Tagovi

Amazonija

Nedugo je do mene internetom doplivao jedan prelijepi tekst, koji me se toliko dojmio da ne mogu odoljeti želji da ga podijelim sa vama:

Internacionalizacija

Tijekom rasprave na jednom američkom sveučilištu, brazilskog ministra prosvjete Cristovama Buarquea studenti su pitali što misli o internacionalizaciji Amazonije. Američki student je primijetio da očekuje odgovor humanista a ne Brazilca.

Evo što je odgovorio G. Cristovam Buarque:

-"Naravno, kao Brazilac se jednostavno protivim internacionalizaciji Amazonije. Kolika god bila nebriga naših vlada za to bogatstvo, ono je naše.

Kao humanist, svjestan opasnosti koja prijeti degradiranju okoliša u Amazoniji, mogao bih zamisliti da Amazonija bude internacionaizirana, kao uostalom i sve drugo važno za čovječanstvo. Ako bismo, u ime humanističke etike, trebali interncionalizirati Amazoniju, onda bismo trebali interncionalizirati i naftne zalihe cijeloga svijeta. Nafta je isto toliko važna za budućnost čovječanstva koliko i Amazonija. Ali usprkos tome, gospodari zaliha nafte smatraju da imaju pravo povećati ili sniziti njenu cijenu ili proizvodnju.

Isto tako bi trebalo internacionalizirati financijski kapital bogatih zemalja. Ako je Amazonija zaliha sirovina za cijelo čovječanstvo, nju se ne smije spaljivati voljom jednog vlasnika ili jedne zemlje. Spaljivanje Amazonije je isto tako opasno kao i nezaposlenost koju su izazvali špekulanti globalne ekonomije. Ne smijemo pustiti da samovolja špekulanata upropasti financijske zalihe mnogih zemalja.

Prije internacionalizacije Amazonije želio bih biti svjedokom internacionalizacije svih muzeja svijeta. Louvre ne treba pripadati samo Francuskoj. Svaki muzej na svijetu je čuvar najljepših djela ljudskog genija. Ne smijemo dopustiti da tim kulturnim bogatstvom, jednako kao i s prirodnim bogatstvom Amazonije, manipulira ili ga uništi jedan vlasnik ili jedna zemlja. Prije izvjesnog je vremena jedan japanski milijunaš odlučio da se uz njega sahrani slika velikog majstora. Prije nego se to dogodi, trebalo bi internacionalizirati tu sliku.

Dok traje naš susret, Ujedinjeni narodi organiziraju Forum Milenija, ali neki predsjednici država su imali poteškoca pri dolasku na Forum, zbog problema na granici Sjedinjenih Drzava. Mislim, dakle, da bi i New York, sjedište Ujedinjenih naroda, trebalo internacionalizirati.

Barem bi Manhatan trebao pripadati cijelom čovječanstvu. Kao uostalom i Pariz, Venecija, Rim, London, Rio de Janeiro, Brazilija, svaki grad sa svojom posebnom ljepotom i svojom poviješću trebao bi pripadati cijelome svijetu.

Ako Sjedinjene države hoće internacionalizirati Amazoniju zbog toga što je opasno ostaviti ju u rukama Brazilac. Hajde da onda internacionaliziramo i nuklearni arsenal Sjedinjenih država, jer bi SAD mogle njegovom zloporabom izazvati razaranja daleko teža od požara u Amazoniji koji su za žaljenje.

Tijekom međusobnih rasprava američki predsjednički kandidati su zastupali internacionalizaciju šumskih bogatstava svijeta, a da se za uzvrat izbrišu dugovi siromašnih zemalja.

Počnimo dakle tako da upotrijebimo dugovani novac iznos tog duga da osiguramo svoj djeci svijeta da se hrane i da idu u školu. Internacionalizirajmo djecu, i postupajmo prema njima, gdje god se rodila, kao prema bogatstvu koje zaslužuje pažnju cijelog svijeta. Daleko više od Amazonije.

Kada budu svi svjetski vođe postupali sa siromašnom djecom kao s Ljudskom baštinom, djeca ne će raditi umjesto da idu u školu, niti će umirati kada bi trebala živjeti.

Kao humanist, pristajem zastupati ideju internacionalizacije Svijeta. Ali dok mene Svijet smatra Brazilcem, borit ću se da Amazonija ostane naša. I samo naša !!!”
...................................................
I mislim si kako bismo od ovog ponosnog čovjeka možda mogli i mi nešto naučiti. Poklonili smo banke, medije (novine i TV kuće), poduzeća od javnog značaja kao Telekom, INU, Plivu jer mi nismo ti koji bi takvim poduzećima znali dobro upravljati (a znali smo ih stvarati). Skuhan je zakon o golfu da bi se otelo poljoprivredno, građevinsko zemljište i izvorišta vode. Sad se još nešto kuha oko šuma i lovišta.Na djelu su ovrhe nekretnina. A kad više ništa ne budemo imali, onda će nas trebati ukloniti (možda i u plinskim komorama) kao prekobrojne koji ometaju održivost na planetu. Mi još uvjek mozgamo po kakvom je to zakonu? Imaju li ti zakoni više uopće smisla? I kakvu moralnu podlogu ima sve ovo što se dogodilo do sada?

Komentari

Poklonili smo banke, medije

Poklonili smo banke, medije (novine i TV kuće), poduzeća od javnog značaja kao Telekom, INU, Plivu jer mi nismo ti koji bi takvim poduzećima znali dobro upravljati (a znali smo ih stvarati).

Nismo poklonili nego prodali jer su nam (državi) trebali novci tada.

Tako i Brazilci svašta govore o Amazoniji a sjeku je uzduž i poprijeko.

Tropske šume su stvarno globalno važne. Ako internacionalizacija znači da i neke druge zemlje prilože koji dolar/euro za očuvanje tih šuma (što i rade) ne vidim što bi u tome bilo loše.

Usporedi to s internacionalizacijom stanja na Kosovu npr. 1999 i što bi bilo da se Amerikanci nisu umješali... Nije svako uplitanje loše.

Tko je glasao

umjesto internacionalizacije

umjesto internacionalizacije treba možda više lokalnog.

evo primjera i z austrije, a možete vidjeti i što HRVATSKE SVINJE RADE U AUSTRIJI i to turopoljske.

Farming with Nature (http://video.google.com/videoplay?docid=-6656144440632078205&hl=en)

Farming with Terraces and Raised Beds (http://video.google.com/videoplay?docid=7037201501836169163&q=source%3A0...)

Aquaculture-Synergy of Land and Water (http://video.google.com/videoplay?docid=235437896615994763&hl=en)

The Agro Rebel (http://www.cultureunplugged.com/play/930/The-Agro-Rebel)

dokumentarci su na engleskom i traju 30-40 minuta, govore o seppu holzeru i načinu kako se on bavi poljoprivredom i njegovom odnosu prema prirodi.

uživajte!

Tko je glasao

Već dugo se nisam nagledala

Već dugo se nisam nagledala tako lijepog poljskog i šumskog cvijeća kao u tim dokumentarcima, sve zrači bojama i svježinom. A pajceki, da bi reč rekel. Što se tiče pajcekov koji su stigli iz Turopolja (kak ih je samo otkril?) jel znate oko čega se danas ljudi tuku da bi se domogli - čvaraka. Novokomponirani pajceki su mesnati i tak hranjeni da od njih ne možeš napraviti čvarke. Čvarci se prodaju po 70 do 100 kn kila! Te iste pikače i turopoljski žir napravili su ime mesnoj industriji Gavrilović, još u neka vremena. A danas od turopoljske svinje ni traga, sad treba nabavljati Durok i slične vrste. Glavno da je strano i da nije domaće.
U EU su ipak došli na to da preintenzivna poljoprivreda uništava tlo i sad kako daju poticaje za pojedine kulture, tako daju i poticaj da ništa ne siješ, nego sjediš doma i jednom godišnje pokosiš, tek toliko da ne zaraste u grmlje i šumu.

Tko je glasao

Čovjek je biće čija

Čovjek je biće čija pojava čini da svijet postoji ,svijet više nije ni ta Priroda koja je čovjeku dana,kojoj on želi dati smisao. Da izraz nije pomalo istrošen,govorili bismo o novom kopernikanskom obratu:Sve daje stvarnost i smisao dijelu,odnosno čovjeku.-
Što se čovjeka tiče, nij-riječ samo o tomu da pazi na svoje ponašanje i na djela koja bi mogla uništiti okoliš u kojem živi.Na mnogo radikalniji način riječ je o prihvaćanju da je stvarnost čovjeka sama stvarnost svega.Toga svega čovjek je samo dio;"središte svijeta",subjekt osobnih i neotuđivih prava, slobodan preoblikovati svijet i od toga učiniti oslonac za svoje djelovanje.

Tko je glasao

Toga svega čovjek je samo

Toga svega čovjek je samo dio;"središte svijeta",subjekt osobnih i neotuđivih prava, slobodan preoblikovati svijet i od toga učiniti oslonac za svoje djelovanje.

Ovo je puno lijepih rečenica koje su vrlo dvosmislene i ne znam što bih odgovorio na njih, osim da bi bilo vrlo teško reći što bi to bio "centar svijeta".

Tko je glasao

U poslednje vreme pratim sa

U poslednje vreme pratim sa izvesnim interesovanjem TV "Al Jazeera". Danas su postavili izvanrednu reportažu o prašumama Gujane, koje su kao i Amazonija, rezerva biodiverziteta, fabrika kisonika, itd, itd, bla, bla, bla... Radi se o zabrani eksploatacije drveta. Intervjuisani funkcioner je ovako odgovorio: za seču šuma (i drvnu industriju) se daju krediti, za čuvanje šuma - ni dolar!

Julijana Mirkov

Tko je glasao

Julijana, nije mi poznato

Julijana, nije mi poznato jel još uvijek tako, ali Gadafi je imao u Ustavu ovo: "Tko posiječe stablo - na slijedećem će visjeti!"

Jednostavno, zar ne? - i učinkovito!

Tko je glasao

"Tko posiječe stablo - na

"Tko posiječe stablo - na slijedećem će visjeti!"

Nemoj tako jelenska. Tko posiječe stablo neka zasadi dva nova. Šume se moraju sjeći, ali i pošumljavati. Bez ubijanja. Dajte miru priliku i sebi da uživate u drvenom namještaju.

Tko je glasao

Marival, ono vrijedi za

Marival, ono vrijedi za Libiju! I dalje mislim da je to bila dobra odluka Gadafija u njegovoj zemlji i onim uvjetima.
(Inače spominjao sam negdje da Gadafi radi umjetnu rijeku zbog i radi vode. Mislim da je trenutno duga nekih 5.000 km).
Gadafi zanimljive poteze radi u Africi, Ahmadinedjad u Aziji, Chavez i Evo Morales u Južnoj Americi...
Mislim da će globalizam imati "grde frke" sa ovom ekipom.

Inače, osobno sam od 1981. zasadio oko 15.000 stabala! Ne vjeruješ? Jesam, ali sam ih i sjekao kada su ta Božićna drvca dorasla visini za prodaju.
Ostavi sam nešto malo oko moje drvenjare na obroncima Moslavačke gore - parka radi! Možeš ih skoro jedno po jedno izbrojiti na Google Earth.
Ne bavim se više tim tada unosnim dopunskim poslom.

P.S. Nisam protivnik sječe stabla ako ono posluži izradi komada ugodnog i zdravog namještaja. Protivnik sam sječe šume "do čista" zbog i za brzo punjenje proračuna gdje stoljetni hrastovi odlaze u izvoz u obliku balvana.

Da znam tehnički izvesti, ili da se potrudim malo bolje, mogao bih Ti ovdje zalijepiti sliku ogromne "fleke" totalne sječe na Moslavačkoj gori koju neprestano vidiš golim okom ako kreneš iz ZG prema Popovači auto-cestom.

Tko je glasao

ogromne "fleke" totalne

ogromne "fleke" totalne sječe na Moslavačkoj gori koju neprestano vidiš golim okom ako kreneš iz ZG prema Popovači auto-cestom.
Istu "fleku" možeš vidjeti vozeći se autocestom Zabok-Zagreb na N-NW obroncima Medvednice. Ima čak i snijega kad nema nigdje. Čudo prirode.

Tko je glasao

Nije tehnički tako

Nije tehnički tako teško.

1. slika se mora nalaziti na internetu (koristiti www.Photobucket.com) ili na Google Earthu

2. jednostavno ubaciš kompletnu adresu slike pa će se moći kliknuti na nju i vidjeti

3. ili zamoliš administratora da ti omogući ubacivanje slika i onda možeš ubacivati slike direktno u poruke

Tko je glasao

Hvala, @Daniel N.;

Hvala, @Daniel N.; "...starat ću se..." da to pokušam izvesti kada uhvatim malo više vremena.
Inače ta "čistina" na Moslavačkoj gori omogućuje da za lijepa vremna vidiš spomenik Bana Jelačića u sred Zagreba!!; ali naravno da zbog toga nije sasiječena šuma do totalne "čelavosti"!

Tko je glasao

Nravno, srušena je radi

Nravno, srušena je radi "dotrajalosti" i "požarnog puta", zar ne? ;)

Tko je glasao

@Daniel N. ima nekoliko

@Daniel N. ima nekoliko tumačenja zašto je porušana ali baš do zadnjeg stabalca:
a)neki moji prijatelji šumari imaju neko "stukovno" objašnjenje!!??; b) zbog već spominjanog vidika (ovo najmanje stoji jer odlično poznajem Moslavačku goru i ima i boljih "vidikovaca" ako počistite šumu do zadnjeg stabalca); c) navodno je zakupac Moslavačke gore (Agrokor) kao lovišta "skinuo" na tom brijegu svjetskog rekordera po rogovlju - prekrasna jelena. S obzirom da iz nekih razloga jeleni kapitalci tamo i dalje imaju za vrijeme rike rutu - počistili šumu da bi netko postigao još bolji rekord u rogovlju.
Usput, tri lovačke čeke su osvanule uz rub te čistine i nasuprotnom brdu!!??

Tko je glasao

Mislim da je svakom jasno...

Mislim da je svakom jasno...

Tko je glasao

To je poanta, korporacije se

To je poanta, korporacije se ne odriču ničeg, briga ih za opće dobro pa i za vlastite potomke. U suprotnom se ne bi ponašale tako, da imaju i malo soli u glavi. Ide se s pozicija sile "sad ću ja tebi pokazati što mogu i kako mogu, a ti da si kuš". Donesti propise po kojima ljudi ne mogu plaćati vodu za piće, a ne smiju ni kišnicu skupljati, jer sva voda pripada korporaciji Bechtel, to je van pameti i kao da direktno kaže: crkni sirotinjo, mi te ne trebamo pa ćemo te podaviti žeđu,(ovo se vezujem na dnevnik Voda od @jelenske). Ponovno se vraćam i na preporučenu štednju energije: kupi "štedljivu" žarulju i ušarafi na mjesto rastrošne, a na drugoj strani teče proizvodnja kruha npr u količinama koje se ne mogu konzumirati pa ostaje cca 25% neprodano i to se baca. (Energetska učinkovitost štruce kruha@magarac). Koliko se tu baca uzaludno potrošene energije, od oranja, sjetve, gnojiva, traktorskog goriva, ljudskog rada i svega ostalog. Budite sigurni da kroz cijenu kruha mi to sve platimo, a ipak su nam štruce kruha koji kupujemo sve manje, već liče na hambi pecivo ili kiflu. Ali kroz njih mi plaćamo i ono složeno u vreći za otpad i po malo ostajemo gladni. Čini mi se, ali nisam sigurna, da su naši već donijeli propis da se taj kruh koji se baca ne smije koristiti u ishrani stoke (može biti bi stoci naškodilo). Naravno za stoku je potrebno kupovati smjesu, na kojoj također netko masno zarađuje.

Tko je glasao

Nedavno sam negdje čuo

Nedavno sam negdje čuo podatak da čovjek proizvodi više od 30% proizvoda koji mu nićemu ne služe i nemaju
nikakovu upotrebnu vrijednost. Nije teško zamisliti koliki se prirodni resursi troše bez prave svrhe, kolika se
ljudska eneregija, koja bi se mogla daleko svrsishodnije iskopristiti, troši na proizvodnju tih stvari. Činjenica je
da nam većina potrebitih sirovina za proizvodnju dolazi od zemlje, ili je posredno povezana sa sirovinama
koje su neobnovljive, šteta od takove proizvodnje je nesaglediva. Nije teško zaključiti kako je i ova proizvodnja
samo u cilju zadovoljavanja interesa za profitom velikih svjetskih kompanija.
Međutim, Zemlja, mjesto na kojem i od kojeg živimo jer živ organizam, i već je počeo odgovarati ne nerazumnu
potrošnju i iskorištavanje od strane čovjeka. Svijest o zaštiti Zemlje kao našeg mjesta života, polako i
mukotrpno se probija i medju one najtvrdokornije eksploatatore njenih bogatstava. Vrijeme u kojem se
mjeri život Zemlje su tisuće i milioni godina, tako da će za ono što je do sada uništeno trebati isto toliko
vremena za oporavak. Ako je uopće oporavak moguć?

A što ako je već sada prekasno? Ima naznaka da je Zemlja ozbiljno počela odgovorati na Čovjekovu pohlepu.

inigo

Tko je glasao

Genetski modificirani

Genetski modificirani organizmi (GMO),koji su nusproizvod prijenosa gena jedne u DNK druge vrste,predstavljaju tehnologiju koja sa sobom nosi mnoštvo nepoznatih,a možda čak i katastrofalnih posljedica na naše zdravlje i okoliš. Putem masovnih medija koje su dobro potplatili, multinacionalne biotehnološke kompanije, koje ubiru najveću dobit od nje,odaslale su vrlo uvjerljivu poruku prema kojoj je biotehnologija čudo koje će riješiti problem gladi u svijetu,smanjiti upotrebu pesticida ili izliječiti bolesti čovječanstva.Iako genetski modificirane biljke(biljke kojima su preneseni geni drugih vrsta-kao što su soja, kukuruz,pamuk,repa,grašak itd.) nisu postojale prije dvadesetak i nešto godina, danas one sačinjavaju veliku većinu naših obradivih površina. Mislite da je mlijeko koje kupujete u trgovinama zdravo, grdno se varate, jer je i mljeko izmjenjeno upotrebom genetski modificiranog hormona rasta prenesenog u krave. Veći dio hrane u našim trgovinama danas je zagađen GM sastojcima,bez našeg znanja ili pristanka. Kao što su mnogi rekli, trenutačno se nalazimo usred najvećeg prehranbenog eksperimenta u povijesti, a mi ljudi pokusni smo kunići.

Tko je glasao

Kod nas baš i ne. Naime,

Kod nas baš i ne. Naime, GMO sjeme treba kupiti itd. Ta se tehnologija treba isplatiti, zato je to sjeme skuplje od običnog (osim u slučaju dumping-cijena) jer garantira veći prinos itd.

U biti hoće li biljka proizvoditi svoj insekticid ili ćeš je ti zaprašivati je sa zdravstvene strane sasvim svejedno, ali je drugo ukupno govoreći isplativije (gubitnik je onaj tko radi u kemijskoj industriji).

Tko je glasao

Genetski modificirani

Genetski modificirani organizmi (GMO),koji su nusproizvod prijenosa gena jedne u DNK druge vrste,predstavljaju tehnologiju koja sa sobom nosi mnoštvo nepoznatih,a možda čak i katastrofalnih posljedica na naše zdravlje i okoliš. Putem masovnih medija koje su dobro potplatili, multinacionalne biotehnološke kompanije, koje ubiru najveću dobit od nje,odaslale su vrlo uvjerljivu poruku prema kojoj je biotehnologija čudo koje će riješiti problem gladi u svijetu,smanjiti upotrebu pesticida ili izliječiti bolesti čovječanstva.Iako genetski modificirane biljke(biljke kojima su preneseni geni drugih vrsta-kao što su soja, kukuruz,pamuk,repa,grašak itd.) nisu postojale prije dvadesetak i nešto godina, danas one sačinjavaju veliku većinu naših obradivih površina. Mislite da je mlijeko koje kupujete u trgovinama zdravo, grdno se varate, jer je i mljeko izmjenjeno upotrebom genetski modificiranog hormona rasta prenesenog u krave. Veći dio hrane u našim trgovinama danas je zagađen GM sastojcima,bez našeg znanja ili pristanka. Kao što su mnogi rekli, trenutačno se nalazimo usred najvećeg prehranbenog eksperimenta u povijesti, a mi ljudi pokusni smo kunići.

Tko je glasao

Nije teško zamisliti koliki

Nije teško zamisliti koliki se prirodni resursi troše bez prave svrhe, kolika se
ljudska eneregija, koja bi se mogla daleko svrsishodnije iskopristiti, troši na proizvodnju tih stvari.

Problem je što ljudi ne žele platiti za korisne stvari jer misle da im ne trebaju, a žele pratiti za beskorisne stvari jer im se sviđaju (počni s kaugumama nadalje). Ako napraviš nešto što nitko ne želi kupiti, zeznuo si se.

Ljudska psihologija nije dorasla globalnom pogledu. Banalni primjer: svaki se dan bacaju tone hrane dok su par tisuća kilometara dalje ljudi gladni.

Tko je glasao

Ljudska psihologija nije

Ljudska psihologija nije dorasla globalnom pogledu
Da, čovjek je životinja kratkog pogleda u budućnost. To nam je ostalo od predaka koji su hodajući savanom gledali samo da li je iza sljedećeg grma lav, kaj ih je bilo briga što je iza brda ili planine na horizontu.

A glede resursa koji se troše bez prave svrhe, najbolji primjer je nafta. Gorivo kakvo nalaziš valjda jednom u cijeloj svojoj povijesti, energetski bogato, lako transportabilno, sa stotinama primjena, a za što ga troši homo sapiens? Za let do drugih planeta ili zvijezda? Ne, naravno, nega za "pametne" stvari tipa trke formule jedan, glisera, za vožnju na posao, čak i tamo gdje to nije potrebno, i da dalje ne nabrajam.

Tko je glasao

Zaboravio si da treba

Zaboravio si da treba natočiti u kosilicu da bi se pokosio vrt, da ne naraste trava previsoko, jer je to ružno.

Tko je glasao

i dnevnik i komentar su

i dnevnik i komentar su sjajni.
kad smo kod kruha ima još jedna svtar.
daju se poticaji za sijanje pšenice, subvencionira se gorivo i proizvodnja mineralnih gnojiva, ne plaća se pdv na kruh jer je to socijalna kategorija.
i sve tako i država mora pomagati i mi moramo plaćati proizvodnju, a kad kruh dođe na police onda odjednom počme priča o slobodnom tržištu. vlada može davati puste milijune, a li kad se pšenica i kruh proizvedu onda se odjednom sve pretvara u tržište, zakon ponude i potražnja i nema se tu tko miješati u cijenu kruha i tržište pekarskih proizvoda.

ako se proizvodnja subvencionira onda bi trebalo odrediti i raspon cijena i to tako da kruh bude jeftin i svima dostupan. onda bi malo bolje pazili koliko kruha se baca, jer u cijenu kruha je uračunat i sav bačeni kruh.

Tko je glasao

Točno. To je slično kao u

Točno. To je slično kao u našoj brodogradnji. Dobavljači za brodogradilišta lijepo žive, a država subvencionira brodogradilišta. Dakle, čisti interes dobavljača (i naravno zaposlenih u brodogradilištu).

Slično je i s kruhom. Dakle, subvencije su i interes pekara, naprimjer, što jeftinija sirovina. Zato pekara ima na svakom uglu, više nego kladionica ili kioska! Pored mog stana su valjda 3 pekare. Nikad nisam vidio da je pekara propala...

U cijenu kruha je uračunata i subvencija, naravno.

Ali kad bi kruh bio još jeftiniji (oduzmi ekstraprofit pekarama), više bi se i bacalo, zar ne?

Tko je glasao

Točno @magarac, kruh bacaju

Točno @magarac, kruh bacaju samo u primitivnim društvima i državama. 1975. kada sam prvi puta došao u BRD sam shvatio da je kod njih "kruh na cijeni" više nego li meso. O bacanju kruha tamo nema govora! To se smatra primitivizmom i krajnjim divljaštvom.
Odrastao sam na selu i u obitelji gdje su se gajili ovakvi običaji: Ispadne li nekome za vrijeme ručka korica kruha na pod, pa bilo to i najmanje dijete, obavezno si ga morao uzeti sa poda, poljubiti, prekrižiti se i nastaviti jesti tu istu šniticu kruha. Nekome će to možda na ovi stranicama izgledati glupo, primitivno i "seljački", ali svakom takvom toplo savjetujem da još jednom dobro razmisli o gore opisanom postupku u odnosu na kruh.

Stanujem na vrhu zgrade koja ima 135 stanova te ponekad sebe zateknem u gledanju odvoza smeća iz tog objekta. Lijepo se vidi s petog kata kako komunalni radnici pristrojem prazne kante za smeće u kamion za odvoz istog. Svaki puta me iznenadi kolika količina kruha se vidi u tim kantama!
(Jesam li to samo sanjao ili u USA postoje cijele grupe; ne klošara; koje u velikim gradovima pregledavaju smeće i vade neraspakiranu bačenu hranu? Čak su osnovani cijeli pokreti takvih grupa i to daleko prije najave ili sadašnje nekakve krize u USA.)

Naravno, i u mojoj obitelji se pojavi „stari kruh“ ali on ne završava u smeću već ga pretvorimo u meso! Najprije ga supruga prisilno posuši u pećnici, sakupimo određenu količinu i sve skupa završi na obližnjim ribnjacima gdje „proizvodi“ ribu jedan član uže obitelji u tim svojim ribnjacima čiji je vlasnik. Jednostavno, zar ne?

Tko je glasao

Jelenska, poznato je da

Jelenska,

poznato je da ljudi koji u nečemu ne oskudjevaju, a poznato je da Slavonci ne oskudjevaju u žitu = kruhu,
ali do njega drže i poštuju svaku njegovu mrvu. Nije bez razloga kruh osnovica oko koje se razvija Isusova molitva "Oče naš".
Moram priznati da sam uočio, kao i ti Jelenska, kolika je količina bačene hrane a koja je još dobra. Najžalosnije
je to što bi ta hrana mogla nasititi mnoge gladne. Svojim odnosom prema hrani koja nam omogućava nastavak
života zapravo pokazujemo svoj primitivizam, ali istovremeno nam nije teško pričati kako smo siromašni i gladni.

inigo

Tko je glasao

Jelenska, (Jesam li to samo

Jelenska,

(Jesam li to samo sanjao ili u USA postoje cijele grupe; ne klošara; koje u velikim gradovima pregledavaju smeće i vade neraspakiranu bačenu hranu?

U Njemačkoj su pokazali na TV ka ima grupa mladih koja u kontejnerima za otpad velikih dučana isto vade originalno zapakiranu robu i s njom se hrane.

Tko je glasao

kad smo kod trgovačkih

kad smo kod trgovačkih centara i hrane tu je još nešto. ljudi iz frižidera i skrinja uzmu proizvode poput mesa ili jogurta i onda se kupujući dalje odluče da ipak to ne žele pa te proizvode samo ostave negdje usput na polici s čokoladama ili tjesteninom ili tako nekako. ta hrana se poslije nekog vremena stopli i ne može se više vratiti u frižidere i u prodaju pa ide u otpis.
koliko hrane tako propadne samo zato jer se nekome nije dalo vratiti proizvode u frižider.
ukoliko vidite da to netko radi upozorite ih da je takvo ponašanje jednako bacanju hrane u smeće.

Tko je glasao

koliko hrane tako propadne

koliko hrane tako propadne samo zato jer se nekome nije dalo vratiti proizvode u frižider.

Poznato mi je to. Kupil sam prošlu godinu u Metro-u Jenkomir paket sladoleda, doma sam primjetil kod spremanja da imaju pod prstima drukčiji oblik nego bi trebalu.

Kad sam jednog otvoril se je vidlo da je več bil rastopljen.

Tko je glasao

A što da se kaže o roku

A što da se kaže o roku trajanja proizvoda. Ljudi jednostavno ne razumiju da se na neki način mora ograničiti okvirno dokle se proizvod može držati, a poslije kojeg vremena gubi na vrijednosti. Ali kako mi ne razmišljamo, jer nas nitko to ne tjera, nego vjerujemo kao u božanstvo ono što su nam rekli, onda bacamo stvari onaj čas kako mu je istekao rok trajanja. Može li iko pametan misliti da se salama deset dana drži zdravo, a točno jedanaesti se skroz na skroz usmrdila. Ali jedanaesti dan, ni prije ni poslije. A to kvarenje su procesi koji ovise o količini mikroorganizama koji već u namirnici postoje i koji se razmnožavaju i u frižideru, makar usporeno. Ako je nešto bilo kontaminirano velikom količinom mikroorganizama u početku, onda su se oni brzo razmnožili i hrana se pokvarila i prije roka trajanja. To je zdravstveno neispravna namirnica. Ima i toga, naročito ljeti, ali na sreću nije toliko često. A ako je namirnica ispravna zdravstveno, onda će proces kvarenja teći usporeno, ali ni rok trajanja ne znači da će tada namirnica biti pokvarena, nego samo da se više dulje ne isplati čuvati jer će izgubiti na okusu, hranjivoj vrijednosti a može se i pokvariti jer će se mikroorganizmi namnožiti. No to ne znači da će to biti točno onaj dan koji je označen kao rok trajanja. Da ne duljim, ako je nečem i prošao za kratko rok trajanja, ne znači da to treba odmah smotati u kantu za smeće, nego malo pomirišati i probati, najčešće je to još vrlo jestivo. No nije preporuka da se namirnice čuvaju duže nego im stoji na deklaraciji. Treba ih nastojati upotrijebiti na vrijeme.

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Novi dnevnici

  1. Zloupotreba filozofske diskusije u političke svrhe od Zoran Oštrić komentara 5
  2. Hladni rat IStoka i Zapada - prva žrtva Ukrajina od Busola komentara 22
  3. Kako se čudila pura dreku od gale komentara 16
  4. Izađite na izbore - ne cmizdrite, da nemate za koga glasat! od Zoran Oštrić komentara 34
  5. Reci, slobodno od CikaVelja komentara 2
  6. Direktor C I A –e došao tražiti svoju djecu u Ukrajini od sjenka komentara 9
  7. I meni je žao od magarac komentara 25
  8. Never Never Land od Kvarner komentara 35
  9. stega bye bye od 2573 komentara 32
  10. "Tudjmanovi 200 obitelji" nemaju veze s Tudjmanom od JPeratovic komentara 139
  11. Kako sam dobio rat protiv hrvatskih banaka od krrrrekani komentara 52
  12. papir novac i papir wc od adfilantrop komentara 0
  13. Vlada bojkotira raspisivanje referenduma o ćirilici od vkrsnik komentara 6
  14. Dvostruki vic od petarbosni4 komentara 12
  15. Veritas vincit od Rebel komentara 49
  16. KAKO SPOJITI SLOMLJENO? (MORBIDAN NAROD) - Spektakularni cirkus od crni biser komentara 19
  17. Vjerovati Dragi PILSELU, golubu - prevrtaču? (II) od Ljubo Ruben Weiss komentara 21
  18. Od Poncija do Pilata ili o mom djedu Petru i njegovu pra-pra-pra-pra-pra-pra-pra-djedu Franji od krrrrekani komentara 50
  19. Vjerovati Dragi PILSELU, golubu - prevrtaču? (I) od Ljubo Ruben Weiss komentara 27
  20. Psihopatsko ponašanje hrvatske političke "elite". od krrrrekani komentara 9
  21. Dida in the house od Rebel komentara 71
  22. Što je čovjek koji mrzi svoj narod i radi protiv njegovog interesa, a narod ga u dobroj vjeri izabrao za svog predstavnika? od krrrrekani komentara 31
  23. Teorija I Praksa Samosvjesnog Samo-upravljača od indian komentara 39
  24. Živimo ispod svojih mogućnosti od magarac komentara 59
  25. Anti Socijalni Personalni Defekt (ASPD) od adfilantrop komentara 0

Preporučeni dnevnici

Tko je online

  • RoseParks
  • Skviki

Trenutno online

  • Registriranih korisnika: 2
  • Gostiju: 18

Novi korisnici

  • andela117
  • juditaana
  • Stop Frontin'
  • keepin' it real
  • asdf