Tagovi

Antiintelektualizam novog doba

Ovaj dnevnik krenuo je kao komentar na dnevnik slavonike Otvoreno pismo na otvoreno pismo, no tijek misli ga je toliko povećao da mi je izgledalo logičnije da ga objavim kao dnevnik.

Kao što sam izjavio u jednom od svojih prvih komentara na navedenom dnevniku, zasmetalo me je najviše od svega antiintelektualni pristup i stvaranje podjele na mi i oni. Antiintelktualizam nije izmišljotina ovog doba i sretali smo ga i prije. Svakako bi ga se trebali sjećati iz posljeratnog komunizma gdje se radom smatralo gotovo isključivo biti radnik u čeličani ili kosac u polju. U toj slici smo imali neprijatelje radničke klase u obliku blijedih boležljivih tipova s naočalama koji su sjedili u prašnjavim uredima.

Negdje s vremenom je ta “radnička idila” splasnula i s time i antiintelektualizam da bi se ovaj drugi vratio u perfidnom obliku kroz šarene jeftine šljokice iz beskonačnih šoping centara. Dobili smo prokletstvo zgrtanja kao jedino mjerilo uspjeha. Nastaju tako tajkunare s bazenima i višestrukim garažama u elitnim dijelovima gradova s enormnim kupaonicama i kuhinjama skupljih od velikog terenca. U svakoj sobi imamo enormne plazme, u svakoj osim u biblioteci jer te nema. Cestom se kreću automobili veličine omanjeg šlepera a marine se pune sve većim i većim plovilima.

Eto, uspjeh je napokon stigao u Hrvata i sad svi znamo čemu težiti. Desilo se da je višak postao neophodan.

Vrhunac uspjeha je gradnja još većeg i još starijeg i tako naš najbogatiji građanin smješta sebe i svoju obitelj u ni više ni manje nego u plemićki dvorac. Slične ideje je imao i otac Hrvatske kad je Titovu vilu prekrstio u “Predsjednički dvori” i pred vratima si poslagao renesansno-rokoko paravojnu formaciju. Eto kao što smo imali “S Titom naprijed” sad smo dobili “S Franjom nazad”, nazad i to ravno u stoljeće sedmo.

Ovo je apsolutno najniži udarac bilo kakvom dobrom ukusu i kulturi te čemu intelektualci ne mogu konkurirati sa svojim skromnim voznim parkom i stanom u kolektivnog zgradi iz 60-tih ili 70-tih koja se ni greškom nije mogla prezvati "kolektivni dvori". U takvoj dioptriji stjecanje bilo kakve akademske titule postaje smiješan, glup i besmislen posao. Sudovi tu logično smatraju potpuno normalnim da se magisteriji rade Xerox metodom “jer se tako i tako svi magisteriji prepisuju”, a i objavljuju se u besmislenim časopisima koje nitko ne čita i koji ničemu ne služe. Školstvo pada sve niže i niže a učitelji i profesori sve više gube bilo kakav autoritet. Tu se dešava ono prokletstvo zatvorenog kruga gdje ljudi u školstvu postaju sve lošiji jer ih se takvima smatra a takvima ih se smatra jer postaju sve lošiji.

U takvoj percepciji učitelja pojavljuje se i Vapaj profesorice Benček u trenutku odlaska u penziju i rezimiranja vlastitog života. Nažalost biti profesor u školi danas ne predstavlja nikakvu vrijednost i potpuno je logično da se na to reagira kako nam se sviđa. Rekacija koja ne uvažava niti struku niti proizvod te struke - školovanost, a kroz školovanost zapravo znanje.

U toj logici je i kontradikcija koja nam se toliko često servira i gdje se kao primjeri pronalaze uspješni ljudi bez ikakve škole u paroli “znanje da, škola ne”. Osim kontradikcije u toj formuli imamo i hipokriziju budući da ta konstrukcija vrijedi isključivo kod davanja usluge ali ne i kod primanja. Mi smijemo biti neškolovani (jer smo jako pametni) ali ne i onaj koji nam pruža neku uslugu (koji očito nije tako pametan).

Tu će nam ipak iz dupeta doći u glavu sama bit školovanja koja se može vrlo zorno definirati u činjenici da npr. zubar s diplomom stomatološkog fakulteta može biti dobar ili loš, no zubar bez stomatološkog fakulteta jako teško može biti dobar. To naravno vrijedi za brojna područja jednostavno jer za ta područja treba znanje koje se dobiva gotovo isključivo školovanjem. To počinje osnovnom naobrazbom i ide sve do nekih visokospecijaliziranih postdiplomskih studija i specijalizacija.

Priču možemo izvoditi dalje ako promislimo koji su ti koji nastavljaju školovanje a koji su ti koji prekidaju čim to mogu ili čak i prije. Jednostavno postoje oni koji su željni znanja kao što postoje oni koji nisu te je jasno da će ovi prvi pokušati nastaviti školovanje i doći do najviših mogućih nivoa. Oba principa su potpuno legitimna i svatko bi trebao biti slobodan da se školuje koliko želi. Nažalost postoje tu i razne situcije gdje je školovanje nemoguće, a jedan je od razloga novac. Upravo je to razlog zašto smatram da je besplatno školovanje jedan od temeljnih prava koje kulturno društvo treba omogućiti svima bez ikakvih ograda.

Danas je još uvijek školovanje najjednostavniji i najlogičniji način stjecanja znanja, a ne i samog znanja nego i onog što je možda i važnije, stjecanja znanja o načinu stjecanja znanja. Primjeri gdje se netko s visokim stupnjem školovanja pokazao nekvalitetnim dokazuje samo da budala ima posvuda te da se školovanjem ne može usaditi poštenje i želja za napretkom i usavršavanjem.

Upravo je želja za napretkom i vlastitim usavršavanjem ono od čega mnogi odustanu kad odustanu od daljnjeg stjecanja znanja iako drugih prepreka nema. Mislim da je važno da se ne zavaravamo jer vrijeme provedeno u nekoj školi ili fakultetu, gdje jedina stvar koju radimo stjecanje znanja, teško je ako ne i potpuno nezamjenjivo bilo kojim drugim sistemom. U životu ćemo u prilici biti stjecati znanje i usavršiti ga samo u vrlo uskom području i ako imamo sreće neće biti plitko kao kod onog što "tuca ruzinu u škveru".

Nažalost život je takav da kad "prođe baba s kolačima" teško je to nadoknaditi ako ne i nemoguće. Mislim da ne treba elaborirati koliko je teže učiti bilo što dok istovremeno moramo hraniti sebe i vlastitu obitelj i rješavati masu drugih problema. Utjehu se u takvoj situaciji možemo pronaći u već navedenom stavu da je važno znanje a ne školovanje i ugodan život može nastaviti dalje. Tako nešto je Aldous Huxley u svom romanu iz daleke 1932. “Vrli novi svijet” sjajno definirao u rečenici “imaju sve što žele, a ono što nemaju to niti ne žele”.

Također se nemojmo zavaravati i nasjedati na priče da Nijemac ne traži papire već samo znanje. To je sigurno istina kad traži zidara ili kopača rovova ali kad traži projektanta u npr. strojarstvu ili građevini traži i papire i znanje, a ako nema papira ne traži ni znanje. Dovoljno je samo pogledati koji odnos oni imaju prema inženjerima na baušteli pa ćemo shvatiti koliko je takva priča promašena. Promašena isto kako je promašena priča o genijalcima koji sve znaju a nemaju ni dovršenu srednju školu.

I još jedan odgovor vezan na optužbe da gospođa Benček nije ništa poduzela svih ovih godina da ispravi ono što je vidjela da ne valja. Jednostavan odgovor na to je protupitanje zašto bi morala?
Ona je, pretpostavljam, htjela biti profesorica i to je postala a nije htjela biti akter pokreta za promjenu školskog sustava i društva u cjelini. Posao učiteljice je bitno drukčiji od posla revolucionara i za to je potreban potpuno drukčiji talent. Stvar je u tome što se ne treba znati pjevati da bi uvidjeli da netko loše pjeva a još manje treba znati kako se dobro pjeva. Ovakvim stavom brkamo lonce i poklopce i to je samo “argument” u situaciji neimanja argumenata i ad hominem napada.

Razlog što ona nije išla u promjene sustava dok je radila je možda jer se jednostavno bojala a bojala se vjerojatno sustava koji bi je vrlo vjerojatno “nagradio” stopiranjem karijere a možda čak i otkazom ako bi inzistirala u “ravnanju krive Drine”. Penzija nije ta koja ju je otrijeznila nego je penzija ta koja joj je dala zaštitu od sustava koji joj više ne može dati otkaz.

Pitanje je zašto imamo takav sustav kakav imamo i na to pitanje treba odgovoriti i po tom pitanju treba nešto i učiniti, a zašto je gđa. Benček ovo ili ono je apsolutno nevažno i predstavlja samo razvodnjavanje teme i prikazuje nemoć i neznanje i iživljavanje na osobi i struci koju danas se gura sve niže i niže.

I na kraju molim svih da se ovaj moj tekst ne shvati kao nekakav elitistički već upravo suprotno jerbo je to poziv svima da sudjeluju u stvaranju društva znanja, ne kao političke parole već kao realnosti, i to tako da budu aktivni članovi u tom društvu. Ljudima koji imaju viši stupanj naobrazbe ne treba zaviditi, a pogotovo ne treba uživati kad vidimo da netko od njih pokazuje neznanje. Posebno kod ovog posljednjeg zapravo trebamo biti tužni što imamo sustav koji "školuje" ljude bez da im pri tom daje znanje jer zapravo u tim slučajevima imamo sustav koji vara one zbog kojih postoji, no to je priča za jedan drugi dnevnik.

Vjerujem da nije dobro kad odlučuju ljudi bez znanja i da same dobre namjere bez znanja nisu dovoljne jer znamo koji su putovi popločeni dobrim namjerama.

Leddevet

Komentari

Već sam "nick", led-9, neće

Već sam "nick", led-9, neće biti shvaćen od 75%... ma 90% čitatelja. Još je dalek put pred nama.

No obrazovanje nije lijek za sve, potrebno je još mnogo toga, najprije odgovorna (a ne populistička) politika.

Nije li ono Jefferson rekao "The cornerstone of democracy rests on the foundation of an educated electorate"?

Tko je glasao

gospođa Benček bi bila

gospođa Benček bi bila vjerodostojnija da je to svoje pismo imala petlje napisati u vrijeme dok je primala državnu plaću i zlatne lančiće od učenika na kraju školske godine. no ona je to pismo napisala nakon što se povukla na sigurno, u mirovinu.

što se tiče prikupljanja znanja, to ovisi o osobi koja želi nešto naučiti. netko će svoj novac uložiti u dodatno obrazovanje, a netko drugi u kutije cigareta! meni su se svi podsmijavali što sam 5000 kn platila u godinu studiranja na faksu, koji nema veze s mojim poslom i to za znanje, koje mi nije potrebno u svakodnevnom poslu. ali ja sam to htjela naučiti i priuštila sam si. za taj novac netko drugi bi si priuštio putovanje na skijanje u francusku. ja primjerice nikad nisam bila na skijanju u francuskoj, jer ne možeš imati i ovce i novce! ako mi treba svježeg zraka, popnem se bez ikakvih dodatnih troškova na klek ili snježnik!

Tko je glasao

Intelektualizam, ..izam, ...izam

Znanje je nešto lijepo i potrebno. Intelektualizam je ono sranje protiv čega ima ustati svaki intelektualac. Martin Heidegger, primjerice, bi ostao zapisan u povijesti već zbog samog filološkog rada, dakle intelektualac par excellence i gadio mu se intelektualizam. U nas je to raširena pojava kod malograđana i skorojevića (onih koji su skoro došli iz sredina u kojima osim svećenika, učitelja i liječnika nije bilo intelektualaca). To su svi oni provincijski sveznadari (I.Mandić), salonski socijalisti, podoficiri kulture (M.Krleža), poznavatelji količine uroda djeteline u SFRJ poput St. Šuvara i slični intelektualisti.

Tko je glasao

@sajko:

Znanje je nešto lijepo i potrebno
Pretpostavljam da ova izjava implicira također, da je lijepo i potrebno ne lupati o stvarima, a pogotovo osobama, o kojima nemaš pojma. Zašto se toga i sam ne držiš? Iz onoga što si nabacao, očito je da o osobama koje spominješ i njihovom djelu nemaš pojma. (Spomenuo si četvoricu vrlo različitih ljudi, sva četvorica nesumnjivo jesu intelektualci.)

Tko je glasao

Pročitaj ponovno što piše.

Pročitaj ponovno što piše.

Tko je glasao

vic

Djeca na selu su pametnija od djece iz grada.Zašto.
Djecu na selu prave popovi,doktori i učitelji dok su muškarci na poslu.
Djecu u gradu prave poštari i dimnjačari dok su muškarci na poslu.

sve dobro...

Tko je glasao

"Velkam tu Kroejša end velkam

"Velkam tu Kroejša end velkam tu Amerika!"

To je pravi vic!

Što je omogućilo takav vic? Pa, zna se.

Tko je glasao

Biblioteka HIT

Djeca na selu su pametnija od djece iz grada.
Jesi li ti ikad razmišljao da izdaš zbirku tih i takvih mudrosti?
Uvjeren sam da bi, uz "Razgovore" vlč Sudca, garant bio bestseller :))

leddevet

Tko je glasao

psihijatar

znaš led 9@,to ti je eto bio vic,šala,upuštaš se to tako analizirati,"lep dimnjačar mlad ili star svakoj peći zna popraviti kvar"

ako ti vic nije izmamio osmjeh učini si introspekciju i zapitaj se kakav si čovjek i da li si negdje u ovom teškom životu pogubio empatiju

Vlč.Sudac kažeš.Nema razlike između njega i onih baba što u kasne sate na RTL TV-u ili na TV Novoj putem telefona i viska tiješe ljude.

Čovjek se ubacio u biznis,vidi da prodaja magle ima prođu i da je magla kurentna roba.

Ni blizu nisi pogodio. Od takvih sam miljama udaljen.

sve dobro...

Tko je glasao

Vicko

znaš led 9@,to ti je eto bio vic,šala
Ma naravno da znam, čak je i pisalo u naslovu.
No, priznati ćeš to što u naslovu piše ne garantira duhovitost, a ovaj mi je malo na nivou osnovne škole ili seoske djece (ili gradske naravno da ne misliš da ove smatram pametnijima).

Problem je zapravo što si probudio kod mene sjećanje na jedno razdoblje kad sam predavao u srednjoj školi i gdje je situacija bila upravo suprotna od tvog vica. E sad da ne elaboriram previše jer ovo je samo komentar. problem nije bio da su oni bili bedastiji ili pametniji od gradske djece ili djece bolje stojećih obitelji nego je njih život činio i učinio bedastijima.

Inteligenciju isto kao i fizičku snagu treba trenirati kako bi mogli postizati što bolje rezultate. Bez treninga jedna Blanka Vlašić ili Filip Ude teško da bi postizali ikakve rezultate, a to potpuno isto vrijedi i za moždane vijuge. Ovi klinci jednostavno nisu bili istrenirani, osnovna naobrazba im je bila prilično slaba, neku kulturu i znanje iz drugih izvora nisu dobili i to je to.

Naravno uvijek ima izuzetaka, ali većina je spadala u tu priču. Moram priznati da me takvo iskustvo prilično pogodilo, pogotovo kad čovjek otkrije da bi mogli biti puno bolji. Ona tvoja narodna "više škole, veća budala" je bio moto njih samih i njihove sredine i zapravo vrlo teško je bilo probiti takvu ogradu. Jednostavno bi se sramili svojeg znanja i toga da će ih sredina proglasiti štreberima.

Možda sad shvatiš zašto mi se one tvoje prethodne "duhovitosti" nisu nikako sviđale. Uvjeravam te da nije dobro kad takve "duhovitosti" ožive u realnosti. Nije mi ni ovo posljednje duhovito obzirom na iskusto koje sam ispričao i koje mi se nikako nije dopalo. Jednostavno sudbina je prema nekima okrutna i stvarno mi je žao te djece.

leddevet

Tko je glasao

led9@

pozdravlja te Vicko.

Ona,"više škole-veća budala" nije bila moja. To je narodna i netko drugi ju je stavio u svom komentaru.

Moja je bila ona" što obrazovaniji-to mozak ispraniji". Sam sam je smislio,to je produkt znači moga intelekta kojega stvarno pokušavam bildati bez steroida.

Na šaljiv način pokušavam reći da su sve to generaliziranja koja se čitaju na ova 2-3 dnevnika ovdje o istoj temi.
Sigurno si u svome poslu sreo među kolegama i primjera koje bi mogli,uvjetno nazvati intelektualcima.
Koliko ih je bilo u koje si bio razočaran.

Evo darujem ti (vam) još jedan:

Došao mladi student zadnje godine agronomije na selo u posjetu i u razgovoru sa nekim dedom ,obilazeći voćnjak primjeti;
"Vidite,da ste ovu jabuku obrezali prema najnovijim metodama koje učimo na fakultetu
dala bi vam dvostruko više ploda"

Deda istrese pepeo kuckajući lulom o stablo i kaže:"Sinko,na ovoj k r u š k i još nikada nije rodila ni jedna jabuka".

Znači,sve zavisi...

sve dobro...

Tko je glasao

Mišancija 2

Ona,"više škole-veća budala" nije bila moja.
Očito sam pomiješao od silnih debata, svakako nije bilo namjerno. Eto niti ja nisam savršen :(

No ono što je bitno nadam se da je bilo razumljivo što sam htio reći u svom komentaru, zapravo u svom dnevniku i svim komentarima na ovu temu. Priča je zapravo banalno jednostavna: Svakom treba dati priliku, a ako treba, malo ga i pogurnuti. Pogurnuti a ne podmetnuti nogu, konkretno ili u propagandnom smislu.

leddevet

Tko je glasao

Mujo & Suljo

Znači,sve zavisi...
Mujo kopa kanal a za njim ide Suljo i zatrpava kanal.
Gleda to Dervo s čuđenjem i ne može izdržati pa pita:
- Što to radite vas dvojica?
- Polažemo vodovod samo nam je Imbro bolestan pa nema tko da stavi cijevi.

Očito da sve zavisi

leddevet

Tko je glasao

Zasebni dnevnik

Pozdrav svima! Ne želim da leddevet počne bježat po netu od mene i mojih predugačkih komentara :-) pa sam svoje mišljenje iznio u zasebnom dnevniku. Naročito zato što ne želim da se moja polemika tamo počne preslikavati na autora dnevnika. Možda se leddevet i ne slaže sa svime što imam reći.

Tko je glasao

poseban dnevnik

Samo za to ću ti odmah dati plus za dnevnik! pollitika.com je programiran da dnevnik bude od 200 riječi naviše. Prema tome već kada se napiše više od 100-150 riječi to nije komentar već posebno izdvojeno mišljenje, odnosno osobni dnevnik.
Ppetri to pokušavam objasniti na ovom dnevniku tako da sam i sam učestvovao u spamanju i trolanju istog.
Nadam se kako to neće opet shvatiti osobno.)

Tko je glasao

o moj bože pa kakvo je ovo

o moj bože pa kakvo je ovo zaključivanje?
to što je za dnevnik postavljen minimum od 200 riječi ni u kom slučaju ne znači da je nešto iznad 200 riječi zaseban dnevnik niti da to treba biti.
nemam pojma odakle si izvukao temelj za takav zaključak.

..............................................................................................
Get your facts first, then you can distort them as you please.

Tko je glasao

Nema tu intelektualizma ili

Nema tu intelektualizma ili antiintelektualizma. Ili barataš činjenicama, ili nisi. Ili si čovjek, koji svoje voli a tuđe poštuje, i ne dira se u to - ili nisi. Nažlost, moje iskustvo pokazuje da su upravo oni ljudi "intelektulaci" najveće žrtve propagande, i najzatucaniji ljudi. To je i logično, jer cijeli obrazovni sustav je temeljen na slijepome slušanju i podređivanju "autoritetima", odnosno razvijanju lijeve strane mozga u odnosu na desnu, koja je zaslužna za kreativnost.

Sijećate se onih štrebera iz prve klupe, neinteligentnih ulizica koji su uvijek bili spremni cinkati vas samo da bi se svidjeli učiteljici i dobili ocjenu više, onih koji su učili sve na pamet, a bili ljudske nule? E upravo takvi danas sijede u nadzornim odborima i političkim strankama, to su ljudi koji vode ovo naše društvo, i to nam najbolje pokazuje kakvog građanina želi stvoriti ovaj naš "obrazovni sustav". Zatucanog sebičnog pojedinca, intelektulanog mediokriteta sa ogromnim egom koji se bezpogovorno klanja autoritetima, bez obzira na etiku, moral i druge osobine čovječnosti.

Tko je glasao

Prakticiranje politickog

Prakticiranje politickog dadizma je daleko unosnije, nego jaka i strateska promocija znanosti. Kad dadaizam "uspostavi idiote od svih i svugdje" onda im se moze servirati bilo sto.
Ovo dolje u dijelu komentara na tvoj dnevnik/apel sto slijedi je tipicno drvljenje drveta.
Svi razumiju, ali nemamo analizu uzroka i posljedica.
Ali bitnije je ono sto treba mijenjati.
Ako smo pali u kamenjaru, nije bitno pronaci koji je to kamen bas bio nego nesto promijeniti u kretanju.Da bi se sprijecilo padanje.
I mi trebamo nesto mijenjati u cijelom postupku kretanja. recimo da treba shvatiti da smo isli krivim smjerom.
Bankrot nam je najbolji dokaz.

Recimo to ovako.
U Rusiji ljudi puno citaju.
Od klasika do strucne, znanstvene i filozofske literature.Pri tom je zanimljivo da je veliki broj ljubiteja knjiga i medju tzv. proleterima.I cak medju malim poljoprivrednicima u prilicnoj provinciji sa slabim dotokom bilo kakve literature.
Imaju stoga sjajne matematicare, fizicare, kemicare, lucidne filozofe...
U SAD se istina daleko manje cita...
Bolje reci radise daleko vise i cita uz "lagano stivo" uglavnom nesto strucno.
Razlika?
Sva gore nabrojana pamet nije jos dovoljna da bi se profitabilno napravio sapun, wc papir i sl. slozene tehnicke "novotarije".
Selo i farme su izvor bijede....
Kauboji nis ne citaju ali su i dalje No1 po proizvodnji bilo kakvih zitarica, stoke i sl.
Bazicne tehnologije su prakticno usvojene jos prije 100 godina,a pokretne trake Forda omogucile su jeftino koturanje svima sto je jos danas nedokucivo fino nacitanim Rusima.
Oni nisu sposobni usprkos i zeljezarama rudama i hrpi resursa za jeftinu proizvodnju jos uvijek sastaviti ozbiljan automobil. Niti sagraditi 1 km autocesta ili neku kakvu takvu zeljeznicku vezu sa pristojnom brzinom prometa.
Koji je razlog tome i sad kad je i tamo privatna inicijativa?
Problem je sto je taj nivo znanja osnazen trajnim visedesetljetnim invaliditetom inicijative i nametnutim kolektivizmom sto je uzasno neprirodno i totalno promaseno.

(Primjer u nasim uvjetima bi bila totalna nesposobnost nase poljoprivrede da u uvjetima rekordnih cijena zitarica proizvoditi profitabilno.
Davanje takvima poticaja je medvjedja usluga popud davanja konjaka alkoholicaru.
To je brutalan demanti "mi bi mogli hraniti..."
Je, mogli bi ali bez uvoza nam nece 20.000 kuna/mjesecno bti dovoljno za hranu.)

...i tako su danas Rusi tehnoloski na nivou Gadafija ili Gabona ili Gane.
Da nema prodaje nepreradjenih resursa ( piljenih suma i sirove naftne jer nemaju ozbiljne rafinerije) bili bi na svoja 22 mil. km2 jednostavno gladni.

Dakle kao zakljucak:
Znanje u 21 stoljecu je za pojedinca i drustvo bitno i korisno, samo ako je primjenjivo.
Ako je neprimjenjivo vec je jedino u korisno za ubijanja vremena & dosade pojedinca, ta drustva tapkaju na mjestu.
Dadaisticko larmanje ZA EU onih koji gledaju samo svoj interes tamo, je uzrok njihove oslonjenosti na partijsko kadroviranje tih nasih EU potencijalnih "predstavnika".
A koliko su nesposobni objasniti prednosti EU pucanstvu ih upravo demantira na svakom koraku i samoj statistici.
Njima su suprotstavljeni protivnici EU takodjer drhteci za svoje neodrzive povlastice upitne vjerodostojnosti.
No one su tek neodrzive bez EU pa se radi o kokodakanju bez logike i elementarnog poznavanja stvari.
Lijecenje je jedino u primjenjivoj znanost naravno, a ne Bilderberg, shamani, poglavice, babe vracare i ljudi reptili/krokodili !
Skrivanje u strahu od 21 stoljeca iza Tudjmana, Tita, Pavelica, Starcevica, Marije Terezije, Grgura Ninskog, Kralja Zvonimira, krapinskog pracovjeka i ameba nema nikakvog ozbiljnog razloga.

Tko je glasao

Kakve veze ima...

Želiš li ti reći da su Ameri produktivniji/poduzetniji/inventivniji jer ne čitaju/nisu obrazovani, ili unatoč tome?

Poznat je rigidni obrazovni sustav u Kini i Japanu - s druge pak strane, svaki Japanac, dok je nabijen kao sardina u željeznici, uspijeva si pred nost staviti knjigu - i čita.

Rusi svoju pamet uspješno primjenjuju vani, tako da ipak mislim da je stvar u okruženju, a ne u ljudima, niti obrazovnom sustavu. Svaki institut ili kakva znanstveno-istraživačka organizacija ruke trlja kad joj dopadne Rus fizičar ili japanski inženjer robotike... Ameri ponajviše cijene programere iz Indije, Kine i Pakistana....

Problem današnje Rusije je što ruskog tajkuna boli briga za znanost i tehnologiju, dokle god ima dovoljno resursa koje može cicat uz minimum ulaganja - a poslije njega potop.

Zašto misliš da i mi izvozimo sirove trupce - misliš li da ne bismo znali proizvoditi ormare? Ne, nego se nikome ne da s time zajebavati, kad se mogu uvaljati trupci uz minimum pameti, a ormari se mogu jeftino uvesti (šifra - Roha)...

Žalosno mi je vidjeti da u zemlji u kojoj toliko nedostaje znanja i stručnjaka, mi vodimo diskusiju o tome ima li smisla ulagati u formalno obrazovanje i koliko to zapravo vrijedi. I rugamo se Rusima (Hrvatima) koji eto tako dokono čitaju ...

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

fakat stereotipi

OK, Amerikanci su uvijek bili nešto pragmatičniji od EU škole - a ovo da tamo ide "lako štivo" je malo nategnuta tvrdnja. Sumnjam da je stručna literatura u informatici, ekonomiji, medicini, arhitekturi i sličnim granama tako pitka. Naravno, budući je Amerika "mlada zemlja" - trebat će još vremena da se ustabili i da mlade "amerikanke" počnu čitati Houelbecquea po metrou. Doduše imaju dosta Ukrajinskih i Ruskih manekenki koje zato čitaju Dostojevskog po istom metrou. I u USA i u SSSR.

O čemu se uopće tu priča? Svaka zemlja je uvijek sklona prvo razvaliti po sirovinama, uvijek. I Engleska - dok je bila kolonijalna sila - i gradila vrhunske brodove, topove i sveučilišta - voljela natovariti taj isti brod cedrom, čajem ili paprom. Tako da me to ne čudi niti za Rusiju niti za USA (osim toga Amerika također crpi sve svoje rude i sirovine gdje god može, ide i u ratove za njih - tako da je teorija vrlo nategnuta).

Mi imamo jedan sasvi drugi problem. Mi NE čitamo niti lako niti teško štivo. Mi NE znamo natjeratu vlastiti Ustavni sud da kupi domaći namještaj.

Ali ono što ZNAMO jest - voditi vanjsku politiku svih drugih zemalja; mi ZNAMO kako su ONI drugi uspjeli (nepošteno, naravno), mi ZNAMO po mjestu rođenja i prezimenu izbrojati krvna zrnca... i ostale korisne stvari...

Tko je glasao

Dobro piše g news, dobro

Dobro piše g news, dobro bigulica, dobro zaphod
Ideja je otprilike jasna
Usporedba s drugim zemljama i narodima ipak je najviše i najprije
Prigoda da se sebe pogleda u nekom zrcalu koje uklanja maglu
Gotovih stavova i uvjerenja

Gradimo konsenzus o tome sto je vazno
Sto je najvažnije
A oko čega ne može Biti kompromisa

luka

Tko je glasao

usud

Mi NE znamo natjeratu vlastiti Ustavni sud da kupi domaći namještaj.

iskreno, ne bi me bas diralo da li usud zeli u sobi za reprezentaciju imati tikovinu ili hrast, kad bi ispunjavao svoju osnovnu i jedinu zadacu - sudio po ustavu a ne diktatu politike. doduse i tada bi mi smetao namjestaj sa specifikacijama koje zadovoljava samo jedan proizvodjac...


Preselio sam blog. Od travnja nove dnevnike možete naći na:
aleksandar-hatzivelkos.from.hr
[new time, new place]

Tko je glasao

kormilari

Mi imamo jedan sasvi drugi problem. Mi NE čitamo niti lako niti teško štivo. Mi NE znamo natjeratu vlastiti Ustavni sud da kupi domaći namještaj.

Ali ono što ZNAMO jest - voditi vanjsku politiku svih drugih zemalja; mi ZNAMO kako su ONI drugi uspjeli (nepošteno, naravno), mi ZNAMO po mjestu rođenja i prezimenu izbrojati krvna zrnca... i ostale korisne stvari...

@zaphod,
čemu uzimati na svoja pleća tuđe grijehove?
čemu socijalizirati zamjenicom MI dobro iskorištene tuđe grijehe?
samo zbog potrebe služiti se eufemizmom e da bi se što bolje uklopio u okoliš?
dobro smo istrenirani, kormilari kroz magluštine su maestralno odradili svoj spin.
cvileći objašnjavaju da pokvareni političari ne pripadaju njihovom staležu, tvrde
da se usred Europe ne da zaraditi više od cca. 400€ mjesečno za slabije plaćene
poslove koje bi iste te elite trebale svojim znanjem i kreativnošću osigurati puku
na čast i korist sebi i zajednici.
sveudilj ponavljaju mantre o protuhrvatskim zavjerama, o nepravednosti svjetskog
ekonomskog sustava, dvojbama o ulasku ili nepristupanju EU i očekivanju Godota.
to je ta inteligencija koja nije u funkciji a bili su dika i ponos roditeljima i susjedstvu,
to oni ne uspjevaju dizajnirati, projektirati i ugovarati za razuman novac, prodavati
u susjedstvu ovdje proizvedeno, liječiti bez dodatnog ...., voditi ustanove sa
zaposlenicima na broju, pregovarati na jeziku sugovornika, etc., etc..
to su kormilari, ta inteligencija, to su ti koji fingiraju odgovornost, to su ti koji su
jako zabrinuti a čiji posao bi trebao Ti odraditi, e da bi se ponovo pojavili Oni
zlatousti pokupiti vrhnje.
lijenost duha i tjela.

ne daj se @zaphod (stisnuta pest)

Tko je glasao

eh...

... jebga, ponekad i meni popuste živci... i ne znam što mi bi da počnem koristiti "mi"... ne pišem tako inače...

... hvala na stisnutoj pesti, ozbiljno.

Tko je glasao

Zvonca

A zvona?
Zvone samo kada se tiče drugih?
A sumnje?
Postoje samo kada se tiče drugih?
:))))

Tko je glasao

Brijem, briješ...

Na koje si stereotipe mislio, kad kažeš - fakat stereotipi?

O čemu se uopće tu priča? Svaka zemlja je uvijek sklona prvo razvaliti po sirovinama, uvijek. I Engleska - dok je bila kolonijalna sila - i gradila vrhunske brodove, topove i sveučilišta - voljela natovariti taj isti brod cedrom, čajem ili paprom. Tako da me to ne čudi niti za Rusiju niti za USA (osim toga Amerika također crpi sve svoje rude i sirovine gdje god može, ide i u ratove za njih - tako da je teorija vrlo nategnuta).

Ja sam dvaput ovo čitala, pa preporučam i tebi ;) Jesi li ti upravo rekao kako je svaka zemlja sklona prvo razvaliti po sirovinama, a potom to potkrijepio primjerom kako Engleska svoj vrhunski brod tovari - paprom, valjda iz Yorkshirea?! Ja govorim o Rusima koji (kako je naveo G-news) žive pretežno isisavajući vlastite sirovine, ne kolonijalne.

Ameri i ostali razvijeni davno su odustali od isisavanja vlastite supstance - navodno imaju velike zalihe nafte, koje ne diraju. Norvežani isto tako... Koja je to teorija nategnuta, nisam podastrijela nikakvu teoriju!

Mi imamo jedan sasvi drugi problem. Mi NE čitamo niti lako niti teško štivo.

O, dokoni mi, čitamo, čitamo... Samo što nam to vrijedi, kad ispadneš kvaziintelektualac ili što već, a vrhnje poberu narodski, bistri, snalažljivi ljudi, tipa Kerum, Jambo i onaj iz Trogira, kak' se već zove... Ti su znali što je to - primjenjivo znanje - primjenjivo u Hrvatskoj!

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

Izljev rusofilije!

Ti neučinkoviti Rusi su u prvih 10 - 20 godina 20. stoljeća udarili temelje moderne umjetnosti - likovne umjetnosti, književnosti, dramske umjetnosti, plesne umjetnosti, glazbene umjetnosti, filmske umjetnosti...

Prvi roman u žanru SF napisan je - u Rusiji! Ruski formalisti, ruski futuristi, ruski simbolisti... "Krstarica Potemkin"... Od Marlona Branda pa dalje, većina američkih glumaca-oskarovaca, svoj su zanat naučili od - ruskog teoretičara glume...

Ali, blago onima koji ne znaju!

Inače, transsibirska željeznica se gradila prvih godina 20. stoljeća, po želji i naredbi posljednjeg ruskog cara. Jest da je odnijela mnoge žrtve, ali to nije bila pruga, nego prugetina. Teško je uopće zamisliti što bi se s time moglo usporediti. Možda prokopavanje Panamskog kanala...

Svaka čast Amerima, ali... nema duše do "ruske duše"! Zar ne, Zap? :))

Tko je glasao

Foma Fomic@- nemoj se ljutiti

Foma Fomic@- nemoj se ljutiti ali ... Skt. PEtersburg je Venecija sjevera. Tko je to sagradio nego zapadni studenti arhitekture i najbolji majstori sa zapada.
Muzej Ermitaz je bio jedan od najboljih bas sa slikama flamanaca i dr.
No sve je to kostalo drzavnog bankrota i dosta pridonjelo oktobarskoj revoluciji.
Lenjin je zato rasprodao sve silne majstore uglavnom Gulbenkianu i sad su dobrim dijelom ovdje:http://www.museu.gulbenkian.pt/museu.asp?lang=en
No oni su isli na zapad i ucili, nisu se pravili pametni.To je bila prednost ako zanemarimo ogromne troskove.

Alexander Brullov was born in Saint Petersburg into a family of French artists: his great grandfather, his grandfather, his father and his brothers (including Karl Brullov) were artists. His first teacher was his father Paul Brulloff. He attended the Imperial Academy of Arts' architect class in 1810-1820, and graduated with honors. Along with his brother, Karl, he was sent to Europe to study art and architecture as a pensioner of the Society for the 31.
Alexander Brullov spent 8 years abroad from 1822 to 1830, in Italy, Germany and France, studying architecture and art. He painted a lot of watercolor portraits at that time. Among the best were the portraits of V. A. Perovsky (1824), C. P. Bakunina (1830-1832), John Capodistria (1820s), C. I. Zagryazhskaya (1820s) and others.
In 1831, after his return to Russia, he was appointed professor of the Imperial Academy of Arts and these were the years when he created his best architectural projects. Among others, he designed and built the following buildings in St. Petersburg: Mikhailovsky Theatre (now Maliy Theater, 1831-1833), Lutheran Church of Saint Peter and Saint Paul on Nevsky Prospekt (1833-1838), Pulkovo Observatory (1834-1839), the Headquarters of Guard Corps on Palace Square (1837-1843). He was one of the main architects of the reconstruction of the Winter Palace after the fire of 1837. He designed many striking interiors there including the Pompei Hall, the Malachite Room, and the White Hall.

I kad se to svidjelo vladarima pozvali su najbolje:.
To su u ono vrijeme bili:
Among the most prominent neoclassical architects in Saint Petersburg (including those working within the Empire style) were Jean-Baptiste Vallin de la Mothe (Imperial Academy of Arts, Small Hermitage, Gostiny Dvor, New Holland Arch, Catholic Church of St. Catherine), Antonio Rinaldi (Marble Palace), Yury Felten (Old Hermitage, Chesme Church), Giacomo Quarenghi (Academy of Sciences, Hermitage Theatre, Yusupov Palace), Andrey Voronikhin (Mining Institute, Kazan Cathedral), Andreyan Zakharov (Admiralty building), Jean-François Thomas de Thomon (Spit of Vasilievsky Island), Carlo Rossi (Yelagin Palace, Mikhailovsky Palace, Alexandrine Theatre, Senate and Synod Buildings, General Staff Building, design of many streets and squares), Vasily Stasov (Moscow Triumphal Gate, Trinity Cathedral), and Auguste de Montferrand (Saint Isaac's Cathedral, Alexander Column). The victory over Napoleonic France in the Patriotic War of 1812 was commemorated with many monuments, including Alexander Column by Montferrand, erected in 1834, and Narva Triumphal Gate.

Tko je glasao

Uopće se ne ljutim! Sa svojim

Uopće se ne ljutim! Sa svojim "izljevom rusofilije" sam samo željela napomenuti da generalizacije nisu korisne za shvaćanje stvari.

Usput, nekoć davno sam bila i u staroj, prastaroj ruskoj prijestolnici Novgorodu, gdje imaš dojam da je svaka druga građevina - crkva. A svaka ljepša od drugih!

Hajde, ako ti nije teško pogledaj tko je to gradio! (Nije iz zlobe, nego me baš zanima! Inače, znam da su ruski carevi angažirali vrsne evropske graditelje... otprilike onako kako je Holivud stekao slavu koristeći usluge evropskih filmskih umjetnika... I nisu pogriješili! Ni jedni, ni drugi - možeš im samo reći: svaka čast!)

Tko je glasao

ovaj...

To misliš na Zamjatina i njegov roman "Mi"? A nemoj zaboraviti niti Čapeka i njegov "Rat daždevnjaka protiv ljudi" :)

O "ruskoj duši" ne pričam bez politrice votke uz sebe. Nedavno sam dobio jednu bocu... votka se zove "Putinka" :))

Tko je glasao

Teško da je Zamjatinov roman "prvi u žanru SF-a"!

Darko Suvin se svakako ne bi složio (ima poglavlje o Rusiji u "Metamorfozama znanstvene fantastike - nedavno novo izdanje u Hrvatskoj - imao sam ono staro, od prije 30-ak godina).

A Karel Čapek nije baš imao puno veze s Rusijom. :)

(Inače, od sovjetskog/ruskog SF-a, puno je pisano, bilo je i dosta prevoda u doba Juge, imao sam hrpu toga- trajnu vrijednost imaju djela braće Strugacki. Prilično mršavo, sve u svemu.)

Tko je glasao

Ispričavam se ako sam

Ispričavam se ako sam Zamjatinu dala mjesto koje mu ne pripada! Zbilja sam bila uvjerena da je prvi. Kako god bilo, "Mi" je odlično štivo toga žanra. Barem meni.

Tko je glasao

ah...

Pa ako se Frankestein (1918.) smatra prvim SF romanom, onda roman MI (1920.) svakako spada u prvijence. Iako bi se i o Vernu dalo raspravljati. Pa i o mnogim Utopijama.

p.s. Dragog gosp. Čapeka nigdje nisam uvrstio u Ruse, samo u "istok" (za što bi me svaki pošteni Čeh udario nogom, slažem se).

Tko je glasao

Zaphod, Slabo se ti u SF

Zaphod,

Slabo se ti u SF razmeš. Prvi roman je napisal Karl Marx. Sam je izjavil o tome da je to nešto ko utopija.

Tko je glasao

Nije, Skviki! "Nešto ko

Nije, Skviki! "Nešto ko utopija" je prvi napisal Platon.

Tko je glasao

Skviki!

Čemu minus?

To je gola istina! Pitajte nekoga tko se u to razumije! Prva utopistička vizija društva/države zove se "Država" autora Platona.

Zatim tzv. "socijalisti-utopisti" koji su također pisali prije Marxa....

Dakle, nije svijet počeo sa Marxom, a ni sva zla svijeta nisu počela sa Marxom.

A to što se vama sviđa misliti tako kako mislite - to je drugi par rukava.

Tko je glasao

@zaphod: off-topic, ali neće se valjda nitko naljutit! :)

Ma kakav Frankestein - uzmi malo čitati Suvina, on ti nalazi porijeklo SF-a tamo negdje u starom Sumeru. :)) Karikiram malo, ali stvarno, mislim da bi ti Suvinove analize bile zanimljive! Jako su, hm, "intelektualističke" :)

p.s. Dragog gosp. Čapeka nigdje nisam uvrstio u Ruse, samo u "istok" (za što bi me svaki pošteni Čeh udario nogom, slažem se).
Je, a kako ja volim Čapeka i Švejka, malo sam preventivno priprijetio prstom! :) A kad smo već kod "istoka", nezaobilazan je Stanislav Lem!

Tko je glasao

Stranka umjerenog napretka u granicama zakona :)

Gosp. Oštriću, pazite se - pričate s velikim ljubiteljem Hašekovih djela :) I većine češke literature. Lem je odličan pisac također, slažem se.

A sko ćemo već o domaćem SF-u, onda prednost dajem... Ivani Brlić Mažuranić :) (znam, znam da se broji u fantasy zapravo).

Tko je glasao

@zaphod: Ma sve pet! :)

Nego, onako usput, koliko vidim tvoje interese i način razmišljanja, fakat mislim da bi ti moglo biti zanimljivo pročitati Suvinove "Metamorfoze znanstvene fantastike"! Iskoristiti priliku, što postoji novo hrvatsko izdanje!

Tko je glasao

Da, mislim na Zamjatina.

Da, mislim na Zamjatina. Bravo, majstore, sve znaš! (Usput: Nicolo Ammaniti: "Ti prendo e ti porto via" - pročitaj to, divno je! "Pokupit ću te i odvesti", ili tako nekako u prijevodu.)

Tko je glasao

Bigulica, s druge pak

Bigulica,

s druge pak strane, svaki Japanac, dok je nabijen kao sardina u željeznici, uspijeva si pred nost staviti knjigu - i čita.

Kaj mu drugo i preostaje. Puno njih u Tokiju spava u hotelskim sobama za samce, a te su malo veče ladice, a na poslu kod njih nema čitanja, za razlku od Hrvatske.

Ameri ponajviše cijene programere iz Indije, Kine i Pakistana....

Nije ni čudo, ti ljudi rade cjelo radno vrijeme a ne filozofiraju ko Hrvati.

Tko je glasao

Samo jedno pitanje: koje to

Samo jedno pitanje: koje to znanje nije primjenjivo? Tj. kada je uopće čovjek kroz svoju cjelokupnu povijest sticao znanja koja su beskorisna i neprimjenjiva?

Tko je glasao

Nikad više pogrešnoga

S ovim se komentarom, osobno, niti najmanje ne slažem. Takvu hrpu stereotipa, generalizacija i paušalnosti... Ne mislim da je to temelj ikakvoj polemici. Ne može se govoriti o fino načitanim rusima, kaubojima, koristi ili ne od toga, odvajati tipove znanja kao sjekirom, tvrditi da su kauboji išta napravili, ili da su zaslužni za pokretnu traku itd. Izvaljivati takve stvari kao Ameri napreduju uz lagano štivo. Toliko je toga pogrešno i preuopćeno da čovjek ne zna gdje bi počeo. Možda jednostavno skratiti pa reći da baš količina pogrešnoga i netočnoga, najbolje govori o tome može li čovjek inzistirati samo na „primjenjivim znanjima“. Recimo da je jednako pogrešno kao i vulgarni marksizam koji je tvrdio da se procvat umjetnosti može objasniti urodima žita. Sad imamo jednako besmislene izjave da količina ekonomskog uspjeha ima neke izravne veze s laganim štivom ili kaubojima. Mislim da je ovo pravi put ka NErazumijevanju stvari, uključujući i američki „uspjeh“ na koji se autor poziva kao dokaz da je neko određeno znanje tu samo za ubijanje dosade.

Tko je glasao

Takvu hrpu stereotipa,

Takvu hrpu stereotipa, generalizacija i paušalnosti... Ne mislim da je to temelj ikakvoj polemici. Ne može se govoriti o fino načitanim rusima, kaubojima, koristi ili ne od toga, odvajati tipove znanja kao sjekirom, tvrditi da su kauboji išta napravili, ili da su zaslužni za pokretnu traku itd.

Ne trebas stvari citati bukvalno ni gledati Monthy Python, kao dokumentarni film.
Nema se sto polemizirati samo sam iznio misljenje kao i ti svoje i mogu nastaviti samo sa jednom cinjenicom.
Kad je potonuo Kursk, tada tzv najmodernija podmornica na svijetu, je 5000 mozgatora je vrtjelo palce i nisu smislili - nista.
Teorija je jedno, zivot je nesto drugo.
Kad su potpisali kapitulaciju bilo je na zalost za mornare pre kasno.
Kursk je izvadio norveski ribarski brod.

A ovo je nasa slika & prilika:

Na drzavnoj sisi pr. 1:

http://www.jutarnji.hr/znanstvenici-s-instituta-narodnosti-vec-20-godina...

Sad znas zasto je od 10 nasih najboljih znanstvenika van zbrisalo njih 8?

Na drzavnoj sisi pr. 2.

http://www.jutarnji.hr/seljaci-od-drzave-traze-jos-1-3-milijarde-kuna/93...

Sad znas zasto nam je hrana ludjacki skupa.

Dakle ti su kauboji za nas zaista cudo.

Ili:

http://www.jutarnji.hr/ministarstvo-rada-prijavljeno-dorh-u/932883/

To su cinjenice, nema polemike.

Tko je glasao

strasti orijenta

S ovim se komentarom, osobno, niti najmanje ne slažem. Takvu hrpu stereotipa, generalizacija i paušalnosti...

...a ja ovaj komentar pozdravljam upravo kao dobrodošlu digresiju u ovoj raspravi.
Drvimo o intelektualcima i diplomama, nalazimo se revoltirani u svojim veličinama i
malenkostima, tražimo prava na tankoćutnost i ujedno prava na sudjelovanje u
raspodjeli ovozemaljskih dobara lakonski reducirajući obavezu svakoga od nas
da zaradi, da stvori neku novu vrijednost. Kao da je materijalni doprinos obaveza
tehničke inteligencije i manualaca a stvaranje modela i okvira funkcionirajučeg
društva egotrip dokonih mislilaca. Nda, pravi intelektualac domestikus je tu da postoji,
sam za sebe, sa pravom na unutrašnju emigraciju, s pravom na povišeni rakurs,,
s pravom da bude kupljen od najboljeg ponuđača. Tako je to organiziralo tranzicijsko
tržište.
Rado bih nastavio, baš sam se uživio, no počinje mi "Strasti orijenta" na RTL-u.

Tko je glasao

indian@ -neki su si samo

indian@ -neki su si samo akademski uzeli za pravo malo povuci za usi Bill Gatesa, Larry Elisona, Jobsa i jos njih bezbroj propalih studenata.
Htjeli su reci:
Ako napustite fakultete zavrsiti cete kao te propalice.
A oni su se izvukli "samo" zato jer su ponudili nesto konkretno,a ne apstraktvno.
Inteletualizam se ne prodaje na placu niti se stjece diplomama ili titulama.
Imas ili nemas rezultata.

Tko je glasao

Znanje u 21 stoljecu je za

Znanje u 21 stoljecu je za pojedinca i drustvo bitno i korisno, samo ako je primjenjivo.
Ako je neprimjenjivo vec je jedino u korisno za ubijanja vremena & dosade pojedinca, ta drustva tapkaju na mjestu.

Znanja su u principu (bar bi trebala biti) komplementarno. Ako netko npr. zna proizvoditi pšenicu neće ići daleko ako ne pronađe nekog što tu pšenicu zna prodavati, a ovaj opet nekog što tu pšenicu zna pretvoriti u brašno, pa u kruh ili perece itd. itd. Čim u tom lancu neka karika ne štima stvar počinje imati probleme i to je razlog zašto neke privrede ne štimaju iako imaju u određenim fazama bolje proizvode. Posebno su tu pogubne administrativne prepreke kao što zakonska neusklađenost i nesuvisli fiskalni sustav. No i za to treba imati znanje i izrada dobrog fiskalnog sustava je jako važna karika u bilo kojem proizvodnom lancu.

Eto, u smislu fiskalnih genijalnosti ide i ova hrvatska inovacija: 500 metarska ekonomija!

leddevet

Tko je glasao

I na kraju molim svih da se

I na kraju molim svih da se ovaj moj tekst ne shvati kao nekakav elitistički već upravo suprotno jerbo je to poziv svima da sudjeluju u stvaranju društva znanja, ne kao političke parole već kao realnosti, i to tako da budu aktivni članovi u tom društvu

Ne brini, nećemo :)

Tko je glasao

Vrlo dobar tekst!

Pročitao sam i slavoniku, da budem fer, ali ne slažem se baš s onim što sam tamo vidio. U samom temelju je tekst loše nasađen kada ove hrvatske, saborske "doktore", smatra zaista školovanim, akademskim građanima. Oni to nisu, niti su doktori niti su visoko obrazovani. Tu imamo plagijata i samoprozvanih doktora i nerecenziranih disertacija. To ne može biti temelj na kojem ćeš graditi prijezir prema intelektualcima. Da je za primjer uzeta HAZU, krcata loših znanstvenika i intelektualaca, mogao bih razumijet. Ali, paradoksalno, te koji su zaista loši intelektualci narod voli jer se oni narodu dodvoravaju jeftinim nacionalizmom i lažnom domoljubnom ekstazom (Ivan Aralica, Hrvoje Hitrec i slični).

Zaista je era antiintelektualizma. On između ostaloga pokazuje kako smo sitni u duši, zavidni i sujetni. Kako se bojimo "ispast" glupi i kako žudimo za titulama, ugledom i formalnim potvrdama veličine, baš kao ljudi koji su sitni u duši. Ljudi bi trebali biti sretni kada dobiju obrazovanog, mudrog i pametnog čovjeka (što nije osobina nijednoga od pretvorbenih pljačkaša, pa stoga ne stoji da su "oni" nešto krivi) da nudi rješenja za probleme s kojima se društvo susreće.

Da bismo pokušali zaobići tu uskogrudnost antiintelektualizma možemo i ovako postaviti stvari: intelektualac neće razvlačiti rasvjetu u vašem budućem stanu, a električar neće biti ministar gospodarstva. Ne moramo mi nizati hvalospjeve i odavati počasti intelektualcima, uzmimo i to samo kao društvenu funkciju. I kada se pojavi netko tko se želi uhvatiti ove naše doline suza i ponuditi neko dobro rješenje, makar i za najmanju sitnicu, budimo mu zahvalni. Cijenimo ga kao što cijenimo i dobrog meštra i kao što svi želimo dobrog i pravog meštra kad treba sredit struju u kući. Nitko ne želi samoprozvanog pametnjakovića koji prezire "sve te visoke škole" i onda nas ubije bojler dok se tuširamo.

Tko je glasao

Doza

Kakva je bila Dozina ''doza''?

Taman!

Taman da prosijavanjem odvoji ZRNO od PLJEVE!

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Novi dnevnici

  1. Čuli ste da je rečeno: Voli svoga bližnjega i mrzi svoga neprijatelja… od Zoran Oštrić komentara 3
  2. Saborsko istražno povjerenstvo, kako ga osnovati i onemogućiti mu rad od Feniks komentara 0
  3. preživljavanje u civilizacijskom sistemu od aluzija komentara 0
  4. reKapitulacija državnih političkih činjenica od aluzija komentara 0
  5. BUDUĆE DRUŠTVO I GLOBALNA DRŽAVA od petarbosni4 komentara 0
  6. državni politički rashod od aluzija komentara 0
  7. pobačaj i lopovi tuđe pameti od aluzija komentara 0
  8. čovjek kako živi svoj opstanak od aluzija komentara 0
  9. znanje pojedinca od aluzija komentara 0
  10. Dan neovisnosti od smogismogi komentara 1
  11. Pred izbore u Austriji: “mali Kenedy” postaje kancelar? od Zoran Oštrić komentara 0
  12. NEW SOCIETY AND GLOBAL STATE od petarbosni4 komentara 0
  13. ministri sumnjive vrijednosti od aluzija komentara 0
  14. Istru i Rijeku je oslobodila i matici zemlji priključila KC od Feniks komentara 82
  15. Pred referendum o otcjepljenju Katalonije od Zoran Oštrić komentara 28
  16. Fašistička obilježja od Skviki komentara 0
  17. živjeti od otpada i smeća od aluzija komentara 0
  18. Pred parlamentarne izbore u Njemačkoj (1): ankete i socijalna psihologija od Zoran Oštrić komentara 0
  19. Javno trganje originalnog znaka,mrtvom HOS-ovom ratniku,nije odavanje počasti nego izdajnička zlouporaba i zločiniziranje Hrvata od ppetra komentara 0
  20. demoKracija ministara od aluzija komentara 0
  21. I bez SAD, svijet nastavlja akcije zaštite klime od Zoran Oštrić komentara 0
  22. Predsjednik vlade RH, A. Plenković, odrađuje protiv SAD-a i predsjednika D.Trumpa, protiv KGK i protiv RH od ppetra komentara 2
  23. historijska top lista uspješnih opsjena/ra od indian komentara 98
  24. čovjek proizvodi uzrok i posljedice od aluzija komentara 0
  25. čovjek ima alat... alat ima čovjeka od aluzija komentara 0

Tko je online

  • indian

Trenutno online

  • Registriranih korisnika: 1
  • Gostiju: 38

Novi korisnici

  • mikepear
  • psyPEbl
  • mmarijan
  • Crvena
  • gived