Tagovi

Antirecesijske mjere

Predlažem sljedeće ANTIRECESIJSKE MJERE ZA REPUBLIKU HRVATSKU:

1. Uštede u lokalnoj i regionalnoj samoupravi
2. Uštede u mjesnoj samoupravi
3. Pomoć poduzetnicima i industriji povećanjem likvidnosti
4. Uštede u borbi protiv korupcije i „sive“ ekonomije
5. Naplata nenaplaćenih potraživanja
6. Partnerstvo javnog i privatnog sektora
7. Privatne financijske inicijative
8. Ukidanje neradne nedjelje
9. Odustajanje od projekta gradnje mosta „Pelješac“
10. Regionalni fondovi rizičnog kapitala

Uštede u lokalnoj i regionalnoj samoupravi

Na području RH se nalazi 429 općina, 126 gradova, Grad Zagreb (prema Zakonu o Gradu Zagrebu ima i status županije) i 20 županija. Zbrajanjem dobivamo 556 jedinica lokalne i 20 jedinica regionalne samouprave. Još postoje i mjesne jedinice samouprave o kojima će biti riječi kasnije.

tablica!

Svih 576 lokalnih jedinica je dio državne potrošnje G u GDP-u. Ova stavka se već godinama povećava i sigurno nije dobar gospodarski pokazatelj. Štoviše, prema najnovijem izvješću Hrvatskog zavoda za statistiku (DZS), državna potrošnja G je jedina sastavnica GDP-a koja je rasla, dok su opadale potrošnja kućanstava i poduzeća. Iz toga zaključujemo da država nije počela ozbiljnu politiku izlaska iz recesije, te bi morala hitno nešto učiniti po tom pitanju. Rebalans proračuna je imperativ, ali vrlo težak zadatak. Zato predlažem izmijenu Zakona o lokalnoj i regionalnoj s ciljem smanjenja broja općina. Osoblje zaposleno u 429 općina je postalo velik teret državi, a s obzirom na površinu, moguća bi bila drugačija organizacija.

Prema trenutačnoj raspodjeli ovlasti i funkcija lokalnih jedinica vlasti u RH, općine imaju zadaću skrbiti o: općim javnim uslugama, javnom redu i sigurnosti, ekonomskim poslovima (rudarstvu, industriji i graditeljstvu, prometu, komunikacijama), unaprjeđenju stanovanja i zajednice, rekreaciji, kulturi i religiji, obrazovanju i predškolskom odgoju i obrazovanju. Većinu ovih zadaća sada obavljaju također i Središnja država, Gradovi i Županije. Predlažem da se neke općine ukinu, da se poveća djelokrug obližnjih općina i preuzmu zadaće ukinutih općina. Tako bi novčana sredstva za spomenute aktivnosti ostala identična, ali nepotrebno osoblje bi bilo znatno smanjeno. Konkretno, moguće bi bilo primijeniti ovaj postupak na barem 5 općina u gotovo svakoj županiji. Primjerice Krapinsko-zagorska županija površine 1230km2 ima 23 općine, dok površinom veća Požeško-slavonska županija (1821km2) ima samo 5 općina. Bilo bi vrlo jednostavno ukinuti mnoge nepotrebne općine i njihove funkcije i ovlasti prebaciti drugim, većim, novonastalim općinama i/ili županijama. Trenutačno 18 županija ima više od 10 općina i u svakoj od tih županija bi nakon predložene reforme trebalo biti najviše 10 općina.

Kakve uštede bi ostvarili?

grafikon!

Ovo je tablica ukupnih prihoda i primitaka i ukupnih rashoda i izdataka (milijuni kuna) dobivena iz podataka o Lokalnim proračunima Ministarstva financija RH. Kao što vidimo, rashodi rapidno rastu i vjerojatno će u 2009. godini iznositi više od 30 mlrd kuna. Od toga na općine otpada 19% ukupnih rashoda i izdataka. Najveći dio otpada na gradove. Zanimljivo je da rashodi poslovanja općina u 2009. iznose nešto više od 50% ukupnih rashoda i izdataka, što znaći da na plaće svih tih silnih zaposlenika odlazi 50% novca s kojim raspolažu. Za 2008. godinu su ti troškovi iznosili 2.8 mlrd kuna. Dakle, ako bi umanjili broj općina prema prijedlogu koji sam spomenuo, došli bi do uštede od najmanje 1 milijarde kuna ove godine, a dugoročno i više jer bi 2009. također u trošak ulazilo nekoliko milijuna kuna otpremnina. Eventualan višak infrastrukture od ukinutih općina bi se mogao staviti na raspolaganje mjesnoj zajednici ili u najam privatnim korisnicima.

Uštede u mjesnoj samoupravi

Postoje dva oblika mjesne samouprave u RH: mjesni odbori, gradski kotarevi, tj. gradske četvrti. Djelokrug, ovlasti i tijela gradskih četvrti i mjesnih odbora uređuju se Statutom, u skladu sa zakonom o gradu i/ili županiji i Zakonu o lokalnoj i regionalnoj samoupravi. Primjerice mjesna samouprava u Gradu Zagrebu regulirana je u poglavlju V. Zakona o Gradu Zagrebu. Prema odredbama tog Zakona, u Gradu Zagrebu mogu se osnovati gradske četvrti i mjesni odbori kao oblici mjesne samouprave. Gradske se četvrti i mjesni odbori osnivaju na način i u postupku utvrđenim Statutom Grada Zagreba. Gradske četvrti (kotarevi) i mjesni odbori nemaju nikakve prihode. Grad dodjeljuje gradskim četvrtima sredstva za raspolaganje, a mjesni odbori zapravo služe kao savjetodavno tijelo koje govori o potrebama građana. U slučaju da želimo umanjiti broj jedinica mjesne samouprave, trebalo bi izmijeniti statute većine gradova u Hrvatskoj. Inicijativu za ovakve promjene bi trebao poslati premijer Vlade RH upućivanjem preporuke svim gradonačelnicima i poglavarstvima gradova. Takvom inicijativom bi svi gradovi preispitali učinkovitost i način upravljanja proračunskim novcem u gradskim četvrtima. Primjerice Grad Zagreb prema planu za 2009. godinu planira izdvojiti nešto više od 290 milijuna kuna za mjesnu samoupravu. Kada pogledamo stavke na koje odlazi taj novac, vidimo da većina odlazi pod „ostali građevinski objekti“. Pitanje je hoće li taj novac biti kvalitetno uložen i je li u vrijeme recesije pametno trošiti toliki novac na uglavnom infrastrukturu gradskih četvrti. Ovdje u Zagrebu su mogle biti ostvarene uštede od najmanje 50 milijuna kuna odustajanjem od nekih navedenih projekata.

Pomoć poduzetnicima i industriji povećanjem likvidnosti

Državni Zavod za Statistiku redovito šalje poduzećima razne upitnike za popuniti kako bi napravili statističku analizu. U takvim anketama se pitanja svode na mjesečnu zaradu zaposlenika, broj zaposlenika, spol zaposlenika itd. Sve u svemu, uzima se dosta važnih podataka, ali pitam se, provodi li netko dalje analizu poslovanja pomoću financijskih pokazatelja? To se pitam zato što bi zakonodavstvo i Vlast prema tome mogli djelovati efikasno. Osim toga, tada bi se dokazalo da ne postoji volja za rješavanje problema.
pokazatelj novčane likvidnosti = novac + utržive vrijednosnice / kratkoročne obveze
prosječno vrijeme naplate potraživanja = potraživanje / ukupna prodaja : 365 dana
pokazatelj tokova od poslovanja = novčani tokovi od poslovanja / kratkoročne obveze
Prema ovim pokazateljima može se dobiti realna slika likvidnosti pojedinog poduzeća i osim toga bilo bi dobro uključiti u statističku analizu uzrok lošije/bolje likvidnosti. Tada bi se konkretno među malim i srednjim poduzetnicima vidjelo da je najveći problem ne plaćanje dugova od svih subjekata, počevši od države. Država bi trebala plaćati svoja izravna i neizravna dugovanja u kraćem roku.

Uštede u borbi protiv korupcije i „sive“ ekonomije

Borba protiv korupcije mora postati Ustavna kategorija po uzoru na Finsku. Finski Ustav je akt koji se u 10 svojih članaka (članci 2, 12, 21, 28, 29,32, 60, 63, 116, 118) izrijekom osvrće na sprječavanje mogućih nepriličnih radnji, to jest moguće koruptivnih radnji i koji u svom tekstu eksplicitno navodi odgovornost države, državnih tijela, dužnosnika i zaposlenika za zakonitost svog rada. Kao što mnogi znaju, korupcija u RH je vrlo učestala u svim porama društva, pa tako i u lokalnoj i regionalnoj samoupravi. To zapravo nije niti toliko čudno kada Zakon o lokalnoj i regionalnoj samoupravi sadrži samo dva antikorupcijska članka: čl. 48. i čl. 72. Finski zakon o lokalnoj samoupravi sadrži čak 14 članaka koji predstavljaju protukorupcijske mjere. Daljnu analizu ove problematike možete vidjeti ovdje.

Zatim, trebalo bi provesti detaljne istrage u svim državnim poduzećima i fondovima. Postavljanjem sposobnog i neovisnog menadžmenta znatno bi se povečala efikasnost poduzeća i fondova. Nažalost, bez pristupa potrebne dokumentacije zbog nedovoljne transparentnosti, uopće nije moguće izračunati kolika šteta je počinjena u javnom sektoru. Moje mišljenje je da se radi o nekoliko milijardi kuna i to može samo znati politički vrh. Sve u svemu, ključna je borba protiv korupcije jer u protivnom će mnogi dobri projekti, ideje i investicije biti upropašteni. Hrvatsko gospodarstvo više ne može izdržati toliku korupciju koja usporava i društveni i ekonomski razvoj. Ključno je da se uništi korupcija u svim državnim organima jer inače država ne ispunjava preduvjet za razvoj.
Paralelno sa borbom korupcije, država mora poslovati transparentnije. Građani moraju imati uvid u mnoge dokumente, sjednice i vijeća različitih državnih tijela i organa. Praksa zatvorenih sjednica se mora svesti na minimum. U borbi protiv netransparentnosti bi veliku ulogu trebali imati mediji. Postoje mediji u sprezi s političarima kojima ovakve mjere ne idu u prilog, ali i oni mediji kojima je u interesu da normalnim putem kao ravnopravni građani svi dolaze do informacija, trebali bi se boriti za transparentnost.

Naplata nenaplaćenih potraživanja

Problem su i nenaplaćena potraživanja. Primjerice prošlu nedjelju je Hrvoje Appelt priložio dokument na kojem je pisalo da tvrtka Bechtel zbog eksploatacije ruda i minerala duguje RH, tj. određenoj županiji nekoliko milijuna kuna. To je nedopustivo, a sličnih primjera ima mnogo. Grad Zagreb relativno uredno naplaćuje komunalne naknade i doprinose (usprkos visokom cijenama!), dok ostale lokalne jedinice ovdje mnogo zaostaju. Najviše zaostaju kod naplate prihoda po posebnim propisima. Razloge slabe naplate pronalazim u tome što vlast obično nije sklona gubiti podršku kod socijalno ugroženijih birača, ali i u lošem upravljanju imovinom. Vrijeme je krize i treba biti solidaran prema siromašnijim ljudima, no zato gradovi, županije i općine trebaju puno bolje početi naplaćivati prihod od prodane imovine. Tu se često otvarao prostor za korupciju koja je glavni razlog ovog problema.

Partnerstvo javnog i privatnog sektora

Primjena ugovornog oblika javno-privatnog partnerstva nije obveza, već mogućnost koju lokalne jedinice mogu iskoristiti nakon što obave analize učinkovitosti kapitalnog projekta i njihova utjecaja na proračunske prihode, rashode i društvo. Potrebno je propisati metode i državna tijela koja će koordinirati postupak ugovaranja te analizirati sve materijalne učinke i nematerijalne učinke na makro i mikro razini. Postoji nekoliko modela javno-privatnog partnerstva od kojih valja izdvojiti koncesijski model, izgradi, djeluj i prenesi model i izgradi i prenesi model. Koncesijski model obilježava izravna veza privatnog partnera i krajnjeg korisnika, pri čemu privatni partne pruža neposrednu uslugu krajnjem korisniku, a javni partner ga kontrolira. Izgradi, djeluj i prenesi model podrazumijeva ugovor prema kojem privatni subjekt financira i gradi infrastrukturni objekt, njime upravlja i plaća troškove njegova održavanja. Vrijeme upravljanja objekta je ograničeno, a naknada koju plaća privatni subjekt je važna stavka ugovora jer privatnom subjektu nadoknađuje uložena sredstva. Privatni investitor prenosi vlasništvo nad objektom na državu, državnu agenciju, lokalnu jedinicu itd. nakon ugovorenog vremena. Kod modela izgradi i prenesi ugovor prema kojem privatni subjekt financira i gradi objekt, a nakon završetka predaje u vlasništvo državi, državnoj agenciji itd., koje prema ugovoru trebaju isplatiti ukupnu vrijednost investicijskog projekta na temelju unaprijed dogovorenih uvjeta.

Nedostatak javno-privatnog partnerstva je u tome što je podložno korupciji i privatni sektor je motiviran isključivo za profitom. Zbog toga su potrebni velik nadzor javnog sektora nad radovima, kvalitetni pregovarači javnog sektora i povoljni ugovori za predstavnike države.

Privatne financijske inicijative

Privatne financijske inicijative (PFI) jedna su u nizu državnih politika koje su namijenjene povećanju uključivanja privatnog sektora u javne usluge. Od uvođenja FPI-ja u Velikoj Britaniji 1992. godine odobrena su 563 projekta ukupne vrijednosti 35.5 mlrd britanskih funti što predstavlja udio od 11% u ukupnom financiranju javnih usluga u VB. Kod PFI-ja privatni sektor planira, gradi, financira i pušta u rad objekte o kojima je odluke donio javni sektor. Javna vlast obično kupuje javnu uslugu od privatnog poduzeća na određeni rok. Nakon isteka roka (ovisno o visini plaćanja i pregovorima za ugovor) izgrađeni objekt prelazi u vlasništvo javne vlasti ili privatnog konzorcija. Prednosti ovakvog financiranja su konkurencija iz koje proizlaze niski troškovi izgradnje, te prijenos rizika. Prijenos rizika je važan jer javni sektor u Hrvatskoj ne obiluje vrhunskim analitičarima za upravljanje rizicima (financijskim, građevinskim...) koje obično zapošljava privatni sektor (veliki konzorciji). Zbog prijenosa rizika konzorciji će imati imperativ dobre usluge kako bi opstao na tržištu.

Ukidanje neradne nedjelje

Neki ljudi žele raditi i nedjeljom ako im je to dodatno plaćeno, pa bi barem za vrijeme krize bilo dobro dodatno napuniti državni proračun.

Odustajanje od projekta gradnje mosta „Pelješac“

Most Pelješac jedan je od najvećih i najznačajnijih Vladinih infrastrukturnih projekata, dug je 2374 metara, a trebao bi stajati između 250 i 300 milijuna eura, zajedno s pristupnim cestama. Ovaj megalomanski projekt proračun ne može financirati pogotovo kada uzmemo u obzir da se za iste novce može investirati u mnogo različitih projekata sa kratkoročnim povratom investicija. Osim toga, bilo bi zaposleno više ljudi.

Regionalni fondovi rizičnog kapitala

Regionalni fondovi rizičnog kapitala najčešće su dio nacionalnog programa poticanja razvoja malih i srednjih poduzetnika, kojim se malim i srednjim poduzećima koja pokazuju mogućnost rasta osigurava rizik financiranja kapitalnih ulaganja do određene vrijednosti. Također, na takve fondove se može nadovezati i izvozna politika koja bi trebala poticati razvoj potencijalnih budućih izvoznih proizvoda, tehnologija i usluga. Poslovno-inovacijski centar Hrvatske - BICRO d.o.o. (http://www.bicro.hr/) osnovan na temelju odluke Vlade RH djeluje kao središnja ustanova za razvoj i unaprjeđenje inovacijskog i tehnologijskog sustava. Ovaj projekt i ideja su pozitivni, no možda bi uskoro Vlada trebala povećati sredstva namijenjena za ovaj ili slične fondove.

Komentari

Ja kao temeljnu mjeru

Ja kao temeljnu mjeru izlaska iz krize i to PRIVREMENU predlažem oporezivanje ukupnog prihoda i potpuno napuštanje gotovinskog plaćanja. Istovremeno potpuno neoporezivanje troška rada. Ni mirovinsko, ni zdravstveno, ni porez, ni prirez.
Efekt ove mjere bio bi da poduzetnici ne bi imali računicu iskazivati veće troškove, od realnih, jer ne bi imalo svrhe, budući im je već sam ukupan prihod oporezovan. Neoporezivanje ljudskog rada potpuno bi anuliralo rad na crno, jer više ne bi bilo razloga na prijavljivati radnike i svaki radnik bi mogao ostvariti svoja prava na mirovinu, zdravstveno, ovo i ono. Naravno, sve to bi se radnicima plaćalo iz poreza na ukupan prihod.
Napuštanje gotovinskog plaćanja dovelo bi do ušteda na tiskanju i kovanju novca, a istovremeno bi se stavili pod kontrolu kompletni novčani tijekovi. Plaćanje ne bi moglo ići mimo računa, tako da bi se morao prikazivati ukupan prihod, koji bi onda bio obuhvaćen porezom.
Po pitanju PDV-a oporezovala bih po jedinstvenoj stopi SVE, bez IZNIMKE!!! Jer se na iznimkama upravo najviše pdv-a i skrije.
Isto tako, ukinula bih apsolutno SVE OLAKŠICE I SVE POTICAJE. Tko ne može poslovati po tržišnim principima (poljoprivrednici, brodogradnja i td.) neka se bave nečim drugim, neka budu kuhari u turizmu, ili neka plove na strancima. Ne vidim zašto bi obični ljudi bili na tržištu tj. na birou za zapošljavanje, a seljacima država davala poticaje. Ako se seljak ne može baviti poljoprivredom, a da ostvaruje profit, onda neka se zaposli kao posloprimac u turizmu, pa nek pere plahte po hotelima. Toliko bi valjda znao.
Olakšice više nemaju nikakvog smisla, jer su svi u klincu, pa bi olakšice onda trebalo dati ili svima, ili nikome. Dakle, olakšice ukinuti.
Zakon o porezu na dohodak i obveznim doprinosima je toliko besmisleno napisan, da to pas s maslom ne bi pojeo. Kad pogledaš samo broj uplatnih računa, sve ti je jasno. Ne znam koji je idiot to pisao, ali se ne bi mogao nazvati ničim drugim, nego IDIOTOM. Stotine i stotine raznih vrsta poreza i doprinosa, stotine i stotine uplatnih računa, čitavi knjigovodstveni servisi potrebni su da poduzetnik uplati porez na plaću za jednog radnika. A koliko samo treba popuniti obrazaca, da te dragi Bog sačuva. I onda tu administraciju netko tamo u državi treba kontrolirati. Pa to je sustav katastrofalan. Ja ne znam zna li to gospođa Kosor. Zato velim da treba ukinuti i poreze na dohodak i doprinose i osloboditi radnu snagu svih davanja, time ukinuti tu silnu administraciju. A radniku neka mirovinsko kasnije izračuna mirovinu i isplati je iz dijela poreza na ukupan prihod.
Eto, to je moje neko viđenje te problematike.
Eh, zaboravila sam, ukinula bih doprinos za HGK i šume i prepustila tržištu i komoru i šume. Onda bismo vidjeli koliko zapravo vrijedi Nadan Vidošević kao predsjednik HGK.
E, ukinula bih i porez na televizor i taj novac preusmjerila u socijalu, za besplatne udžbenike. Od televizije hrvatski narod ionako nema nikakve koristi, pa dok traje kriza nek se informira preko radija, a ionako ne bi trebao imat vremena za gledanje televizije, jer treba raditi da bi se izašlo iz krize.

My Soul

Tko je glasao

Mislim da su lokalni

Mislim da su lokalni proračuni ipak manji problem. Fali novca u glavnoj kasi...

Tko je glasao

Istina je da broj općina je

Istina je da broj općina je prevelik, ali svaka ta današnja općina u RH može pridonjeti i na svom mikro nivou program i mjere protiv krize.

Građani teško prepoznaju takve programe a još manje ih žele razumjeti. Tek kada osjete rezultate onda tek prihvačaju da nešto "valja" u tome svemu.... generaliziram upravo iz razloga što govorimo o masi a čast pojedincima.

Program i mjere u ekonomskoj borbi protiv te tzv. krize, ili bolje rečeno ekonomske recesije moraju se uklapati u neki opći program dugoročnog razvoja te iste općine. Takvi programi osim što su opsežni i relativno elastični se uvijek mogu svesti na nekolko točaka.

Tako sam i osobno za potrebe općine u kojoj živim složio upravo to:

PROGRAM RAZVOJA

VIZIJA

- Ustrojiti ekonomičnu Općinu u službi svojih građana, brzu i učinkovitu javnu uslugu, te provedive razvojne programe.

- Organizirati otkup, preradu i plasman proizvoda Obiteljsko-poljoprivrednih gospodarstava.

- Dati olakšice gospodarstvu i poticati otvaranje novih radnih mjesta, uz očuvanje postojećih.

- Dovršiti uređenje i pomoći javnu promidžbu turističkih destinacija radi privlačenja većeg broja posjetitelja.

- Dovršiti gradnju i opremanje infrastrukturnih kapaciteta za potrebe građana i gospodarstva.

- Ustrojiti društvene djelatnosti kako bi stanovništvu i privredi pružile kvalitetnu uslugu.

- Postići najviši mogući standard zaštite okoliša.

15 koraka protiv krize

1. Ukinuti komunalne naknade na obiteljske kuće i stanove

2. Smanjiti cijene komunalnih usluga

3. Ukinuti naknade za priključak na vodu i kanalizaciju

4. Stabilizirati općinski proračun osnivanjem „Fonda za ravnotežu“

5. Izgraditi poduzetničke zone kao preduvjet gospodarskog razvoja

6. Poticati ulaganja u suradnji s bankama i poslovnim partnerima

7. Otvoriti „SOS“ centar za novčanu pomoć građanima u potrebi

8. Preustrojiti Općinu i uštedjeti izdvajanjem neovisnih djelatnosti

9. Povećati učenički standard

10. Subvencionirati javni prijevoz učenika, umirovljenika i nezaposlenih

11. Uvesti programe zaštite okoliša (štedne žarulje, solarno grijanje, odlagališta komposta, prikupljanje sekundarnog otpada…)

12. Poticati ugradnju plinskih instalacija (LPG) u vozila

13. Ulagati u ruralni razvoj

14. Uvesti i sufinancirati socijalne programe

15. Provesti besplatnu deratizaciju

„UŠTEDA NOVCA GRAĐANIMA

DUGOROČNO POVEĆAVA PRIHODE OPĆINE!“

Kako sve to postići?

„VLAST POSTOJI ZBOG GRAĐANA

I MORA IM BITI NA USLUZI!“

► Provedbom izloženih mjera osigurat će se socijalno-razvojna i zdrava klima u Općini. Kako bi se to izvelo nužno je učvrstiti financijski i gospodarski sektor te omogućiti ravnopravnu tržišnu utakmicu.

► Ojačati sustav kontrole trošenja novca i ulaganja u projekte što ih financira Općina.

► Dati prednost malom i srednjem poduzetništvu, poljoprivredi i šumarstvu kao djelatnostima s najvećim razvojnim potencijalom

► Imenovati nadzornika ulaganja kao mjeru osiguranja

Ulaganje i organizacija:

► Đurdan holding

Preustrojiti općinsko komunalno poduzeće Rad d.o.o. i osnovati „Đurdan holding d.o.o.“ s radnim jedinicama:

- Čistoća Đurđenovac d.o.o.

- Vodovod Đurđenovac d.o.o.

- Ukop Đurđenovac d.o.o.

- Gradnja Đurđenovac d.o.o.

- PCOĐ – Vila d.o.o.

► PCOĐ Vila d.o.o.

U suradnji s Općinom, Županijom, Regionalno-razvojnom agencijom i s OPG-ima, PCOĐ Vila d.o.o. će osigurati kvalitetnije uvjete za poljoprivrednu proizvodnju (olakšano financiranje, jeftinije sirovine i zaštitna sredstva, plasman proizvoda i stručnu pomoć).

► Šumarstvo

Izraditi plan razvoja djelatnosti u suradnji s Hrvatskim šumama i poticati privatno ulaganje radi razvoja tržišta.

► Infrastruktura

Održavanje i daljnja modernizacija te izrada Plana ulaganja u razvoj infrastrukture.

► Školstvo

Budući da je ta osjetljiva oblast među prvima na udaru recesije, Općina će izravno ulagati u viši učenički standard, opremanje radionica, informatizaciju i klimatizaciju učionica.

► Izgradnja stambenih objekata

Smanjiti ili ukinuti razna proračunska i izvanproračunska davanja pri gradnji, ali i kupnji kuća i stanova, te osigurati pogodnosti i brze usluge izvođačima radova.

► Domaći proizvođači

Poticati domaću proizvodnju raznim olakšicama, osigurati stručnu pomoć i ostvariti suradnju s regionalnim i državnim institucijama.

► Razvojni projekti

Stimulirati pokretanje i realizaciju razvojnih projekata koji povećavaju životni standard u općini i olakšavaju pristup financijskim institucijama.

► Udruge građana

Općina će poticati rad udruga građana i stimulirati ga tako da na svaku osiguranu izvanproračunsku kunu ulaže kunu iz proračuna.

► Usklađivanje

Unutarnja struktura općinskih tijela i rada valja prilagoditi novim zakonima donesenima uoči lokalnih izbora.

OKVIR STRATEGIJE RAZVOJA

OPĆINE ĐURĐENOVAC
Ravnomjerni razvoj ne znači da svako selo ima sve sadržaje potrebne stanovnicima općine, nego da su oni racionalno raspoređeni kako bi bili optimalno iskorišteni.

Općina Đurđenovac mora iskoristiti mogućnosti održivoga gospodarskog razvoja i odrediti prioritete u gospodarstvu, poljoprivredi, turizmu i uslugama. Posljednjih godina intenzivnije se razvija turizam, obrtništvo i trgovina, ali znatno ispod raspoloživih mogućnosti. Stoga je nužno izraditi Plan ukupnog razvoja općine, zasnovan na stručnoj analizi njezinih potencijala.

Općini su na raspolaganju dvije poduzetničke zone – „pašnjak“ na ulazu u Đurđenovac i „pribiševački pašnjak“ na atraktivnoj lokaciji uz magistralu prema Donjem Miholjcu i mađarskoj granici, koju je nakon stručnog razmatranja odobrila i Vlada RH još 2006./2007. godine.

Đurđenovac ima bogatu industrijsku tradiciju i dobru prometnu povezanost s okolnim urbanim središtima.

DUGOROČNI CILJEVI

Proizvodnja prepoznatljivih robnih marki

Ekološka poljoprivredna proizvodnja

Razvijeno malo i srednje poduzetništvo

Turistička meka

Servisiranje infrastrukturnih potreba građana i gospodarstva

Zaštita okoliša

Učinkovita lokalna uprava

Život kakvog poznajemo i svakodnevno živimo, u ustroju Općine podijeljen je na:

- INFRASTRUKTURU
- OBRAZOVANJE
- KULTURU
- ZDRAVSTVO I SOCIJALNU SKRB
- PROSTORNO UREĐENJE
- ZAŠTITU OKOLIŠA
- GRAĐANSKE UDRUGE
- SPORT
- INFORMIRANJE

A kao novost dodajemo:

- PROGRAM RAZVOJA MLADIH KADROVA

(Ovo gore je samo za potrebe u borbi protiv ekonomske recesije/krize, i predstavlja maje od 2% cijelokupnog programa, ali dodiruje točke iz skoro svakog segmenenta društva u našoj općini, tako da i Vama bude malo lakše neke stvari uklopiti, t.j. Vama kojima je općina Đurdan nepoznanica, PS. imamo cca 7.800 stanovnika)

iznjeo sam upravo svoj jedan prijedlog za svoju općinu i to u kratkom opisu kako bi večina mogla i shvatiti što, zašto i kako mi kao JLPS koja ima maje od 10.000 stanovnika možemo se boriti protiv ove ekonomske "krize" sa mjerama koje će se osjetiti i djelovati na kratkoroćnomm kao i na dugoročnom planu.

Fleksibilnost u tome mora postojati ali također i sustavni planski pristup.

Večina naših općinara u RH, nisu nikada ni pomislili da mogu doći do informacije o tome kako bi oni mogli svojim susjedima pomoći u borbi protiv ove ekonomske "krize" a kamoli još da su pokušali se savjetovati ili tražiti savjete od struke!
A svaka ta općina ima svoje vlstite karakteristike i potrebe, jedino što svaka općina ima zajedničko je to što u njoj žive građani RH. Isto tako večini građana je teže iz dan u dan. To je svakoj JLPS-e zajednička karakteristika.

Red napraviti u tim općinama u ovoj RH se može. Vrlo lagano. Centralistički sustav države, kao i mentalni sklop večine da ako "Vlada" tako odredi to tako "mora" biti, je idealna prilka da e uvede red po pitanju općina.
A preustroj administrativni granica itd itd.... se može jednostavno bairati na nekoliko stvari:
a) ekonomske sposobosti postojeće općine, i jesu li u mogućnosti podnositi uniformni obvezni zakonski ustroj službi i servisa koje "Općina" (administrativna) mora imati i da li može podneti troškove tih servisa koje mora pružati građanima. (opet kažem ako se to zakonski odredi)

b) Prirodne granice i bogatsva,npr rijeke, brda itd itd.. tu služi uz struku i zdrava logika!

c) povjesne poveznice kao i kulturne poveznice (pre mali smo da bi nas razdvaljali!!!!)

Ako se na vrhu RH uzme ovakav pristup samo kao jedan primjer onda će se puno lakše i u svakoj toj "općinici" raditi i napredovati.

Sada koliko to kome štima da se uvede red u tim JLPS-e?
To je drugi par opanaka! ZNA SE!

Jakša
"volim svoje i poštujem tuđe"
http://www.youtube.com/watch?v=OkO8qa3V5gg

Obrisan

Tko je glasao

pametno moje klokanče! samo

pametno moje klokanče! samo ti ustraj i uspjet ćeš!

svi sumnjaju, svak u svakog, toliko su puta bili izvarani, a osobni primjer ti najviše vrijedi! puno sreće!

Tko je glasao

Tema je meni jako

Tema je meni jako dobra,

Dnebnik je više nego dobar, dira u nekoliko stvari koje smetaju svima gore partijašima i naravno njihovom sustavu.

Kada bi još mali šerifi shvatili kako mogu raditi puno više toga i to bez klanjanja onim samoprozvanim bogovima iz te tzv. Vlade.... eeeee onda bi se puno više toga moglo napraviti....

ovo je bio samo jedan mali primjer kako ima ideja na nivou općine a koje su složene tako da se bore protiv ove recesije u smislu da povečavaju promet novca u zajednici, a to u dugoročnom povečava i u općini.
Na kratkoročnom planu je Općina u gužvi, i građani u malom plusu, a zajednica u ogromnom plusu (po pitanju povečanje prometa novca u lokalnim trgovinama, birtijama itd itd) a nakon prve dvije do tri godine bi se to sve izniveliralo u općini po pitaju prvobitnog smanenja prihoda od lokalne zajednice, te povečanje prihoda od uštede na PDVu (odnosno ne plaćanje PDVa i to legalno) a u nekoliko godina bi povečao proračun jer bi se količina novca u zajednici stabilizirao i kako dođe do izlazka iz te tzv recesije/krize... više se novaca opet vrti i tako da općina opet kroz poreze na alkohol, korištenje javne površine te naknade na m3 vode itd itd... zarađivala kud i kamo više nego što je prije.. ali ne DIRKETNO na udara svojih građana!!!!!! već malo na one gore sa njihovim rupama u zakonima po kojem Općine mogu uvesti takve naknade koje ne podležu PDVu.... a idu u proračun, te smanjimo osnovicu nakoju se obručanava PDV i samo razliku koja se stvorila stavimo kao naknadu = građanu je isto po pitanju cijene vode kao jedan primjer a općina može unovčiti dodatni cca milijun dva godišnje... i to nikome na štetu.. a to što drug premijer ne može kupiti novi folex.....ehh šta da mu ja radim..... a takvi ima još "x" broj mali rupa u zakonu....

Još kada bi se išlo na direktno nominiranje za EU novčiće... ajooooojjjjj ali o to po tom... o tome ćemo u drugom dnevniku....

Ovaj dnevik nisam htio dirati... jer me baš na živo interesiralo koliko nas PoLLitičara koji imamo nekakvo iskustvo sa lokalnom politikom su bili spremni dodati na ideje autora... znači komplimentirati dnevnik.. sa pogledom iz drugog aspekta ili sa druge tribine.... ali opet u istom cilju o kojem autor piše!

PS moram zavrtjeti 2 janjića... HVALA BOGU! :)
(ako ti nije jasno zašto, javit ću ti pp-om)

Jakša
"volim svoje i poštujem tuđe"
http://www.youtube.com/watch?v=OkO8qa3V5gg

Obrisan

Tko je glasao

Ima tu materijala i to

Ima tu materijala i to dobroga...
Potrebno je dobro promisliti i razlučiti što je najnužnije.
Po mojem mišljenju su to, za početak, točke 1, 3, i 7 s obzirom da trenutna situacija zahtjeva brza i energična rješenja, a ovo mi se čini lako i brzo provodivo.
Dalje bi išlo lakše.
P.S. Hvala Bogu da imamo, nakon dugo vremena, jedan dnevnik koji ne trkelja o Sanaderu :)

cogito ergo sum

Tko je glasao

Ja bi uvel porez na onu

Ja bi uvel porez na onu najamninu koju uzimaju oni koji imaju puno prijavljenih na svojoj adresi.

Primjer:

Na adresi je prijavljeno deset dodatnih odraslih ljudi i ak uzima najamninu od svakog za jednu sobu to je po osobi 1000 kn X 12 mjeseci X 10 ljudi = 120 000 prihoda.

Onda izračunat porez za iznajmljivanje soba u kučama koje imaju Slovenci na moru. Po krevetu 150 kn na dan X 6 mjeseci.

Tko je glasao

Zašto samo Slovenci, zašto

Zašto samo Slovenci, zašto ne i oni koji na svojim adresama imaju prijavljenih i po 20 glasača na izborima?

Tko je glasao

Daisy, Zašto samo Slovenci,

Daisy,

Zašto samo Slovenci, zašto ne i oni koji na svojim adresama imaju prijavljenih i po 20 glasača na izborima?

Kaj ti čitaš samo pol komentara?

Ja bi uvel porez na onu najamninu koju uzimaju oni koji imaju puno prijavljenih na svojoj adresi.

Primjer:

Na adresi je prijavljeno deset dodatnih odraslih ljudi i ak uzima najamninu od svakog za jednu sobu to je po osobi 1000 kn X 12 mjeseci X 10 ljudi = 120 000 prihoda.

Tko je glasao

Porez na prihod od najamnina

Porez na prihod od najamnina vec postoji, isto tako i porez na kuce za odmor, tako da opet otkrivas toplu vodu. Izgleda da su jedine hrvatske anti-recesijske mjere kako povecati poreze i uvesti jos nove.

Tko je glasao

Ako može radnik plačat

Ako može radnik plačat svaki mjesec porez i to mu se redovno i odbija od plače, onda mogu i oni koji zarađuju sa iznajmljivanjem kreveta to isto radit.

Treba malo kontrolirat te kuče, jel kad nema gazde u njoj onda on nemre imat ni posjetu. Kad mene nema doma ne dojde niko k meni i sjedi pred TV i upotrebljava moje prostorije.

Tko je glasao

onda mogu i oni koji

onda mogu i oni koji zarađuju sa iznajmljivanjem kreveta to isto radit
osobe koje legalno iznajmljuju krevete odnosno apartmane u sklopu poreza na dohodak plaćaju i paušalni porez na iznajmljivanje apartmana. Isto tako u sklopu poreza na dohodak se plaća i porez za iznajmljivanje stanova. Također postoji i porez na kuće za odmor.

Tj prije nego što se počnu "smišljati" novi porezi treba poznavati postojeće a o postojećim se možete informirati na stranicama porezne uprave.

Ono što bi trebalo napraviti je povećati kontrolu sive ekonomije u ovim sektorima. Naime ljude koji su registrirani kao iznajmljivači inspektori svake godine gnjave dok u susjednu kuću koja nije registrirana ne ulaze jer to nije njihov posao. Kada bi inspektori svoje vrijeme proveli na suszbijanje sive ekonomije umjesto maltretiranja onih koji uredno plaćaju poreze državna blagajna bi se iznimno obogatila.

Eto primjera radi kada bi ušli nekome u apartman tko iznajmljuje na crno trebali bi napaltiti kazni za svaki prijestup što je cca 70 000 kn, jer ta osoba očito iznajmljuje apartmane i očito ne poštuje niti jednu od silne hrpe odredbi. Uz to tu je kazna za utaju poreza, kazna što se nisu registrirali, kazna za .... vrlo jednostavno bi inspektori dnevno mogli državi donjeti oko 800 000 kn i to bez problema. No inspektorima se ne da to raditi nego je jednostavnije tlačiti ljude koji uredno plaćaju poreze sa birokratskim glupostima.

Tko je glasao

a kaj ak su tamo besplatno

a kaj ak su tamo besplatno :)

Dok dobri šute, zli caruju

Tko je glasao

po našim propisima 16 ljudi

po našim propisima 16 ljudi godišnje se može prijaviti kao "prijatelji", dakle kao ljudi koji ne plaćaju boravak. Sve ostalo se smatra iznajmljivanjem, no naravno to se ne kontrolira. Kontroliraju se samo oni koji posluju legalno a oni koji posluju ilegalno su van kontrole što je vrhunac apsurda jer ako legalno posluješ moraš paziti na svaku sitnicu ali ako kršiš zakon nema straha jer te nitko neće kontrolirati

Tko je glasao

Debe, a kaj je besplatno? Ni

Debe,

a kaj je besplatno?

Ni smrt to nije, jel košta život.

Tko je glasao

1. Uštede u lokalnoj i

1. Uštede u lokalnoj i regionalnoj samoupravi
2. Uštede u mjesnoj samoupravi
3. Pomoć poduzetnicima i industriji povećanjem likvidnosti
4. Uštede u borbi protiv korupcije i „sive“ ekonomije
5. Naplata nenaplaćenih potraživanja
6. Partnerstvo javnog i privatnog sektora
7. Privatne financijske inicijative
8. Ukidanje neradne nedjelje
9. Odustajanje od projekta gradnje mosta „Pelješac“
10. Regionalni fondovi rizičnog kapitala

Hm, kolega, trebali biste jasno razlučiti što su to antirecesijske mjere. One po definiciji nisu strateške mjere, nego su ad hoc taktičke mjere i dugoročno su štetne, zato se i ne koriste u vremenu kad nema recesije, nego kao mjere gašenja požara u kriznim vremenima. Primjerice, Šukerovo dizanje bolesnog kredita sa 7% kamata je doista antirecesijska mjera.

Smanjenje broja općina i slične rekonstrukcije lokalne uprave sigurno nisu antirecesijska mjera. Sam proces takvog kresanja je dugotrajan i skup, a rezultati bi bili vidljivi tek za nekoliko godina, i to samo pod uvjetom da se isto napravi jako dobro, a ne nabrzaka. Primjerice, takve stvari u razvijenom svijetu traju i po 20 godina.

Zanimljivo da D&B predlaže Hrvatskoj povećanje javne potrošnje. :)

Tko je glasao

Koje mjere koje sam spomenuo

Koje mjere koje sam spomenuo su toliko dugoročno štetne? I naravno da nitko normalan neće stalno primijenjivati identične mjere. Mislio sam da se to podrazumijeva jer ipak pričamo na forumu gdje ljudi uglavnom prate politiku...

Izraz antirecesijske mjere je poprimio mnoga značenja u medijima i svakodnevnoj komunikaciji, tako da u takvom kontekstu može opstati kao naslov teksta. Drugi razlog je to što bi mjere pod primjerice 1. i 2. definitivno utjecale na proračun i kroz proračun na suzbijanje pada GDP-a.

To što D&B ili B&C predlaže povećanje javne potrošnje, ne mora uopće biti dobro za Hrvatsku. Općenito prema makroekonomskoj teoriji J.M. Keynesa, to je potrebno, no nažalost Hrvatska ima još problema o kojima Keynes nije razmatrao za života...

Jedan od najvećih problema je enormno visok vanjski dug koji indirektno smanjuje rast potencijalnog proizvoda i prisiljava državu na nulti deficit. S druge strane, nulti deficit ne mora značiti da se ne potiće javna potrošnja... Pametno je potrošiti 300 milijuna eura, ali ne na jedan most jer povrat takve investicije je tek nakon desetak godina ako je uopće dobra. To sam jasno naznačio u tekstu, a u slučaju da netko misli da si možemo dopustiti deficit, onda više nemam volje objašnjavati zašto to nije pametno. Država mora provoditi ekspanzivnu politiku, tj. povećati javnu potrošnju i/ili smanjiti poreze.. Međutim, zbog velikog vanjskog duga ne smije u deficit i tako u krug... To je problem države.

Ekonomski problem je pad agregatne potražnje koji se očituje u drastičnom padu uvoza i čak u nekim pokazateljima kao npr. pad prodaje automobila i sl. Agregatna potražnja može porasti na nekoliko načina. GDP ima nekoliko sastavnica i povećanjem investicija bi sigurno povećali agregatnu potražnju. Povećali bi ju još efikasnije poticanjem javne potrošnje kao što vjerojatno kaže D&B, no to je primarno oružje za depresiju. Ne može netko zanemariti monetarni sektor i mrtav-hladan povećati javnu potrošnju. Zašto? Zato što onda država vođenjem ekspanzivne politike povećava inflaciju i HNB ju mora zauzdati smanjenjem novčane mase, što uzrokuje rast kamatnih stopa. A rast kamatnih stopa dalje uzrokuje pad investicija. Rješenje je negdje između. Sinergija i pametna državna potrošnja. Svaki čovjek zna da ne mora nešto biti dobro ako je skupo. Kad tad će Hrvatska trebati smanjiti golemu nepotrebnu javnu potrošnju (ili usmjeriti jedan dio u obrazovanje i sl.) i zbog toga su ove mjere u duhu budućnosti.

To je samo ekonomski aspekt, a što je sa društvenim problemima koji očito postoje i dio su ove krize? Prihvaćam Vašu tezu da ovo nisu isključivo antirecesijske mjere, ali na neki način jesu jer upozoravam da su problemi koji nisu riješeni ovakvim (ili sličnim, boljim) rješenjima upravo uzrok krize ovakvih razmjera. Nama je i korupcija smanjila GDP u velikoj mjeri. Onda je nekakvom logikom i borba protiv korupcije antirecesijska mjera. U svakom slučaju, nije niti previše bitno kako ćemo to nazvati jer zlo ima mnogo imena i lica kroz povijest. Važno je da ga nadvladamo.

Tko je glasao

Primjerice, ovo: Uštede u

Primjerice, ovo:

Uštede u borbi protiv korupcije i „sive“ ekonomije

Naslov nije baš najsretnije odabran. Zvuči kao da se treba štedjeti u borbi protiv korupcije i sive ekonomije, odnosno treba smanjiti borbu protiv korupcije i sive ekonomije. :)))

Naravno da su korupcija i siva ekonomija jedan od ključnih problema naših gospodarstava, ali ne vidim kako bi borba protiv istih bila antirecesijska mjera. Npr. angažira se ne tisuće financijskih policajaca, USKOK, policija, DORH, sudovi i svi krenu u borbu protiv korupcije i sive ekonomije češljanjem poslovanja općina, gradova, javnih poduzeća, privatnih poduzeća, pohapse direktore, blokiraju račune i onemoguće "normalan" rad i poslovanje velikog broja subjekata, čime generiraju nelikvidnost, prekidaju postojeće poslovne tokove, uzrokuju stečajeve i neisplaćivanje plaća i otkaze...gdje su tu antirecesijske mjere i kako bi nas to izvelo iz recesije, a ne trenutno nas uvelo u još dublju recesiju?

Tko je glasao

Sad sam se zbilja nasmijao

Sad sam se zbilja nasmijao vlastitom naslovu jer je višesmislen, ali razumijemo se.... Moja ideja je da kao prvo istražimo pojedine radnje koje predstavljaju sumnjivu privatizaciju i profiterstvo nakon rata i za vrijeme rata, zlouporabe položaja i sl. Složit će se svi kad kažem da ima puno sumnjivih slučajeva koje bi bilo moguće rješiti kad bi policija i pravosuđe imali potpunu slobodu. Barem bi nakon toga mogli prestati pričati o nekim aferama... Uglavnom, određenim zakonima (koje bi trebalo izmijeniti) bi velik dio novca i imovine osuđenima bio oduzet i vraćen državi koja je eventualno dokazano oštećena...

Drugi dio borbe protiv korupcije bi bio jedan "tour de javna poduzeća" gdje bi se provjerio popis svih radnika, broj radnika, učinkovitost itd. A najviše bi se provjeravali menadžeri. Otkaz nekompetentnima, nestručnima, nesposobnima i onima koji su zlouporabili položaj. Tako bi poduzeća srezala nepotrebne troškove jer imaju višak radne snage, a u isto vrijeme bi dobila stručne ljude koji bi dalje vjerojatno idućih 5 godina konsolidirala poduzeća i postupno povečavali likvidnost. Definitivno nije potrebno proglasiti stečaj u velikoj većini preostalih javnih tvrtki. Vjerjatno u niti jednoj. Čisto zdravom logikom jer ako trenutni nesposobno menadžeri nisu u stečaju, onda stvarno... I budala zna da većina javnih poduzeća u RH ima velik potencijal koji nije dostignut. Možda jedino Croatia Osiguranje ima dobre rezultate...

A siva ekonomija ne plaća porez. Ne mora sad svaki policajac loviti sitne preprodavače, ali šverc cigareta, duhana, šećera i tko zna čega bi trebao biti zaustavljen i oporezivan. Itd.

Tko je glasao

Za provođenje

Za provođenje antirecesijskih mjera smo zakasnili na vlak i ovo što i sam navodiš je budućnost na koju se ne može čekati da poluči rezultat. Sada su potrebne vatrogasne mjere, a to se u prvom redu odnosi na puko preživljavanje. Jučer sam pročitala podatak da je u hrvatskoj preko 27000 djece u dobi ispod 15 godina na rubu gladi i to najvećim dijelom u slavonsko-baranjskoj i šibensko-kninskoj županiji. 500 kuna socijalne pomoći..može li s tom mizerijom itko preživjeti mjesec?
Otvaranje novih radnih mjesta i javno-privatnog parnerstva pod hitno provesti. otvaranje na svim frontovima... treba malo i prošetati svijetom; postoje mnogobrojni ulagači koji važu bi-nebi, a to je najvećim dijelom iz razloga što je hrvatska svrstana u visoko rizičnu zemlju za ulaganja. No, to bi trebao biti posao mnisitarstva gospodarstva i vanjskih poslova, paralelno s domaćim pravosuđem koje mora biti energičnije u provođenju antikorupcijskih mjera...itd...

Tko je glasao

Uz sve navedeno uvesti 50%

Uz sve navedeno uvesti 50% poreza na imovinu koja proizlazi iz pretvorbe i privatizacije, a od prikupljenih sredstava pokrenuti gospodarstvo na čelu sa priznatim stručnjacima kao menadžerima.
Neka bude to novo vlasništvo državno, pod kontrolom jake države.
To je bolja opcija od privatnog vlasništva gdje "vlasnici" drže kapital u stranim bankama, potpomažući tuđu ekonomiju,dok naša država tone u bankrot.

Tko je glasao

čuj dok je ova garnitura tu

čuj dok je ova garnitura tu di je najbolje bi bilo da je sve privatno..

Dok dobri šute, zli caruju

Tko je glasao

siva ekonomija u Hrvatskoj

siva ekonomija u Hrvatskoj uopće nije problem nego skrivena kvaliteta.. da je nema, bili bi nakoljenima odavno.. pa treba se nešto sačuvati od proždrljivog fiskusa, naknada za spomenike, ove-one vode, pristojbe lijeve desne, overregulacije, ZAMP-a itd. itd.. na ovaj ili onaj način.. borba za 100% iskorijenjivanje sive ekonomije je borba za 100% policijsku državu.. puno više štete nego koristi.. ne znam s koliko bi trebalo puniti taj proračun da bude dovoljno.. 500 milijardi kuna.. ma ne bi ni to bilo dovoljno

Dok dobri šute, zli caruju

Tko je glasao

Debe, vrlo si odlučno i

Debe,

vrlo si odlučno i hrabro krenuo u komentaru. Šteta što nisi tako i završio. Naime, po tebi bi ispalo da i u pravno (i fiskalno pravedno) uređenoj državi treba isto tolerirati sivu ekonomiju?
Iako se i sam bavim nekad takvim razmišljanjima (moj zadnji dnevnik) vjerovatno si i sam svjestan koliko to raznovrsnih zamki krije u sebi?

# Jedan neprijatelj pametnom čovjeku više vrijedi nego hiljadu prijatelja

# Jedan neprijatelj pametnom čovjeku više vrijedi nego hiljadu prijatelja

Tko je glasao

u fiskalno sređenoj državi

u fiskalno sređenoj državi s manjim nametima bilo bi malo razloga za sivu ekonomiju, pa prema tome i puno manje iste.. no ovako kako je velika većina tih u koji su sada u sivoj ekonomiji ne bi mogla poslovati.. a to je većinom ekipa koja stvarno nešto radi.. čitaj: ne uvozi

na općenitioj noti, a to je ono što ti izgleda fali.. kad država u svojim traženjima postaje kriminalna i neumjerena, dužnost je svakog domoljuba (općenito svakog sa instinktom za samoodržanje) da se tome suprotstavi..

Dok dobri šute, zli caruju

Tko je glasao

U dijelu gdje govoriš o

U dijelu gdje govoriš o uštedi u mjesnoj samoupravi kažeš sljedeće:Inicijativu za ovakve promjene bi trebao poslati premijer Vlade RH upućivanjem preporuke svim gradonačelnicima i poglavarstvima gradova.
Mislim da bi se moglo ići i obrnutim putom: neka nositelji/nositeljice mjesne samouprave iniciraju takve uštede autonomno i neka ta inicijativa krene iz baze prema vrhu. Na kraju krajeva, nije to niti Vladin niti premijerov, nego porez kojeg plaćaju građanke i građani.

Sasvim si u pravu i to je ključna stvar u svakom vidu uštede javnog novca, kad naglasak stavljaš na transparentnost. Mislim, međutim, da put koji predlažeš U borbi protiv netransparentnosti bi veliku ulogu trebali imati mediji. misleći na mainstream medije, u ovom trenutku medijske ovisnosti nije najbolje izabran. Ne zalažem se da se takve medije oslobodi odgovornosti, ali mi se čini da bi primjena različitih web2.0 aplikacija dala bolje rezultate. Nulti uvjet transparentnosti je on-line slobodni pristup javnim financijama s mogućnošću interaktivnog sudjelovanja zainteresiranih građanki/građana.

Snažno podržavam tvoj prijedlog i mislim da zavređuje da se oko njega okupe i razviju ga odgovorni građani i građanke. Svatko od nas može započeti s njegovom primjenom (nakon provedene fokusirane javne i otvorene rasprave) u svojoj lokalnoj zajednici. Ne treba pasivno gledati kako naši/e predstavnici/e čekaju instrukcije odozgora. Tvoj plan pokazuje da pravo znanje i potencijal za rješavanje problema postoji tu među nama i zato je više nego dobrodošao. Hvala!

nemesis

nemesis

Tko je glasao

Nisam baš najsretnije

Nisam baš najsretnije uključio medije u tu rečenicu. Slažem se da bi primjena različitih web aplikacija bila najbolje rješenje, samo što sam to jednostavno zaboravio uključiti u tekst. Dobar ispravak netočnog navoda. Hvala.

Tko je glasao

Nikakve antirecesijske mjere

Nikakve antirecesijske mjere RH ne mogu pomoći! Hrvatska bez korijenitih političkih promjena (radikalan odklon od jugoslovenske, komunističke RH i njenih upravljačkih struktura) koje se kunu u DR i antifašizam!
Ako RH želi izaći na široku cestu demokracije nesmije biti taoc mita o antifašizmu i DR i njegovom SUBNOR-u.
Ta dva mita treba bespoštedno demontirati, demistificirati i razgoliti, pogotovo što im je UDBA isti tvorac.
Kako nebi bio krivo shvaćen pročitajte izjave udbaša i KOS-ovaca o DR; Fumića, Manolića, Boljkovca, Tuđmana, Perkovića, Šeksa, Mesića etc, etc.
Od mlade generacije ne smije se zahtjevati da hrani toliko zaslužnih Trutova.

Tko je glasao

glavni problem proračuna je

glavni problem proračuna je ca 250 000 državnih službenika, te državni projekti i usklađivanje sa EU.. lokalci se većim dijelom i sami financiraju.

public private partnership je i zamišljen kao krađa novaca iz proračuna, što je prilično jasno po čitavome svijetu..

slažem se sa dijelom da treba srezati proračun.. drugi glavni ekonomski stimulus bio bi odustajanje od "EU standarda" i deregulacija privatnog poduzetništva.

trenutak istine

Tko je glasao

priznajem da sam dnevniku

priznajem da sam dnevniku dala plus a da sam ga samo preletjela, iz razloga što je ovaj čas pravo osvježenje, kao i što mi je drago pročitati da netko razmišlja i o ovakvim stvarima.
no, čim uhvatim više vremena, sigurno ću ga detaljno proučiti.

Tko je glasao

Pomoć poduzetnicima i

Pomoć poduzetnicima i industriji povećanjem likvidnosti

Država bi trebala plaćati svoja izravna i neizravna dugovanja u kraćem roku...

To se misli i na povrat poreza?To bi povećalo likvidnost...

Ukoliko izabrani dužnosnik krivotvori svoju kvalifikaciju za izbor, tijelo u kojem radi mora proglasiti prestanak njegovog izbornog mandata. Odluke stupaju na snagu trenutno ...

...to treba biti transparentno jer mi je u predizbornoj kampanji bio sumljiv jedan "magistar"...dakle, ne znam da li sveučilišta imaju internet objavu o završenoj kvalifikaciji svih građana...nisam se mogla informirati...

Praksa zatvorenih sjednica se mora svesti na minimum. U borbi protiv netransparentnosti bi veliku ulogu trebali imati medij..

On line direktni video nadzor :))nikakvi urednici itd.

Grad Zagreb relativno uredno naplaćuje komunalne naknade i doprinose (usprkos visokom cijenama!), dok ostale lokalne jedinice ovdje mnogo zaostaju.

...treba smanjiti broj u administracije i sniziti komunalne pristojbe...cijena vode je nerealna,kao da smo usred Sahare...(poskupljena radi one suše koja je trajala oko 100 dana koja je bila prije 5-6 godina...treba ukinuti tu "sušu")..ta opterećenja ne pridonose stimulaciji okretaja novca i razvoja poduzetništva.

Nedostatak javno-privatnog partnerstva je u tome što je podložno korupciji i privatni sektor je motiviran isključivo za profitom. Zbog toga su potrebni velik nadzor javnog sektora nad radovima, kvalitetni pregovarači javnog sektora i povoljni ugovori za predstavnike države.

..natječaj objavljen u dužem vremenskom periodu...isto svaku ponuda,dogovor,on line video nadzor...tko meni garantira da je netko "kvalitetan pregovarač"

Neki ljudi žele raditi i nedjeljom ako im je to dodatno plaćeno, pa bi barem za vrijeme krize bilo dobro dodatno napuniti državni proračun.

..zaštiti one koji ne žele raditi i nedjeljom i kontrolirati rad nedjeljom i provjerit putem radne inspekcije da li je rad i plaćen dodatno..ne na inicijativu radnika već inspekcije..malo više posvetiti pažnje prema radničkim pravima...i razmisliti o solidarnosti prema nezaposlenima tj. uvesti mogućnost kraćeg radnog vremena da se podjeli mogućnost zarade

Sve je ovo ok samo nedostaje i makroekonomski plan...Gdje ćete s viškom državnih službenika...Vrlo nerealno za sad pa neću dati bod iako su namjere dobre kada bi imali gospodarski plan za kojeg bi postojala politička volja i potpora guvernera HNB...Dakle treba povećati nacionalnu kupovnu moć a to se može jedino iz državnog trošenja financiranog zajmovima...a to je duga priča koju pričaju proizvođači...nerealni tečaj kune...kuna treba devalvirati...osobne dohotke u državnoj administraciji zamrznuti....u privredi dopustiti slobodni rast OD...treba pokrenuti zamašnjak obrta novca kroz javne radove tek kada devalvira sveta krava kuna a nipošto ići u javne radove pod ovim uvjetima jer sav novac koji ide u potrošnju odlazi na uvozne proizvode što i je u interesu trgovačkog lobija u RH koji je u uskoj vezi s našm milim i prepametnim vladarima...Svakako treba u ovoj situaciji s ovim tečajem obustaviti investiciju gradnje mosta...Treba nam uglavnom sposobno vodstvo države,novo jer su ovi obični manipulatori a i više ne vjerujem financijskim institucijama EU kada uopće dogovaraju plasmane novca u RH s takvom gospodarskom politikom i s takvim korumpiranim vodstvom...

Tko je glasao

Kako bih uopće mogao

Kako bih uopće mogao napraviti ozbiljan makroekonomski plan kad mi nedostaju gomile važnih podataka??? To može netko na vlasti i pri vlasti...

Spomenuli ste video prijenose sjednica i na to sam i mislio kad sam spomenuo transparentnost. Dakle, neki web site koji bi imao mogućnosti video prijenosa i ključne pdf fajle dokumenata koji su važni...

Što se tiče Zagreba, žao mi je ali ovo što bi mi svi htjeli (smanjivanje komunalnih naknada) je nemoguće u idućih 5 godina zbog katastrofalnog poslovanja ZG Holdinga. Administraciju treba prepoloviti. Naravno. To sam isto nekako spomenuo u dnevniku... Isto je za svaki grad i općinu itd.

Ovo što ste spomenuli u vezi javnog natječaja je jako daleka (i poželjna) budućnost. A kvalitetan pregovorač (predstavnik grada, države) je onaj koji vodi brigu o interesima grada ili države ili općine i ima potrebno akademsko obrazovanje. Takvi su često samo političari i kad bi 4 godine dobili priliku samo oni školovani za to vidjeli bi se rezultati: manje korupcije i bolji ugovoreni uvjeti za državu ili grad ili općinu... Činjenica.

Gdje s viškom državnih službenika? Koliko god to nestvarno zvučalo, nakon otkaza se možete prijaviti na burzu rada... Žao mi je, ali zbog loših pojedinaca tržište rada i struktura u Hrvatskoj je bolesna. Treba joj lijek. U budućnosti država mora nezaposlenima pomoći u prekvalifikaciji i tu nema puno filozofije. Također, mnogi mogu biti zaposleni u primjerice 5 projekata vrijednih 40-ak milijuna eura koji bi se financirali nakon odustajanja od mosta "Pelješac"...

Tko je glasao

Mislim da smo mi duboko

Mislim da smo mi duboko zagrezli u pogodovanje manjoj skupini nazovi poduzetnika na račun svih ostalih. Uglavno takve interesente i zastupaju saborski zastupnici.
Ne može se nekome pogodovati na raznorazne načine, tko se ne ponaša u skladu sa potrebom ulaganja u posao, nego troši na luxuz i kroz loše poreze,kojih poreza je zbog izmišljenih poreznih olakšica oslobođen i time dodatno oštećuje građane RH.

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Novi dnevnici

  1. Kako Europa po treći puta gubi nevinost od Molotov komentara 6
  2. Skoti izgubili državnost i državu od aluzija komentara 0
  3. A tko nas štiti? od Weteran komentara 16
  4. Škotski referendum , a zašto izbjegavate teme koje su važne i znakovite...? od Busola komentara 11
  5. Moratorij na zdrav razum od MKn komentara 14
  6. Korisni 'uhljebi' i 'paraziti' od hrvoje štefan komentara 25
  7. Korisni 'uhljebi' i 'paraziti' od hrvoje štefan komentara 1
  8. Korisni 'uhljebi' i 'paraziti' od hrvoje štefan komentara 1
  9. USA planetarni poredak jest u krizi od aluzija komentara 0
  10. Propagandne laži od Kvarner komentara 15
  11. Uvijek se trudi pozdraviti i manje ogovoraj (isprika zlata vrijedi ili ne…) ! od Busola komentara 1
  12. KADA LJUDSKA PROKLETOST POSTANE PREVELIKA … ! od Busola komentara 43
  13. Mali traktat o Ustavu RH i etici od spvh komentara 13
  14. panSlavizam tko je zabranio? od aluzija komentara 5
  15. GMO OMG od z00ey komentara 35
  16. Valcer s Mefistom od Atomos komentara 302
  17. rat za eutanaziju Rusije i €U-ropske unije od aluzija komentara 0
  18. Lupeži i ološ u Saboru od spvh komentara 18
  19. Odnos "mi" i "Oni", gdje je posve jasno tko smo "mi" ali tko su "Oni" ? od lunoprof komentara 64
  20. Najveći "uspjeh" detuđmanizacije: ograničavanje slobode govora od MKn komentara 63
  21. HRTV : nikada "katedrala duha" - imamo i imat ćemo katedralu repriza od Ljubo Ruben Weiss komentara 23
  22. Napoleon Hitler Obama protiv Rusije... od aluzija komentara 43
  23. Smanjenje poreza na dohodak od magarac komentara 14
  24. Tko bu mene tužil ? od boltek komentara 26
  25. Bar "Sport" o preraspodeli dohodka (i bogatstva) od Julijana Mirkov komentara 6

Preporučeni dnevnici

Tko je online

  • indian

Trenutno online

  • Registriranih korisnika: 1
  • Gostiju: 31

Novi korisnici

  • caye
  • mislavru
  • Jura
  • DamirFerd
  • Buddha