pollitika Neovisni, ali ne i neutralni

Hrvatska radio televizija jučer je u Dnevniku objavila vijest da premijer Ivo Sanader vodi na ljestvici najpoželjnijih kandidata za premijera sa 20,3 posto glasova, dok je na drugome mjestu Radimir Čačić s 19,7 posto. Anketa je rađena na uzorku od 1300 ispitanika u cijeloj Hrvatskoj. Istu informaciju danas prenosi portal Jutarnjeg lista, s naslovom „Sanader najpoželjniji kandidat za premijera“

Ovaj zaključak je iz stručnog stajališta potpuno netočan. Svi koji se imalo razumiju u istraživanja i ispitivanja rejtinga stranaka znaju da je potrebno kod interpretiranja rezultata istraživanja voditi računa o tri stvari:

- Veličina uzorka (1300)
- Stupanj pouzdanosti (ili interval povjerenja) (95 posto)
- Greška uzorka (2,7 posto)

U jučerašnjim vijestima uz rezultate ankete objavljen je samo jedan podatak, a to je veličina uzorka (u tom slučaju 1300 ispitanika). A nigdje podataka o stupnju pouzdanosti i greški uzorka. A sada zašto je to bitno?

Idemo po redu. Svaka anketa koja se provodi je bolja ili lošija slika stvarnog stanja, ovisno o veličini uzorka. Kada bi htjela dobiti stvarno stanje, agencija koja provodi istraživanje trebala bi nazvati „svaku odraslu osobu u Hrvatskoj, stariju od 18 godina“ koja je potencijalni glasač. Kako to u realnosti nije izvedivo, agencije to provode na određenom uzorku, u tom slučaju na uzorku 1300. Ali, svaki uzorak sa sobom nosi svoju grešku.
Na ovom linku svatko može izračunati kolika je greška uzorka na 1300 ispitanika. Za 1300 ispitanika, ako želimo 95 posto biti sigurni u rezultate ankete iznosi 2, 7 posto. Što to znači? To znači da ako bi to istraživanje ponovili 100 puta, onda bi u 95 od tih 100 ponovljenih istraživanja rezultati bili takvi kakvi su bili prvi put +/- 2,7 posto.

Ajmo sada još jednom pogledati koji su bili rezultati:
Ivo Sanader 20,3 posto odnosno unutar intervala od 17,6 do 23 posto
Radimir Čačić 19,7 posto odnosno unutar intervala od 17 do 22,4 posto

I kako sada to komentirati? Ovako. U tom trenutku se ne može sa sigurnošću tvrditi tko je najpoželjniji kandidat za premijera. Razlika koja je između premijera Sanadera i Radimira Čačića (0,6 posto) manja je od greške uzorka koja iznosi 2,7 posto. Zbog toga zaključak da je Ivo Sanader najpoželjniji kandidat za premijera jednostavno nije točna. Možda bi već kod sljedeće ankete Radimir Čačić dobio 20,3 posto (unutar intervala), a Ivo Sanader 19,7 posto (opet unutar intervala). I što bi tada rekli? Da je Radimir Čačić najpoželjniji kandidat za premijera?

Možda je to prekomplicirano da bi se objasnilo na televiziji. Ok. Ali ipak su trebali reći koja su ograničenja ankete. Odnosno oni koji ih provode dati pravilne zaključke onima na televiziji. Sve ostalo je prodavanje magle.