetinom apartmana) ne može održati na dulji rok niti se na njoj može planirati veći rast iliti čak i održivost postoječeg stanja.
Mislim da Ministarstvo turizma uopće ne radi svoj posao. Prvo, ne bi se trebali baviti time hočemo li elitni turizam ili ne (što je to uopće?) već napraviti konkretnu i dubinsku analizu onog turizma kojeg već imamo, našeg geografskog položaja, klime, povijesnih i kulturnih dobara, a sve to s osvrtom na konkurenciju i turističke trendove u svijetu. itd. Koliko često i zašto putuje jedan prosječan Njemac, Danac, Talijan, Čeh, što očekuje, što želi, itd. Bilo bi bilje da se provede anonimna anketa a ne da im ze nabije TV kamera i mikrofon u facu i onda dobijemo odgovor koji želimo čuti a za dnevno političke potrebe. Velika, opsežna, i nadasve anonimna anketa će nam pokazati što naši gosti zaista i žele (i da li će se vratiti). Živo me zanima koliko tih stranih registracija pripada strancima a koliko gastarbajterima.
Ukoliko netko želi vidjeti sliku hrvatskog turizma očima stranaca slobodno odite na stranice TripAdvisora i pogledajte komentare o hrvatskim hotelima. Sve će vam biti jasno.
A kad već i dođu ovdje i naivnom putniku prolazniku prvo upada u oči nedostatak hotela, hotelskih kompleksa (o poznatim svjetskim lancima da se i ne govori), zabavnih ii vodenih parkova, te uredjenih plaža.
Znači, lokalni ljudi su izgradili hrpu ružnih apartmana, svako na svom gruntu kako mu se htjelo. Trajno su nagrdili svoje gradiće i obalu, ali što je tu je. OK, to je tako, uzmi ili ostavi. Ono što mene uvijek osupne su komentari lokalnih ugostitelja koji se žale kako turisti ne troše dovoljno. Pa pobogu, većina turista koji traže apartmasnki smještaj ide na more s namjerom da NE troši, stoga i traži smještaj koji mu dozvoljava da donese svoju hranu i potrepštine ili mogučnost da nešto malo kupi u lokalnom Konzumu. Produžetak sezone? Ma kako da ne!? Pa obitelji nemaju djecu koja krajem kolovoza ili početkom rujna moraju u školu.
Pa dragi moji Primorci ili Dalmatinci, to što se htjeli, to što ste gradili, to ste i dobili. Stvorili ste uvjete upravo za onakav turizam kakvog sad i imate.
Drugo, tu su plaže. Večinom su male i dijelimo ih ili sa automobilima ili sa brodicama. Krasno. Obožavam dok ležim na tzv. plaži i gledam u auspuh nekog gastarbajterskog Audia! Ljudi jeste li vi svjesni koliko su nam plaže ružne?!
Naći ćete ih na onom neatraktivnom potezu od Splita do Omiša (kakvih ima diljem obale), ali isto tako i u elitnom Hvaru (osim ako ne platite svaki dani prijevoz do Paklinih otoka).
Ovdje na Pagu u Gajcu, gradske vlasti su samo nabacile nešto šljunka ili kamenja i time misle da su riješili stvar. Ne dao Bog da bi i travu na plaži počupali pa da barem na nešto izgleda. A ulazak u more je katastrofičan, porezati ili se oskliznuti na kamen je konstantna prijetnja, a kad se več i uspiješ otisnuti u dublje more čekaju te brodice. Ma čisti užitak. Na žalost većina naših mjesta je takva. Jeli je to ono na što su mislili s Mediteran kakva je nekad bio?
O ljepoti Paga je besmisleno pregovarati, osobno mislim da je izuzetno ružan otok, neki se vjerovatno ne slažu, ali s obzirom na more prelijepih Mediteranskih otoka i izbora koji prosječni Europljanin ima, teško bi ga bilo bolje turistički prodati i povečati broj gostiju. To je jedino uspjelo Zrču, ali te turiste ne zanima izgled otoka. Mislim da je s obzirom na prirodnu i inu ponudu otoka projekt Zrče pun pogodak (iako tamo ne zalazim jer sam prestar).
Ljubaznost i uslužnost kakvog sam doživio na Hawaiima, Thailandu, Egiptu, ili nekim drugim mjestima više i ne tražim ovdje pa na to neću niti trošiti rijeći. Čast izuzecima!!!
O samoj Novalji ne treba trošiti riječi. Tipično mjesto na Jadranu, prepuno apartmana, automobila koji su parkirani gdje god im se hoće (u uvali Babe su na samom moru, na pijesku do vode u nizu jedan do drugog u dva reda cijelom dužinom obale!!!), kebab za brzu hranu, kafići koji nude samo pića, hrpetina nepreglednih štandova na kojima rade i ljudi iz Šapca (bez uvrede molim), itd. Ma divota!
Mislim da na Jadranu ima tek desetak mjesta koji bi mogli, uz veća ulaganja, jaku promociju, i izuzetno dobro postavljenu strategiju imati dulju sezonu ili idealno cjelogodišnji turizam (Opatija, Rovinj, Dubrovnik, Split, Zadar, i još nekolicina). Ali to je već jedna sasvim druga priča....
Turizam nije grana koja će spasiti a niti nositi hrvatsku privredu.
P.S. Samo usporedbe radi: Zracna luka Antalya godisnje primi 25 milijuna putnika, nas Dubrovnik i Split 1.3 milijuna. Burgas ima putnika koliko i Split.
Praha, Wien
Nekoliko činjenica:
1.) Prag i Beč ostvare zasebno prihod od turizma više nego cijela jadranska obala.
2.) Jadranska obala zbog klimatoloških i komunikacijskih razloga, nije podobna za turizam tijekom cijele godine, već najviše 4 mjeseca. Nema te investicije koja će se isplatiti korištenjem 4 mjeseca u godini.
3.) Nijedna EU zemlja ne temelji proračun na turizmu, već na industriji i poljoprivredi, a turizam je samo dobrodošla zakrpa proračunu.
Prag i Beč nemaju mora. Imaju zato odgovornu vlast, uljudbene ljude i prekrasne gradove. U restoranu vas neće varati sa cijenama ili smećem od hrane. Umjesto turskog ritma glazbe tipa Tončija Huljića, slušat ćete potiho Walker Brotherse ili Burt Bacharacha. Po noći ne ćete slušati motorine bez auspuha kako bude goste i kako prolaze pored policijskih patrola, ili "diskoklubove" sa 90 db buke, već diskretna crkvena zvona. Kuraba doduše nema u velikom broju, ali za godišnji odmor i od njih se želite odmoriti.
Ništa od turizma kao relevantne stavke u proračunu u Hrvatskoj neće biti, dok se ne orjentiramo na kontinentalni turizam.
Kontinentalni turizam ima sve uvjete uspješnosti. Prelijepu prirodu, komunikacijsku infrastrukturu i cjelogodišnju dostupnost (nema Masleničkog mosta, jezive bure, požara, i uvijek nepredvidljive Like), preostala obiteljska gazdinstva sa uvijek atraktivnom zdravom hranom i etnosom. I ono najvažnije - ljude koji su spremni raditi 12 mjeseci u godini, a ne 2 mjeseca ubrati najamninu za apartman na moru, a potom 10 mjeseci bacati parangal.
Uspješan primjer kontinentalnog turizma jest Štajerska. Prije 5 godina sklapani su trostrani ugovori između EU, Štajerske i privatnog posjednika. Točno su definirani gabariti objekata, djelatnost i obveze posjednika, kako bi se uklopilo u prepoznatljivu regiju. Krediti su zapravo bili pokloni, ali su rezultati višestruka dobit i za pojedinca i za državu. Obišao sam štajerske vinske ceste. Prelijepo, ponekad i previše sterilno od urednosti i organiziranosti, ali sam se odmorio na dostojanstven način.
- odgovori
-
- 3 votes
Tko je glasaoZima na moru
2.) Jadranska obala zbog klimatoloških i komunikacijskih razloga, nije podobna za turizam tijekom cijele godine, već najviše 4 mjeseca. Nema te investicije koja će se isplatiti korištenjem 4 mjeseca u godini.
Ovo ne stoji niti pod razno. Kao prvo treba znati da su prvi počeci turizma na našoj obali (Opatija, Lošinj) vezani upravo za zimu i često su imali funkciju lječilišta. Upravo Opatija i Lošinj su poznati po vrlo ugodnoj klimi pogotovo u zimskom perijodu što su ovi pred više od 100 godina vrlo dobro znali.
Također treba znati da je Opatija prije ovog posljednjeg rata, iako to izgleda nevjerojatno, zarađivala više od zimskog turizma nego od ljetnog. Stvar je u tome što "zimski turisti" borave u puno dužim periodima i nema praznog hoda. Također hrana se obzirom na vrstu gosta i dugačkog boravka može znatno racionalnije pripremati.
Prekid zimskog turizma je nastao kad su se ljudi zbog rata osjećali nesigurni u Hrvatskoj, a i dobar dio gostiju su bili državljani ostalih dijelova SFRJ, pogotovo iz Beograda. Nažalost takav prekid tradicije zimskog boravka u Opatiji je danas vrlo teško vratiti.
leddevet
- odgovori
-
- 3 votes
Tko je glasaoOpatija je izuzetak.
Komunikacijska dostupnost, tradicija i podneblje odišu nekadašnjim uspješnim vremenom Austro-Ugarske.
- odgovori
-
- 0 votes
Tko je glasaomi zapravo imamo turizam cijelu godinu
turizam za treću dob
zanimljiv samo ako postoji mogućnost uštede penzije, odnosno ako je dovoljno masovan
a takav može razviti sasvim uredno kontinemtalana Hrvatska
ovi na moru bježe od takvog
treba odmorit uz parangal
- odgovori
-
- 0 votes
Tko je glasaoKomentar koji pokazuje
Komentar koji pokazuje potpuno nepoznavanje stvari i vjerojatno je napisan od nekog tko se rijetko makne iz svoje kuce..
Ajmo pocet s ovim: "... ljude koji su spremni raditi 12 mjeseci u godini, a ne 2 mjeseca ubrati najamninu za apartman na moru, a potom 10 mjeseci bacati parangal."
Tipicna reakcija nekoga kome je hrvatski Jadran samo more na kojeg se odlazi u srpnju ili kolovozu, a zaobilazi u preostalom dijelu godine. Takva osoba misli da svi koji zive na moru rade iskljucivo dva mjeseca ljeti u turizmu, a u preostalom dijelu godine nose mornarske majice, vuku mreze, bacaju parangale i pjevaju u klapama. Sve je jos podvuceno javljanjima kontinentalnih medija s Jadrana koji uglavnom samo prenose slike picigina s Bacvica. To je idilicna slika kontinenalca kako Jadran izgleda. Vecina ljudi na Jadranu ne radi u turizmu, vec radi sve moguce poslove koji se radi i na kontinentu.
Ovo o Becu i Pragu necu niti podugo komentirat, to je slika iz autorove glave. Prag je veliki bordel bogatih Njemaca, i ne cuje se bas klasicna muzika iz svakog lokala, ali su zato Vaclavske namesti pune prostitutki poslije 10 navecer koje vuku svakog prolaznika za ruku i pokusavaju ga usmjeriti prema 'svom' lokalu.
- odgovori
-
- 4 votes
Tko je glasaoTočno. Ja se nikada nisam
Točno. Ja se nikada nisam maknuo iz svoje kuće, stoga je moj komentar stvarno bio posljedica potpunog nepoznavanja stvari.
Inače, Walker Brothersi i Burt Bacharach ne sviraju klasičnu glazbu, ali i taj sofisticirani podatak ne možete prepoznati, ako se niste nikada maknuli iz svoje kuće.
- odgovori
-
- 1 vote
Tko je glasaoStereotipni odgovor nekoga 's
Stereotipni odgovor nekoga 's mora' bi Vam bio da svi kontinentalci rade u drzavnim ministarstvima, agencijama i sudovima po Zagrebu, ceskaju jajca 8 sati na dan u kancelarijici dok oni crnce da plate poreze iz kojih se onda isplacuje placica tim kontinentalcima.
Ono sto ocito ne shvacate jest da ste svojim komentarom uvrijedili pola drzave.
- odgovori
-
- 0 votes
Tko je glasaoApartmanizacija
Samo kratka dopuna:
Dakle, postoje dvije vrste apartmana, a to su apartmani koji su građeni za prodaju i gdje njihovi vlasnici borave samo povremeno, te oni apartmani iz "apartmanuša" za iznajmljivanje. Svaka ova vrsta ima svoje mane i prednosti.
Ovi prvi gdje gazde borave samo privremeno, a ostali dio godine su prazni predstavljaju prilično prostorno opterećenje za koje je potrebno osigurati infrastrukturu gotovo identičnu kao kod klasičnog stalnog stanovanja. Tu moramo imati ceste, ulice s pločnicima, gradsku rasvjetu, vodu, kanalizaciju, struju itd. što sve prvenstveno opterećuje lokalnu zajednicu. Prednost ovakvih gradnji je da su one ipak rađene s nekakvim planom i u pravilu imaju i nekakvu kvalitetu.
Gradnje s apartmanima za iznajmljivanje su prvenstveno "proizvod" domicilnog stanovništva koje tu krene tražiti dopunsku zaradu, a često preraste i u osnovnu zaradu. Ovdje je prisutan temeljni problem neimanja nikakvoga plana i projekta i takve gradnje nastaju u više faza gdje, obzirom na mogućnosti vlasnika i uspješnosti sezone, dograđuje se pokoji apartman. Takav pristup u pravilu daje vrlo nekvalitetnu gradnju koja je nasjela na staru kuću koja nikad nije bila zamišljena da na sebi ima još 2 ili 3 kata, niti statički, niti organizaciono, niti prostorno. Dio takvih gradnji ima kakvu-takvu dozvolu i nekakav projekt, no gotovo 99% toga se izvodi po želji investitora bar ponešto veće, dakle izvan dobivene dozvole. Toga ima gotovo na cijeloj našoj obali i dovoljno je podsjetiti što je nastalo od nekadašnje Makarske ili Vodica ili, apsolutnog šampiona građevinskog ludila, otoka Vira.
Svakako je razumljiva želja i potreba domicilnog stanovništva da nađe način da zarađuje i time sebi i svojoj obitelji osiguran egzistenciju i tim krajevima gdje danas, osim turizma i uvijek spasonosne "državne službe", nema gotovo nikakve mogućnosti zapošljavanja. Problem je da takav smjer reže upravo temeljnu granu na kojoj se želi zarađivati i krajnji rezultat je nakakva "ekstenzivna" varijanta turizma gdje se zarađuje najmanje moguće po m2 izgrađenog "apartmaniziranog" prostora obzirom da prodajemo samo taj izgrađeni prostor uz jednu jedinu uslugu, onu čistačice.
leddevet
- odgovori
-
- 4 votes
Tko je glasaoDaaa...
A gdje je tu bilo famozno Ministarstvo turizma koje je u stanju ali baš svaku godinu proglašavati rekordnom peglanjem po statistikama?!
Je li iti jedan postav tog famoznog Ministarstva napravilo nekakve projekte tipa:
- Želite graditi apartmane - evo kako treba izgledati tipična mediteranska apartmanska kuća (u prilogu 10 raznih nacrta i specifikacija materijala i preporuka za vanjsko uređenje)
- Želite adaptirati staru kamenu kuću - evo kako se to radi (u prilogu 10 nacrta i specifikacija materijala, napomene konzervatora i uputa kako ne napraviti crne kamene fuge na kamenu)
- Želite sagraditi mul - evo propisa i procedura kako se to radi (a u prilogu 10 nacrta i uputa za male multifunkcionalne mulove, sa savjetom "morologa" koji zna kako ga je najbolje orijentirati s obzirom na morske struje, vjetrove, plimu i oseku i sl.)
...
Ministarstva bi, prema mom shvaćanju državnih službi, tome trebala i služiti, biti u službi potreba građana i zajednice, biti "enabler" koji sprečava stihiju, ruglo i devastaciju, a omogućuje razvoj i napredak...
Umjesto toga, naša su ministarstva (ne samo turizma) tu da vrte palčevima, prevrću statistiku kako bi sami sebi izgledali ljepši i važniji, čekaju mito, mašu bagerima, a na kraju sve legaliziraju, pljunuvši u lice svima koji su se godinama s njima pošteno nazajebavali i natrošili silnih novaca, vremena i živaca, umjesto da su udri-ubi sve skrljili ko i ostali...
- odgovori
-
- 9 votes
Tko je glasaoAjme ne!
- Želite graditi apartmane - evo kako treba izgledati tipična mediteranska apartmanska kuća (u prilogu 10 raznih raznih nacrta i specifikacija materijala i preporuka za vanjsko uređenje)
Nažalost, upravo takav pristup je doveo da današnja obala i pripadna gradnja izgleda kako izgleda. Doduše nema 10 nacrta, ali urbanistički uvjeti ih izvrsno, nažalost, zamjenjuju. Tamo su detaljno specificirani materijali i određen vanjski izgled i sve te grozne kuće se vrlo precizno drže tih uvjeta.
Temeljni problem je da se svi divimo starim primorskim naseljima koji su nastajali kroz dugi vremenski period za neke druge potrebe, uz neku drugu tehnologiju, za neko drugo vrijeme i neki drugi način života i onda tako nešto pokušavamo imitirati danas. Ono što se dešava je prvenstveno nekakva hidrocefalna arhitektura koja nekadašnje skromne kućice od 50 ili 60 m2 raspoređenih u nekoliko etaža preslikava u današnje gradnje od 400 i više m2. Tu onda stvari počnu bježati na sve strane i npr. samo dvostrešni krov koji je bio na kućici raspona manjeg od 5 m u sljemenu visok niti 2m na današnjoj gradnji raspona od 10m postaje visok 4 i više metara što uz malo muljanja i dodavanja nadozida predstavlja dvije potrkovne etaže i eto nam primorske alpske kućice.
Sljedeća nakarada su nesretne volte koje je neka budala definirala kao tipično primorske iako ih u tradicionalnoj arhitekturi uopće nema obzirom da su lukovi skupi za izvedbu, a vrata u takvim otvorima gotovo nikad ne zatvaraju dobro uz masu drugih problema nastalih zbog takve geometrije. Jedina lučna vrata su bila eventulno ona za ulaz u podrum koji je trebao biti širi da bi se mogla tamo unijeti bačva, a svi ostali otvori su bili mali i ravnih nadvoja.
Ukratko dobivamo onu nakaradu "još veću i još stariju" kao što je Crkva hrvatskih mučenika u Udbini koja je ista kao Sv. Križ u Ninu samo, eto, malkice nabujala.
Nove potrebe jednostavno zahtijevaju drukčije oblikovanje i drukčije prostorne odnose a kosi krov je jednostavno anakronizam. Za takve zgrade u pravilu je potrebno osigurati znatno veći prostor, potrebno je osigurati parkiralište na samoj parceli ili negdje drugdje jer danas svi imaju aute, a sva ta mjesta su nevjerojatno zagušena svim parkiranim autima. Trebamo biti svjesni da određene lokacije jednostavno nisu pogodne za izgradnju dragih nam "apartmanuša".
Sljedeća stvar koju treba vrlo strogo zaštititi je neposredni obalni pojas koji u čim većoj širini treba ostati dostupan svima. U takvom slučaju i oni u drugom, trećem ili desetom redu imaju iste mogućnosti pristupa obali. Tu je zgodno usporediti dva hotela na Lopudu, Grand i Lafodiju. Hotel Grand, vjerojatno najljepši hotel na našoj obali (danas izvan upotrebe i dosta devastiran zbog vlasničke zavrzlame), se povukao od same obale gdje je formiran park s drvoredom palmi klupama i stazama za šetnju. Gusta vegetacija ujedno štiti hotel od prejakog sunca i boravak u njemu je vrlo ugodan i u najtoplijim danima a more se savršeno nadzire kroz vegetaciju. S druge strane Lafodija je izgrađena na samoj obali s "nogama u moru" i predstavlja grubi strani element u prostoru koji je time degradirao cijeli svoj okoliš. Kompletno jeostakljena i unutra se može boraviti samo uz klimatizere i zatvorene prostore izaloirani od okoline i zapravo tu nema nikakve razlike da li smo na Lopudu ili Berlinu.
No kad sam spomenuo hotel Grand na Lopudu (ako vas put nanese tamo svakako pogledajte) zanimljivo je da njegov oblik neusporedivo "primorskiji" i izvrsno se uklopio u okoliš iako nema volte, nema kupe kanalice, a nema ni kosi krov i da, skoro zaboravih, imao je u originalu betonske krevete.
leddevet
- odgovori
-
- 8 votes
Tko je glasaopravopis
Piše se "vjeroJatno", a ne vjeroVatno...
- odgovori
-
- 0 votes
Tko je glasaoI šta si htio reći?
Bio si u Norveškoj, Aljasci,Hawaiima, Thailandu, Egiptu,Turskoj, Cipru, Egiptu, Maldivima i tamo ti je ljepše,
trenutno si u mazohist si pa boraviš na jako ružnom otok Pagu, gdje dudlaš auspuh od gastarbajterskog Audia jer nema bolje ponude, te Antalya godisnje primi 25 milijuna putnika.
Jako glup dnevnik.
- odgovori
-
- -2 votes
Tko je glasaoNe mozemo se odreci turizma
Ne mozemo se odreci turizma kao sto se gotovo sugerira ovakvim napisima, a defetizam se siri sa svih strana.
Nemam pojma sta treba napraviti u turizmu, ali uzivam dok se to ne dogodi, jer kad se to dogodi smatram da ce se sve pretvoriti u dosadnu turisticku pricu.
Od svega najrade bih citirao blogera lebowskog sa http://www.mojnovac.net/forumi/showthread.php?t=1345&page=66
1) riješiti prokleto zemljište ispod kampova i hotela da vlasnici znaju na čemu su
2) staviti u funkciju vojne objekte na obali
3) rasprodati hotele u većinskom državnom vlasništvu
4) riješiti golf-terene
Ostalo tipa master planovi i ostale dugoročne pizdarije neka radi Institut za turizam.
s naglaskom na master planove i dugorcne pizdarije.
- odgovori
-
- 1 vote
Tko je glasaoFijakerski konj
@Damien
O tvom dnevniku bi trbalo razglabat cijelu zimu.
Najbliži mom promišljanj je GLEMBAY. Kakva politika takav turizam. Čopi kaj moreš Bog zna kaj bu za 4 godine. Nova strategija razvoja turizma ne bu ništa bolja od ovih prethodnih.
Evo zakaj. Osobno radio sam "Strategiju razvoja športsko-ribolovnog turi7ma" na općini toj i toj. Na prezentaciji se pojavilo brojkom 27 ljudi na čelu s predsjednikom turističke zajednice. 20 njih nije imalo pojma o čemu se govori i mahnulo rukama, kaj to nama treba.
Četvero njih je pohvalilo, a troje je popljuvalo, ( među njima općinari i predsjednik TZ).
Mogu se ministri i država česati po znaš čemu kad lokalna samouprava poput fijakerskog konja ima štitnike s lijeve i desne strsne oka da ne bi vidli nekaj drugo, bolje, ili da ne bi skrenuli iz svoje godinama utabane i učmale kolotečine. Za njih je bitan fajrunt u 22 ili 23 sata i mir do 6 sati.
Ne mogu oni shvatiti da je turizam način života i rada, stvaranje novih mogućnosti i prosperiteta. Stoga pogledaj jednu Austriju
Nema štamprl nafte
Nema toplog mora.
Ima par bregov više od nas, i vidi podatke za 2009.
Dolasci 32,3 mil.
Noćenja 124,3 mil.
Prihodi od stranih turista u eurima 15,8 mil.
Prihodi od domaćih turista u eurima 13,9 mil.
Prosječan broj ostvarenih noćenja po jednom gostu 3,8
Jedna Mađarska je ispred nas kaj naspram našeg mora ima onaj lavor (Balaton) .
- odgovori
-
- 2 votes
Tko je glasaoBALATON-POLA NAŠEG PRIHODA OD TURIZMA
Ovaj lavor od "mađarskog mora"-Balaton oprihoduje trećinu našeg turizma godišnje,dakle oko 2,5 milijarde eura,bez ikakvih problema. Zašto? Zato što je Balaton samo jedna asocijacija-onaj tko zna,zna da Mađari i gosti najviše uživaju u vožnji starom željeznicom (mi svoje ukinuli) oko jezera,,,u vikendicama uz jezero,bogatsvom lokalnih vina i žestica koja se nudi (nabrojao sam 54,recimo),bogatom poviješću (crkvicama-13 i je okolo i mnoštvom sadržaja),a o hrani da ne pričamo.Zanimljivo,ono što naši turističi genijalci nisu uočili-u Mađarskoj imaš SAMO domaće stvari u hotelima,B&B kombinacijama,itd kao prvi izbor,sve do peciva i slastica,a tek a la carte dobiješ ono internacionalno...jeftina i pametna stvar za naše,kad ne bi bili toliko željni da se ulagujemo turistima,a ne provodimo naš koncept lokalizirane ponude.I to sve na području od 5,181 kv.km ?!
- odgovori
-
- 1 vote
Tko je glasaoSEZONSKA ŠARA-LAŽA
Hrvatski turizam je sezonska ho-ruk stvar u nas,kao i sve ostalo.Nema nikakve strategije,sve se odvija stihijski,tvrtke se pripremaju za sezonu,bukvalno svaki put 5 do 12.A kako ? Evo insiderskog uvida,pošto mi vrlo bliska osoba radi u jednom od tih mega mega mega uspješnih konzorcija po ministru Ostojiću. U svibnju svi u hotelu dobiju kao radnu obvezu da opituraju sobe,ograde,vanjsku stolariju (outsourcing je skup),čak i stolice i stolove za restoran i vani,onda se selimo na instalacije,krpanje ravnog krova,tamo gdje curi,čišćenje bazena,wc-a,tuševa na plažama,sijalice po sobama.Otpustio si električare,vrtlare,servisere,itd.pa svi rade sve,radna odjeća od doma,ako padneš ili se ozlijediš,nema osiguranja,jer tvtka ne osigurava radnike za to,nema se...Sobe treba iskompletirati s starim namještajem iz drugih hotela,nemamo baš novca za drugo,selimo tv aparate,stolice,stolove,krevete,madrace,krpamo lancune,deke i sl. Za to vrijeme komercijala ima zadatak-zvati sve dobavljače kojima dugujemo i prositi za 2 mjeseca mira,slagati da ćemo im sve platiti po okončanju sezone ,samo da ne bi prekinuli snabdijevanje. Nekog ne trebaš zvati ,AGROKOR će ti sam dati svoja čuvena vina iz rinfuze za 2-3 kune/litra,nema veze što ih gosti ne žele piti ,jer su odvratna,ugovoreno je sve i pošiljke se ne mogu vraćati bati Todoru,dogovoreno je to na višoj razini. Dolaze ti honorarci,vrijeme je za mućkanje po ugovorima koji su sklopljeni,moraš napraviti trimming za 20-25 % kako je uprava odredila baš jučer,pričaš im o povećanim troškovima,hrana,stanovanje,80 % ih pristaje nakon ucjene s Bosancima kao alternativom (kako nemaju radnu dozvolu,rade na crno,normalno),oni ostali-iššš. Overbooking je posebna priča,pošto je upravi mrsko da plati neki pristojan software,već ih imaš 3-4 u funkciji,kako se koja uprava mijenjala.Zato ima jednostavno riješenje-goste raspoređuješ gdje god stigneš,samo da bi hoteli bili puni i da ne bi,ne daj Bog,silni manageri ostali bez bonusa na kraju godine.Tko te pita ako netko skokne iz hotela s 3 zvjezdice u onaj s 4 ili obratno ? Bitno je da je šef zadovoljan ...Radiš 12-16 sati dnevno za istu plaću ,moraš biti stalno na raspolaganju,bez obzira na sve. Na kraju sezone,saznaješ da se radi trimming u tvrtki od 10 % radne snage radi boljih poslovnih rezultatat i smanjenja troška ,Boga moliš da nisi ti u tom procentu,.šefovi se slikaju za medije,govoreći o super sezoni,ministar i svita dolaze na krkačinu (besplatno svi u najboljem hotelu) i pijaču,tebi kažu da si sretan što ostaješ i imaš istu plaću,a da sav prihod ide za dobavljače,što je naravno laž,jer te isti zovu odmah u listopadu i pitaju za plaćanje,baš kao i banke.Ali,tad si već u selidbi svega u skladišta natrag....Tvrtka objavljuje iznimne rezultate,manageri imaju bonuse...Do nove priče i nove šare-laže...
- odgovori
-
- 11 votes
Tko je glasaoRadi se Strategija razvoja
Radi se Strategija razvoja državnog turizama, studiozno, toliko javno da nitko i ne zna da se radi. U situaciji kada vrapcima na grani jasno da se strategije ne provode. Nema volje, nema obaveze. Istovremeno i u situaciji kada je u prostorne planove već ucrtano 2-3 puta više kreveta nego je danas gostiju u vrhuncu sezone, a proces ucrtavanja nije završio, luku nautičkog turizma dobije baš svatko tko je zatraži. 2-3 puta više ucrtanih kreveta garantira 2-3 puta ali i više turista nego ih danas imamo, 2-3 puta više auta, autobusa, trajekata, 2-3 puta šoderom nasutih plaža, ali i mnoge konflike u prostoru koji će biti 20 puta izraženiji nego danas. Npr. Ako na današnji dan na Zlatni rat ne može stati upravo niti jedan posjetitelj, a na Braču izgradimo desetke tisuća novih kreveta, konflikti na plaži multiplicirati će se sa faktorom 120. Brač treba još 3 Zlatna rata, Split, još 3 gradske luke. Netko dole spominje polaske sa splitskog kolodvora. Arhitekti već rade na novom kolodvoru za koji se već zna da će imati 92 polaska dnevno - ne zna se samo prema kojim destinacijama. Nije ni bitno, bilo kuda samo da se vozi.
- odgovori
-
- 5 votes
Tko je glasaojadransku magistralu većim dijelom pretvoriš u biciklističku
oslobodiš hrpe prostora uz more
umjesto nasipavanja i betoniranja imaš bolju ponudu obuće za ulazak u more po divljim stijenama
magistralu izgraditi malo dalje od mora sa besplatnim natkritim parkiralištima
ulaz u zlatni rat naplaćivati
.....
- odgovori
-
- 0 votes
Tko je glasaoulaz treba biti besplatan i
ulaz treba biti besplatan i nije nesto za kupanje, em odmah duboko, em hladno more.. a moze biti i vecih ribica zbog toga blizu... najljepse na zlatnom ratu je kad ga gledas sa vidove gore.. to mozda treba naplatiti jer vrijedi dozivjeti..
makar mozda imas i pravo. ljudi cesto rade placaju nesto bez veze nego nesto sto je stvarno lijepo.
lunoprof
(Luna)
- odgovori
-
- 4 votes
Tko je glasaoVeliki je pritisak da se
Veliki je pritisak da se plaže počnu ograđivati i ulaz naplaćivati. Zlatni rat je jedna od lokacija, vjerovatno ona koja će prva pasti. Kako i ne bi, desetak tisuća posjetitelja dnevno puta pedesetak kuna na dan, prevelika je to ješka. A niz se lako nastavlja. Naplaćivati ulaz na Zlatni rat, naplaćivati ulaz na Srebrni rat, naplaćivati ulaz na Brončani rat, naplaćivati ulaz na Svaki rat. Jednoga dana kupanje će se plaćati, ali time ni mora ni plaža neće biti više, a turista duplo, troduplo. Silne turističke zone ucrtane na lokacijama gdje je obala takve konfiguracije da kupanje uopće nije moguće. Turistička zona bez mogućnosti kupanja. Snađi se druže,...
- odgovori
-
- 2 votes
Tko je glasaoi u socijalizu su se neke naplaćivale
Bačvice, Bene, Gusar, povremeno Mornar....
ima i ona, što je besplatno ne moram paziti
ali u pravu si
zapravo tko voli nek izvoli
a održavanje i vodu organiziraju ugostitelji
- odgovori
-
- 0 votes
Tko je glasaoJesu, ali to nije jaki
Jesu, ali to nije jaki argument. U nekoj ranijoj državi prije 30 godina ili u nekoj dalekoj državi, recimo Turskoj. Na nama je odrediti što i kako treba biti danas ovde.
- odgovori
-
- 0 votes
Tko je glasaopa referendum, opet.. zabrana
pa referendum, opet.. zabrana naplate
koliko ja znam plaze su pomorsko dobro, dakle drzavne.. dakle mi upravljamo kad bi imali mozga..
lunoprof
(Luna)
- odgovori
-
- 2 votes
Tko je glasaoplaze su pomorsko dobro,
plaze su pomorsko dobro, dakle drzavne.
ako su pomorsko dobro, onda nisu državne, nego javno dobro, (res extra commercium)
- odgovori
-
- 2 votes
Tko je glasaoe super.. jos dakle bolje...
e super.. jos dakle bolje... sto se tice plaza..
makar, iskreno nije mi bas jasan taj zakon sa pomorskim dobrom.. jasno mi je da se statusom obale kao pomorskog dobra treba stititi obala od devastacije, ali mi nije jasno kako nekome moze pasti na pamet nekoga izvlastiti ako je slucajno neki dio u vlasnistvu privatnika, poduzeca, lokalne zajednice .. ali ne i drzave koja ga je proglasila pomorskim dobrom..
u stvari mi uopce nije jasno da li je drzava provela neki tip nacionalizacije zemljista i izvlastila stvarne vlasnike pa se sad prema pomorskom dobru ponasa kao prema svojoj prciji ili je taj status pomorskog dobra samo propis koji brani devastaciju, gradnju, izmjenu bez posebnih suglasnosti a vlasnistvo i sva vlasnicka prava i dalje ostaju stvarnom vlasniku.. jer to bi ipak bilo jedino logicno ako je privatno vlasnistvo nepovredivo..
dakle, ako vrijedi varijanta 2 (a meni je ona logicnija) onda neka plaza u gradskom vlasnistvu ostaje gradu na raspolaganje i brigu te lokalna zajednica odlucuje o naplati ili ne.. a ako se radi o nekoj plazi koja je na drzavnom zemljistu onda to isto pravo ima drzava.. po toj mojoj logici (a voljela bih da neki pravnik uskoci sa strucnim misljenjem) na referendumu bi trebalo izglasati da sve javne plaza ostaju besplatno dostupne svima, radilo se o vlasnistvu lokalne zajednice ili drzave.. kao javno dobro
no postoje i privatna vlasnistva citavih otoka, a mozda su i zemljista uz neke hotele hotelsko vlasnistvo.. sto sa takvim plazama koje jesu pomorsko dobro ali su i privatno vlasnistvo?
lunoprof
(Luna)
- odgovori
-
- 0 votes
Tko je glasaoNe možeš imati u vlasništvu
Ne možeš imati u vlasništvu zemljište na pomorskom dobru.
Na pomorskom dobru možeš dobiti samo koncesiju za korištenje pomorskog dobra a koju dobivaš od lokalne zajednice gradova i općina na period od 5 god , od županija do 20 godina , od Vlade RH do 50 godina i Sabora RH do 99 godina. Prema koncesijskom ugovoru možeš i graditi objekte ali po isteku koncesije nemaš nikakvih prava nad tim objektima.
- odgovori
-
- 1 vote
Tko je glasaoma ja to razumijem.. ali ako
ma ja to razumijem..
ali ako je otok u privatnom vlasnistvu.. citav.. cije je onda pomorsko dobro?
imas i kuca koje su tik do obale, nisu bile na pomorskom dobru, sada jesu, cije je to vlasnistvo?
imas i polja ili dvorista kuca uz more koje su sada na pomorskom dobru ali nisu bile ranije.. sto s njima? cije je to vlasnistvo?
ne kuzim nikako taj dio zakona.. jel bi trebali onda mozda vlasnici tog zemljista ili kuca sada kad je ustanovljeno pomorsko dobro placati koncesiju na vlastito zemljiste?
lunoprof
(Luna)
- odgovori
-
- 0 votes
Tko je glasaopomorsko dobro nema veze sa vlasništvom
međunarodni zakon, pravo svakog da sa mora dođe naobalu ....plimni val i ostalo
teško je odrediva granica
ali je iznad bilo kojeg vlasništva
u socijalizmu, kapitalizmu, komunizmu...
club mediterane je jedinstveni slučaj okupacije pomorskog dobra za socijalizma
vojni objekti mislim jedini imaju tu neku iznimku
i to je ex yu koristila kao jedinstven oblik prostornog "planiranja"
što se na koncu i nije pokazalo loše, pa smo uz Albaniju poseban slučaj oćuvanosti prirodne obale dok nisu stigle "moderni" vizionari i developeri
- odgovori
-
- 1 vote
Tko je glasaoma to kuzim, taj dio zakona
ma to kuzim, taj dio zakona koji spominjes..
no nije mi jasno jel sad onaj vlasnik kucice u viskoj uvali kojem je dio parcele pomorsko dobro mora placati koncesiju ili ne.. ili bolje da li mu drzava sada moze napisati racun ..
ili na nekom onom otocicu naplatiti koncesiju kad se netko (ako se ikada) doseli tamo za pristajanje ili onemoguciti da napravi neko mulo (koje bi bilo suvislo, naravno) tako da ne moze pristajati na nekom mulicu..
vidi citavi otoci su u biti bili u vlasnistvu nekoga.. a sad ispadne da pomorsko dobro nije njihovo..
po meni bi bilo logicno da vlasnici tih otoka ne smiju raditi neke egzibicije na obali, graditi.. i slicno.. i da je to svrha odredivanja pomorskog dobra.. ali je poprilicno glupo da nesto sto je bilo njihovo pa je sada odredeno kao pomorsko dobro i samo zato vise nije njihovo.. i da je drzava jedina koja odreduje sto ce s tim..
zamisli da netko hoce investirati na nekom pustom otoku ciji je vlasnik ... a kad sve napravi onda se promijeni neki tamo opcinar i taj kaze.. e... sad brale plati.. toliko i toliko da opce smijes do tam..
ili da nekom oduzmu pol kuce ili dio polja..ili pol otoka.. jer je na pomorskom dobru.. itd itd..
to ipak nema veze sa tom zastitom koju spominjes po medunarodnom pravu..
lunoprof
(Luna)
- odgovori
-
- 0 votes
Tko je glasaoO pomorskom dobru imaš puno toga...
Ima recimo ovo:
"Granica pomorskog dobra [uredi]
Granicu pomorskog dobra utvrđuje Povjerenstvo za granice Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka, na prijedlog županijskog povjerenstva za granice. Evidencija o pomorskom dobru vodi se u zemljišnim knjigama pri općinskim sudovima.
Morska obala se proteže od crte srednjih viših visokih voda mora i obuhvaća pojas kopna koji je ograničen crtom do koje dopiru najveći valovi za vrijeme nevremena kao i onaj dio kopna koji po svojoj prirodi ili namjeni služi korištenju mora za pomorski promet i morski ribolov, te za druge svrhe koje su u vezi s korištenjem mora, a koji je širok najmanje šest metara od crte koja je vodoravno udaljena od crte srednjih viših visokih voda. Morska obala uključuje i dio kopna nastao nasipavanjem, u dijelu koji služi iskorištavanju mora. Crtu srednjih viših visokih voda utvrđuje Hrvatski hidrografski institut" - http://hr.wikipedia.org/wiki/Pomorsko_dobro
Ali imaš i ovo - http://www.tportal.hr/vijesti/hrvatska/193489/Vlada-RH-se-odrekla-pomors...
- odgovori
-
- 0 votes
Tko je glasaokoji košmar,ovaj link na
koji košmar,ovaj link na makarski Biloševac, teško je složiti slagalicu da baš sve bude na svom mjestu. Koliko dobro vidim datum i lokacijska je po drugom osnovu poništena 01.06. http://www.kronika.hr/index.php?option=com_content&task=view&id=4187&Ite...
- odgovori
-
- 0 votes
Tko je glasaopa mislim da je to upravo
pa mislim da je to upravo jedan od primjera o kojima pricam.. nije normalno da se drzava cas ponasa ovako a cas onako.. ovaj put na stetu gradana kojima oduzima setnjicu...
zakon nije dorecen a nije ni dobar..
po meni bi bilo normalno da bez obzira cije je vlasnistvo mora ostati u tom necijem vlasnistvu, no taj ne smije na tom podrucju graditi.. ako ne ishodi neke posebne dozvole.. a namjena koju zemljiste ima a od javnog interesa je (kao ova setnjica, no moze biti i neki mul ili slicno) ostaje onakva kakva jest..
dakle ako je vlasnik taj hotel, nek njemu ide naknada od grada za koristenje ili ako je vlasnistvo drzave ili grada onda nije nuzno placati za gradansko koristenje .. ipak, ako hotel zeli i sam koristiti tu setnjicu za svoje goste, onda ide smanjenja naknada.. no ni u kom slucaju ovo sto su odlucili.. da taj hotel onemuguci koristenje te setnjice koja je u toj namjeni 50 godina i prenamjeni je u cisto privatno koristenje..
takav pristup bi zastitio pomorsko dobro od devastacije, realizirao namjenu medunarodnog zakona o pristupu s mora na kopno, ali i zastitio vlasnistvo..
meni se cini da kod nas mnogima jos nisu jasni pojmovi zastite, zatim javnog dobra i privatnog vlasnistva.. i da bi na ovakve teme trebalo otvarati javne rasprave i popraviti zakone kako bi postali nedovosmisleni i kako bi se sprijecile i buduce malverzacije sa strane drzave, posjednika i vlasnika za takve izuzetno drustveno i prirodno vazne prostore
no nisam bas sigurna da je to ikome od vlastodrzaca ikada bio cilj sa zakonima.. sprijeciti nedorecenost i staviti zakon nedvosmisleno u svoju stvarnu svrhu zastite vec neceg cemu je namjenjen ali postujuci i vlasnistvo kao neotudivo..
jer da je ne bi bilo toliko manipulacija i tumacenja kako se kome sprdne i tako nepromijenjeno dovijeka
lunoprof
(Luna)
- odgovori
-
- 0 votes
Tko je glasaoevo ti primjeri.. ne znam
evo ti primjeri.. ne znam kako bolje objasniti o cemu pricam
a i vrijedi pogledati, prekrasno je..
http://www.panoramio.com/photo/35153648
vidi ovdje otoke.. priobalni pojas tj. pomorsko dobro nije iskazano dakle spada valjda u drzavno vlasnistvo.. mene zanima na koji nacin je oduzeto i sto drzava ima pravo s tim raditi .. i tko ce pobogu ikad ista raditi na pustom otoku ako ne smije napraviti nikakvo pristaniste ili ako ga to pristaniste kosta kao sv. petra kajgana
http://www.croestate.com/hrvatski/otoci_prodaja.asp
evo pogledaj i ove dvorce i kuce uz more..
http://www.croatia-estate.com/hr/ekskluzivne-ponude/21-islands-for-sale-...
taj zakon sa pomorskim dobrom nekak ne stima..
lunoprof
(Luna)
- odgovori
-
- 0 votes
Tko je glasaomorska obala je po definiciji
morska obala je po definiciji pomorsko dobro. Ali da bi to pomorsko dobro postalo zaista "pomorsko dobro" potrebno je najprije utvrditi granicu pomorskog dobra, tj neke katastarske čestice, ili dijelove tih čestica izdvojiti iz vlasničkog režima i iz pravnog prometa.
Šta je zapravo morska obala?
a)morska obala proteže se od crte srednjih viših visokih voda mora i obuhvaća pojas kopna koji je ograničen crtom do koje dopiru najveći valovi za vrijeme nevremena.
b)morska je obala i dio kopna koji po svojoj prirodi ili namjeni služi korištenju mora za pomorski promet i morski ribolov, te za druge svrhe koje su u svezi s korištenjem mora, a koji je širok najmanje šest metara od crte koja je vodoravno udaljena od crte srednjih viših visokih voda
Nakon utvrđivanja granice slijedi parcelacija i upis pomorskog dobra u katastar i zemljišne knjige. U zemljišno knjižnim ulošcima na listu B (vlastovnica) piše jednostavno " pomorsko dobro" i ništa više. E, to je sad pomorsko dobro, "res communes omnium", koji svi mogu koristiti, ako nije koncesijom dozvoljena specifična upotreba, na određeno vremensko razdoblje (recimo, nekoj luci specijalne namjene, ili brodogradilištu)
- odgovori
-
- 0 votes
Tko je glasaopa da.. i to je krivo, bar ja
pa da.. i to je krivo, bar ja tako mislim..
lunoprof
(Luna)
- odgovori
-
- 0 votes
Tko je glasaomislim nije krivo sto svi
mislim nije krivo sto svi mogu koristiti vec sto bez pardona mijenja vlasnika.. te bi po nekoj logici taj isti trebao placati koncesiju ako ju dalje zeli koristiti odnosno ne moze sprijeciti jer vise nije vlasnik da drzava tu zemlju da recimo nekom hotelu (kao setnjicu iz biginog primjera napr.)
lunoprof
(Luna)
- odgovori
-
- 0 votes
Tko je glasaobez pardona mijenja
bez pardona mijenja vlasnika
Ne mijenja ga bez pardona, nego ga izvlasti uz naknadu.... ali nije to baš tako jednostavno, ni u Hrvatskoj, ni u cijelom mediteranskom krugu koji ima pravni institut maritimnih domena, opterećenih sa stalnom izmjenom vlasničkih režima, revolucija, nacionalizacija, konfiskacija, pretvorbi i privatizacija.
- odgovori
-
- 0 votes
Tko je glasaopa vidi izvalsti ga uz
pa vidi izvalsti ga uz naknadu.. ok.. (a naknada su lipama, no dobro) a onda sve to zajedno "proda" nekom drugom za velike pare ili kako to sad ufino zovu, koncesiju..
to je tebi normalno?
e pa meni nije.. mislim da nije ni korektno.. a posebno u odnosu na pravo nepovredivosti privatnog vlasnistva..
ili jos gore, kao kod onih otocica.. to prava koje proglasenjem pomorskog dobra izvlascuje vlasnika prakticno garantira da nikad nitko nece nista sa tim otocicima raditi ni upotrebljavati ih za barem neku vrstu stanovanja ili rada..
ili kao kod brodogradilista.. (ako bi se obalni pojas slucajno nalazio u vlasnistvu brodogradilista) onda bi ga prvo izvlastili pa mu dali u koncesiju njegovo.. meni takve pretumbacije ne da nisu normalne, vec garantiraju da nikad nista dobrog nece ni biti u ovim krajevima i da su svi dobri potezi koji stite prirodu samo nus proizvod, slucajan .. nekog zakona po kojem se netko smislio nesto zamuljati, ukrasti, pronevjeriti, zaraditi tudim.. pa sad o kojoj god se varijaciji poznatih "bussinesa" radilo..
lunoprof
(Luna)
- odgovori
-
- 0 votes
Tko je glasaoSve ti je hlad dobro napisao.
Sve ti je hlad dobro napisao. Ali s plažama je dugačiji problem. Ne postoji gospodarsko korištenje. Zapravo jedino gospodarsko u koncesijama za plaže jest postavljanje žice i naplaćivanje ulaznica. Ništa drugo. U ugovornom odnosu stranke se dogovaraju da će jedna postaviti žicu i naplaćivati ulaz, te pri tom preuzeti od druge obavezu čišćenja iste. I gotovo. A dogovor je o prostoru koji je opće dobro. Dobra uspredba bila bi ograđivanje splitske rive uz naplatu karata za šetanje. Tko želi šetati rivom mora platiti privatnoj osobi koja će zauzvrat od grada Splita preuzeti obavezu čišćenja. S dijelom ubranih novaca platiti će koncesijsku naknadu (trećina gradu, trećina županiji, trećina državi), drugi dio potrošiti na čišćenje, a treći staviti u đep. Svi dobro prolaze, na račun građena.
Sasvim je jednostavno odlučiti da brojne "plažne" gospodarske aktivnosti ne smiju uopće biti na općem dobru, već ih treba smjestiti na sedmom metru od mora. Opće dobro ne dirati, a izvan njegovog obuhvata kafići, sladoledi, iznajmljivanje ležaljki,.....Samo vrlo iznimno može gradnja ugostiteljskih objekata na pomorskom dobru biti opravdana. Ali tko će odlučiti kad je to uhodani pogrešni način punjenja državnih, regionalnih i lokalnih kasa, i naravno džepova "poduzetnika"
- odgovori
-
- 2 votes
Tko je glasaoRušenje kao novi investicijski ciklus
Ako ja dobro kužim modernu neoliberalnu ekonomiju, odličan investicijski ciklus mogao bi se pokrenuti upravo rušenjem.
Evo dokaza:
Na rušenju možeš mobilizirati hrpu nekvalificirane radne snage, građevinske mašinerije, rušenje je i skupo pa ti treba i kredit banke, ne možeš rušiti tek tako, potreban je projekt, studija utjacaja na okoliš, građevinski stručnjaci za (anti)statiku, stručnjaci za miniranje, stručnjaci za sanaciju terena, ...a i novac se može dobro oprati definitivno bez ikakvog traga ;)
- odgovori
-
- 5 votes
Tko je glasaoI krasna ušteda građevinski
I krasna ušteda građevinski otpad umjesto šodera za nasipanje mora, zadnji put vidio baš na tvom otoku.
- odgovori
-
- 1 vote
Tko je glasaoČisto sumnjam
da je taj otpad nastao od rušenja nečeg nelegalnog, to se još ovdje nije vidjelo ;)
Ovi me moji često znaju živcirat svojim hrđavim krntijama, groznim nadogradnjama, kramarenjem i smećarenjem, pa pokradu cement namijenjen nekoj sitnoj (seoskoj) reparaciji, pa se sve nakon 2 godine trusi... ali čovjek se vremenom privikne na raspadnuti frižider na kojem je ruzinavi lonac, a u njemu posađena pelargonija... ima i to neku ljepotu ;) a prema ovim devastacijama o kojima pričate nisu vrijedne spomena...
- odgovori
-
- 0 votes
Tko je glasaoGrađevinski otpad je
Građevinski otpad je građevinski otpad, svejedno da li je nastao od legalnih ili nelagalnih rekonstrukcija građevina ili od rušenja nelegalnih građevina. Razlika je jedina što bi ga u investicijskom ciklusu "rušenja" bilo mnogo više.
Poslije mnogo godina, kad more odradi svoje, prepoznaje se tako što je određeni broj oblutaka crvene boje, to je onaj dio koji potiče od kupa i matuna. Može biti vrlo interesantno onome tko to ne zna.
- odgovori
-
- 1 vote
Tko je glasaoZnaju naši ljudi kako od škrape napraviti plažu ;)
Meni su dobri i oni obluci od stakla i razbijenih pločica...
A sve je to skupa najbolje za "žabice" ;)
- odgovori
-
- 1 vote
Tko je glasaokroatistan
premda osobno nisam naročito koristio putovnicu u životu, imam par prijatelja kojima je posao omogućio obilazak cijelog svijeta; netko će voljeti antarktik, netko kanadske šume, netko novozeladske lord of the rings pejsaže, netko havajske vulkane koji izlaze iz oceana, netko santo domingo plaže gdje je od jutra do mraka tulumare. ja bi osobno radije na treking u tibet nego ponudu bilo kojeg glavnog grada na svijetu, to je doduše pitanje ukusa...
ovisno o tome što želite, no klasični konzumerski turizam sa manje više svodi na hotel, bućkanje u bazenu ili moru, uvale ti suvenir i priču, dignu ti lovu i nabiju te nogom u guzicu. samo to oni rade sa stilom.
prednosti hrvatske su da je relativno blizu u europskim mjerilima, da imamo toplo more ( a ne sredozemno ili atlantik, što većina navedenih zemalja nema), što se ne morate bar zasad plašiti da će netko detonirati bombu u autobusu, da smo relativno miroljubiva nacija, u principu, i da je ovdje prilično miran život. zemlja je raznolika, a plaže koje si naveo kao loše su de facto gradske plaže jer je split postao poput los angelesa, praktički se proteže od trogira do omiša. ne vjerujem da se možete kupati u velikim europskim gradovima u moru kao što se možete u zadru, pa čak i na bačvicama.
što se tiče makarskih plaža, gdje se recimo kupate u kristalnom moru na šljunčanim plažama i gledate biokovo i ono plavetnilo iznad, to baš ne možete raditi na havajima. ili biševo, plaža srebrena na visu, a za korčulu ili mljet ne trebamo ni spominjati.
jebeno zrče je obični slivnik sperme i ušlagirane mlađarije koja bi u onakvom stanju mogla poševiti obližnje stado ovaca i vjerojatno ne bi bili svjesni što su radili prethodne noći. to nije turizam nego besramna reklama nekoliko utjecajnih ugostitelja.
za tebe ružni otok, nekome drugom je nirvana sa onog kamenjara gledati plavetnilo mora i velebit; za par sati ste sa mora u ličkoj prašumi iznad sv. roka, sa otprilike ovakvim pogledom...
http://images.summitpost.org/original/742292.jpg
ono što nama fali je glava, koncepcija i znanje, dakle imamo hardware a nemamo software, ili po narodski ženili bi se a nemamo kite...tako da sve ono bajkovito o prirodi, geografiji i ostale tzv. prednosti nestaju poput magle na suncu. i dakako sve manje smo čisti, i poprilično smo učinili na devastaciji prirode od osamostaljenja...
- odgovori
-
- 7 votes
Tko je glasaoJa sam se bome naputovala
i nagledala se predivnih krajolika uzduž i poprijeko globusa i gotovo da ne mogu naći destinaciju za koju se ne mogu primijeniti epiteti koje pripisujemo Hrvatskoj, u smislu - prekrasno, živopisno, unikatno, veličanstveno... jer doista, svijet je prekrasno mjesto i mislim da su novci za putovanja možda najbolje potrošeni novci (osim ako se ne ide samo na skijanje s još jednom familijom i prepunim gepekom sarme;)
Ipak, barem što se mene tiče, naša zemlja u unutrašnjosti ne zaostaje za ostalim zemljama, naprotiv, dok je Jadran naprosto nenadmašan što se tiče europskih ljetnih destinacija, tog jednostavno nema u Europi... To je što se tiče prirodnih ljepota. Onda se ne mogu načuditi koliko su Španjolci izvukli iz Costa Brave, omiljene destinacije EU šljakera, jer je prema Costi Bravi Jarunska šoderica pravi prirodni dragulj, dakle nešto što na Jadranu ne bih uzela u obzir niti za kratko zaustavljanje...
Upravo je tragično, kako bi rekla moja teta iz katastarskog ureda - "baš šteta kaj bu vaša ulica tak upropaštena"... Jer to na žalost, s obzirom kud stvari vode, možemo reći i za Jadran. Devastacija golemih razmjera je u toku. Građevinski zločini uvijek me posebno užasavaju, jer imaju vječnu posljedicu, vječnu i nepopravljivu...
- odgovori
-
- 11 votes
Tko je glasaomisliš, ružno ne laže
bigulice,
Građevinski zločini uvijek me posebno užasavaju, jer imaju vječnu posljedicu, vječnu i nepopravljivu...
činjenica da mi naš svijet, ovaj jedini svijet, najbolji od svih svijetova smatramo ružnim
jedino kad gledamo ružne zgrade, ružan raspored zgrada, ružan raspored ulica
- kad gledamo kako ti kažeš građevinski zločin -
govori o dubini licemjerja
jer ono što zoveš građevinski zločin samo je trodimenzionalna istina o
društvu koje smo stvorili, kojem pripadamo, kojeg svakog dana ponovo prihvaćamo
i nadograđujemo
kao javnost jednog naroda, društva, države gledamo u svoju podsvijest, u svoje demone
i ne volimo istinu
luka
- odgovori
-
- 5 votes
Tko je glasaoIli da demistificiramo ;)
Radi se o otimačini, pljački, nemaru, arogancij, ignoranciji, nehumanosti i nedostatku osjećaja za lijepo i funkcionalno - slažem se...
Ružan okoliš generira ružnoću duha - i obratno.
- odgovori
-
- 2 votes
Tko je glasaoOk, nema mjesta na svijetu
Ok, nema mjesta na svijetu kao Jadran.
Ali, kako onda uvjeriti te ljude koji masovno pohode Costu Bravu, Antalyu, Mikonos, i da dalje ne nabrajam, da dodju na hrvatski Jadran?
Zasto preferiraju druge destinacije u odnosu na Jadran? Sto je to sto oni rade pa uspjevaju privuci vise turista na destinacije koje Jadranu 'nisu ni do koljena'?
Eh, kad bi mi Hrvatska turisticka zajednica mogla odogovoriti na to pitanje?!
- odgovori
-
- 0 votes
Tko je glasaoRekla sam u Europi... I rekla
Rekla sam u Europi...
I rekla sam ljeti...
I rekla sam što se tiče prirodnih ljepota ;)
U njih naravno nisam ubrojala i aute na plaži i slično što opisuješ...
Rekla bih da "klasični" turist pored općenito oku ugodnog okruženja, izuzetno cijeni udobnost - ugodne restorančiće, ujednačenost usluge, ispunjenje očekivanja, gostoljubivost i nasmiješena lica... Mislim da je naša turistička ponuda u svemu tome dosta oskudna.
Ipak, postoje i oni drugi tipovi turista koji bi nama možda više odgovarao - oni koji žele avanturizam i dinamiku - njima pak ne znamo dovoljno dobro pružiti uslugu i iskoristiti doista velike potencijale koje tu imamo. Evo, jedan moj poznanik vodi neke ekipe Engleza, bicikliste, po nekakvim planinarskim domovima, pa se malo spuste na more, pa opet u brdo... Ovi super sretni i plaćaju dobru lovu...
Potom, postoje oni bogati i fini - za njih treba imati bogatu i finu ponudu hotelskih resorta, ali pored već ovih tradicionalno finih hotela, kao recimo u Dubrovniku, ne vidim razlog zašto bi se za to trošile i devastirale najbolje lokacije - takvim gostima možeš izgraditi posve umjetan ambijent na nekom kamenjaru... uz dobru hortikulturu i bazene (a ionako bi samo ležali uz bazene, more ih rijetko zanima), imaš duplu korist - očuvao si prirodnu ljepotu i udahnuo smisao nekom neuglednom krajoliku... Ideje koje imamo oko golf terena van su svake pameti - za golf terene, a to je valjda nešto najumjetnije što može biti, treba iskoristiti najgore, najpasivnije terene, bivše vojne poligone, makiju i kamenjar, a ne recimo Vransko jezero...
Pa onda nautičari... tu bih jako uvela reda ;) Zabranila bih one morske motoriće, i kruzere i jahte, kod mene bi prolazile samo jedrilice i to one koje se iznamljuju u našim marinama, kod nas proizvedene, s našim skiperima, obaveznim kemijskim wc-om i nadzorom zbrinjavanja otpada uz velike globe prekršiteljima. Kom se ne sviđa, nek ide u Italiju ;)
Nadalje, posve smo zanemarili kampove... tu je ponuda loša i preskupa za ono što nudi...
Osim toga, propadaju nam stari centri, apartmanizacija se širi obalom, a u centru te može ubit cigla koja pada s krova. To je veliki problem i velika šteta, te stare napuštene kuće. Gubi se duh mjesta i prava vrijednost, jer gdje nema ljudi nema ni života. Nitko ne dolazi da bi se šetao među apartmanima... Trebalo bi vratiti život u ta mjesta i te kuće.
Pa plaže... Imamo mi krasnih plaža, ali dobar dio naše obale je škrapa gdje jedino možeš polomit noge i nabost se na ježa. Meni osobno i to odgovara, ali normalnom gostu itekako ;) Trebalo bi to pametno urediti...
Pa jeftini hosteli i kampovi za mlade, s prigodnim sadržajem... Svi su oni i naši budući gosti i kandiati za kasnije skuplje varijante...
Ne znam koliko su mi ideje komercijalne ... Ali kad bi se nešto od nabrojanog napravilo, ja bih kao građanka koja moram trpit taj glupi turizam bila malko zadovoljnija ;)
- odgovori
-
- 3 votes
Tko je glasao