Tagovi

Ako su ove brojke istinite, ne piše nam se dobro...

Nakon dugo vremena jedan jak i dobar tekst u Jutarnjem listu - Poljoprivreda tone na razinu 50-ih jer se vodi političkim voluntarizmom - razgovor sa Stipanom Bilićem, direktorom Udruge prehrambene industrije i poljoprivrede HUP-a o razlozima poskupljenja.
Rast cijena hrane u svijetu, ali i Hrvatskoj ponovno je otvorio pitanje konkurentnosti hrvatske poljoprivrede. Dok se u javnosti loptica prebacuje na trgovinu, visoke marže, skupu sirovinu i sušu, Stipan Bilić, direktor u HUP-u, koji kaže da je jedini plaćeni lobist za poljoprivredu u Hrvatskoj, tvrdi da problem prvo treba tražiti u svom dvorištu. Nekonkurentna usitnjena proizvodnja, politički voluntarizam u poljoprivredi i nepostojanje poljoprivredne politike s jasnim ciljem što se želi, doveli su do pada proizvodnje koja se opasno približava razini iz 50-ih godina prošlog stoljeća.
Povijest propasti i nove pogreške
Tko je i zašto do­veo po­ljo­pri­vre­du u ova­kvo sta­nje?
- Go­di­ne 1918. pro­sjek ima­nja bio je bli­zu ­osam he­kta­ra. Sva­ka po­ljo­pri­vre­dna re­for­ma do sa­da bi­la je izra­vno u fun­kci­ji sma­nji­va­nja pro­sje­čne ve­li­či­ne ima­nja i usi­tnja­va­la je ­površine.
Ma­njak pro­i­zvo­dnje na ve­li­kim ima­nji­ma osno­vni je ra­zlog po­ve­ća­nog uvo­za i uku­pnog sma­nje­nja pro­i­zvo­dnje. ­Izvršena je ve­li­ka plja­čka imo­vi­ne po­du­ze­ća, što se odra­zi­lo na sma­nje­nje uku­pne pro­i­zvo­dnje i kon­ku­ren­tno­sti po­ljo­pri­vre­de. Za­ko­nom, ali i na ne­za­ko­nit na­čin, to ze­mljište je odu­ze­to po­du­ze­ći­ma. Da­kle, odu­zet im je ka­pi­tal i one­mo­gu­će­na su za nor­mal­no po­slo­va­nje.
Sa­da se po­la pro­i­zvo­dnje po­du­ze­ća odvi­ja na “tu­đem” ze­mljištu. Po­ljo­pri­vre­dna po­du­ze­ća go­dišnje in­ve­sti­ra­ju 95 po­sto in­ve­sti­ci­ja u po­ljo­pri­vre­du. Una­toč to­me, na­sto­ji ih se upro­pa­sti­ti jer se po­ljo­pri­vre­dno ze­mljište že­li po­di­je­li­ti po ne­kom ne­po­ti­sti­čkom kri­te­ri­ju. U osno­vi, pro­blem je u to­me što je 900.000 he­kta­ra obra­di­vog ze­mljišta u vla­sništvu više od 300.000 obi­telj­skih go­spo­dar­sta­va. Na ta­kvoj je stru­ktu­ri ne­mo­gu­će or­ga­ni­zi­ra­ti kon­ku­ren­tnu pro­i­zvo­dnju.
Va­žan ra­zlog za loše sta­nje je izo­sta­nak smišlje­nih in­ve­sti­ci­ja. No­vac se mo­ra ula­ga­ti u pro­mje­nu po­ljo­pri­vre­dne stru­ktu­re, opre­me i bo­ni­te­ta ze­mljišta do ula­ska u EU, a ne u ško­le, vo­do­vo­de, ce­ste i so­ci­jal­ne pro­gra­me, što se sa­da na­ja­vlju­je. Pre­ma po­da­ci­ma HNB-a, u našoj po­ljo­pri­vre­di kra­jem 2006. bi­lo je an­ga­ži­ra­no sa­mo 1,71 po­sto od ­svih kre­di­tnih pla­sma­na ba­na­ka, odno­sno 3,5 mli­li­jar­de ku­na ili oko 300 eu­ra po ha. Po­sve je ja­sno da ima­nja od ne­ko­li­ko he­kta­ra ne­ma­ju in­te­re­sa za in­ve­sti­ra­nje i ula­ga­nja i nu­žna je re­for­ma se­lja­čkog di­je­la po­ljo­pri­vre­de.

Uz dojam da čovjek zna o čemu priča najviše su me impresionirale brojke, pa molim one koji ih bolje poznaju da ih prokomentiraju jer ne obećavaju... Koliko se razumijem u politiku HSS traži puno toga što je u suprotnosti s ovim brojkama?

Činjenice protiv tvrdnji političara

Država ‘ulupala’ 20 milijardi kuna u sektor koji nazaduje
Godine 1999. uveden je sustav poticaja. Država je otad platila direktnih poticaja za oko 15 milijardi kuna i još barem četiri milijarde kuna indirektnih poticaja. Kada se tome pribroji samo deficit na uvozu hrane od oko 4,2 milijarde dolara, vidljivo je koliko smo novca “ulupali”, a poljoprivreda nam nazaduje.

Kad uđemo u EU...
Poticaj će se plaćati samo za poljoprivredne površine i to 150 eura po hektaru i još će se povećati ulaganja u ruralne prostore (sa sedam na 14 milijardi eura), s tim da će svaka država EU 80 posto izdvajanja za ruralne prostore zadržati za svoje područje, a samo 20 posto ide u zajedničku blagajnu.

Iluzije o pšenici
U zemljama EU prosječan prinos žitarica je 6,5 tona po hektaru. U nas poduzeća imaju 5 tona po hektaru (80 posto od prosjeka EU). Seljaci imaju 3,5 tone po hektaru. Moguće je donekle konkurirati s pet tona, ali sa 3,5 se ne može opstati.

Ne možemo imati sve
Švicarska nam je slična po površini obrađene zemlje ali proizvodi u šest puta više nego mi. Da bi opstali švicarski seljaci, cijene na domaćem tržištu su 80 do 100 posto veće nego u EU. Ali mi ne možemo ostati izolirani od EU i imati tako skupu proizvodnju pa su usporedbe sa Švicarskom krive.

Situacija u 14 brojki

1. Vrijednost hrvatske poljoprivrede je 1,5 milijardi eura

2. Vrijednost poljoprivrede u članicama EU je 350 milijardi eura

3. Ukupna vrijednost poljoprivredne proizvodnje (sirovine) iznosi oko 10 milijardi kuna

4. Kad bi hrvatsko tržište bilo uređeno, poljoprivreda mi mogla proizvoditi za barem 18 milijardi kuna

5. Uz očekivani rast standarda i potrošnje hrane, prodaja bi se mogla povećati na barem 22 milijarde

6. Ali na tržištu se proda 6,3 milijarde kuna

7. Sivo tržište čini čak 30 posto ukupne potrošnje

8. Na domaćem tržištu vrijednost prodaje poljoprivrednih, prehrambenih proizvoda je 28 milijardi kuna

9. Stvarna vrijednost tih proizvoda je 41,1 milijardu kuna

10. Poljoprivredna poduzeća prodaju 3,9 milijardi kuna (59 posto)

11. Seljaci prodaju 2,4 milijarde

12. Ono što seljaci prodaju na sivom tržištu i ostave za sebe, vrijedi 3,7 milijardi kuna

13. Prehrambena industrija potroši sirovina za 12 milijardi kuna, a treba više

14. Razliku između svojih potreba i domaćih izvora podmiruje uvozom za 5,7 milijardi kuna

Meni je iz svega ovoga jasno da upucavamo silne milijarde u nešto što nije konkurentno niti ima šanse postati na ovaj način (poticaji domaćinstvima s jednom kravom - to je socijalni program, ne poticanje poljoprivrede). E sad na ovako poticanu poljoprivredu, dodajte jednako poticanu brodogradnju i pitate se što nam sve to zajedno treba u sadašnjem obliku - zbog socijalnog mira? Netko je jednom izračunao da bi za sve poticaje i gubitke koje napravi splitsko brodogradilište bilo isplativije da su svi radnici na minimalcu cijelu godinu i da ništa ne rade. Ovo su iznosi od kojih boli glava, za koje bi se u jednoj godini mogao uvesti Internet u svaku kuću i ne znam što sve, ali to sve jednostavno ode u zrak i tako svake godine. Što nam od toga ostaje - odnosno hoće li nam išta uskoro ostati ili će biti prekasno? Država može bankrotirati, poput Argentine, neće nestati, ali je pitanje kako ćemo u njoj živjeti. S ovakvim stručnjacima na čelu, kakve sad imamo i s činjenicom da vlada nema i ne može pronaći glavnog ekonomistu počinjem se pitati ima li pilota u ovom avionu?

Komentari

Da, pilot je automatski,

Da, pilot je automatski, teledirigiran.

Naime, tekst dokazuje kako Vlada sustavno radi u korist propasti ove države, a to ipak ne može biti slučajno ili zbog tolike gluposti. Privremene socijalne mjere krpanjem malih seoskih gospodarstava ili brodogradnje zapravo su lukavi trik da se jednim udarcem ubiju dvije muhe : da radnici i seljaci i dalje šute ( ovce ) i da se sve pripremi za invaziju EU, kojoj naša marionetska vlada pogoduje, zbog vlastitih privatnih interesa, ili su fakat teledirigirani, jer baš nitko od njih ne djeluje prirodno - ponašanje im je robotsko, više na njima ne možete opaziti trunke ljudskosti.

Možda su to već oni klonovi, o kojima se već jako dugo priča - ali to, naravno, pripada "teorijama zavjere."

Tko je glasao

Stipan Bilić sam sebe

Stipan Bilić sam sebe naziva plaćenim lobistom prehrambene industrije. Iako je vjerovatno govorio u navodnicima, sasvim korektno od njega.
U spomenutom intervjuu je izjavio da bi njima (njegovim gazdama) bilo bolje da seljaka i domaće poljoprivrede uopće nema jer bi tada slobodno i neometano nastupali (kao kupac) na svjetskom tržištu hrane i sirovina.
Zbog te izjave, konačno ga smatram apsolutno nevjerodostojnim za ozbiljne interpretacije poljoprivredne i ruralne politike jer problem je daleko kompleksniji, stariji i osjetljiviji nego što je to puki ekonomski (profitni) pogled.
--------
U Nedjelju na HR1 u jutarnjoj emisiji za poljoprivrednike po tko zna koji put čulo se (između ostalog) da proizvodimo tek četvrtinu potrebne količine svinja. U Slavoniji skoro 2 g. postoji strašan višak svinja i cijene su ispod svakog europskog prosjeka (vjerujte mi).
Zaključak - uvezlo smo meso, meso u dućanima nije pojeftinilo, meso nije kvalitetnije.

Sličan primjer su govedina, jabuke, pšenica, kukuruz, rajčice, salata, krastavac, stolno grožđe, kivi, šljive...
---------------------
Što bi se desilo kad bi seljaci imali hladnjače, poljoprivrednu burzu, meliorirano i grupirano zemljište, pristupačne kredite, transparentne natječaje javne opskrbe, sindikalne i granske podrške, savjetodavne službe u čizmama i na njivama...
...Ne bi nam trebali poticaji, ne bi nam Stipan s visoka dijelio lekcije, ne bi nas brinulo teško licemjerje i razne nepravde... bili bi farmeri.

Tko je glasao

Ovdje si načeo nekoliko

Ovdje si načeo nekoliko problema. Prvi je socijalna politika, a zatim energetska, poljoprivredna, a i ona industrijskog razvoja. Ukupno gledano, naša vlada i ne samo ova je polupala lončiće i vodi socijalnu politiku umjesto svih pobrojanih.
Pilot nam odavno nedostaje, a i goriva je sve manje. Rezultat je predvidiv.
Imamo državu, koja najrigoroznije oporezuje rad. Najgori prekršaj je neoporezovani prihod od rada. Prihodod kapitala i imovine nije podložan oporezivanju. Pa super.
Cijene energenata neće rasti, jer će ugroziti stanovništvo, koje nemilice kupuje sve novije modele mobitela, i automobila. Pa super.
Strategija poljoprivrede je nebulozna, ali nećemo pustiti da staračka seoska domaćinstva umru od gladi.
A Industriju ćemo pomagati, jer kamo će sve tisuće zaposlenika inače, na ulicu. Uglavnm sve se uprosječuje, što je najgore.
Da osmisle jednu univerzalnu socijalnu politiku, a da onda provode sve ostale politike prema nekim već poznatim pravilima.

Tko je glasao

Dobar stari trik

Dobar stari trik –odvraćanje pozornosti od bitnog.
U ovom slučaju, za to se već godinama koristi nepobitna činjenica –rascjepkanost zemljišta ili veliki broj privatnih vlasnika zemlje male površine.
Da bi ta priča bila još uvjerljivija stvoren je Upisnik poljoprivrednih obiteljskih gospodarstava POG u koji su ušli svi vlasnici polj.zemljišta (300 000) i količina obradivih površina 900 000 ha.
Stvarni broj poljoprivrednih proizvođača je u praksi bitno manji jer je dobit po hektaru mala.
Znaći ako obrađujete malo hektara imate i malu (nedovoljnu) dobit. Iz te činjenice danas je na terenu situacija takva da u jednom prosječnom slavonskom selu imate mali broj velikih poljoprivrednih proizvođača koji u najmu obrađuju zemlju u vlasništvu ostalih. Na taj naćin stvoreno je prisilno okrupnjavanje proizvodnje i danas na selu imate ljude:
1. koji se bave poljoprivredom( i samo od toga žive)
2. ostale koji žive od drugih prihoda ( koji su stvarni vlasnici zemlje).
3. Tu još treba dodati i one polj.proizvođače (najveće) koji u najmu rade državnu zemlju tj. zemlju od bivših poljoprivrednih kombinata - PIKova.

Nije problem u proizvodnji nego u otkupu i plasmanu proizvedene robe tj. planiranju poljoprivredne proizvodnje (sigurnog tržišta, kreditiranje,unapređenje proizvodnje,konkurentnost) jer su proizvođači samo jedan segment do finalnog proizvoda prema potrošaću.
Proizvođaći u takvoj situaciji gdje sa jedne strane imamo nehuman uvoz a s druge strane monopol jedini izlaz pronalaze na crnom tržištu.

-Nehuman uvoz je posljedica ukupnog vanjskog duga RH koji se najbrže i najsigurnije naplaćuje putem hrane-svaki dan trebamo jesti i trošiti za hranu.
-Monopol je Agrokor koji vrši otkup sirovine (PIK Vrbovec,Belje i ostali) i plasira ju kroz proizvode u maloprodaji (Konzum,Velpro).Agrokor se ponaša tržišno i nije mu u interesu pojedinačni napredak proizvođača nego na njih gleda kao na radnu snagu koja će za prosječnu mjesečnu plaću stvarati sirovinu.
Prosjećna plača nije dovoljna za naredak (suvremena mehanizacija,kreditiranje,napredak....).
U slučaju manjka robe Agrokor svoj problem riješava uvozom.

Problem je i u poticajima što se oni naplaćuju prema hektaru a ne prema kilogramu proizvedene robe. Tu svoj interes nalazi politička mafija koja preko svojih ljudi( stranačkih satelita) na terenu dodjeljuje velike količine državne zemlje u najam i uzima samo poticaje a zemlju ne obrađuje ili npr. zemlju zasiju merkantilnim kukuruzom a ne sjemenskim kukuruzom.

Tko je glasao

Raspravo o poljoprivredi pa

Raspravo o poljoprivredi pa i o većini važnih tema pristupa se na pogrešan način koji se dobrim dijelom provlači i u tvom tekstu. Radi se o tome da se rasuđuje samo na osnovi službenih statističkih podataka koju su, iz vlastitog iskustva mogu potvrditi, često puta polutočni i neadekvatni, da ne kažem neupotrebljivi, jer su statistički obuhvat podatka i metodologija prikupljanja podataka takvi kakvi jesu ne mogu dati točnije. Tako se barata sa podatkom da u Hrvatskoj ima oko 4,5 milijuna stabala maslina. Međutim, tko zna koliko ih stvarno ima? Podaci koji se upisuju u upisnike ili se daju na statističkim obrascima su sve samo ne točni. Ne kažem da su lažni nego da ne odražavaju stvarno stanje. Onda dolazimo do slijedeće "famozne izjave" da prosječno građanin Hrvatske potroši 1,5 litru maslinovog ulja po glavi. Kada se to nekritički u sporedi sa Grčkom (koja je cijela mediteranska zemlja i ravnomjernija je potrošnja po područjima nego je to slučaj u Hrvatskoj) dobijemo izjavu ministra koji kaže da MORAMO povećati potrošnju. Kao da se može naredit prosječnom slavoncu ili ličaninu ili zagorcu da troši maslinovo ulje? Pored toga od tih 1,5 litara 50% je uvozno ulje!

Da se vratim na glavnu misao. Veličina posjeda u svim dijelovima Hrvatske nije odlučujući faktor za podizanje produktivnosti. Treba uzeti u obzir specifičnosti terena (nije sve ravnica) kada nije potrebno imati 8 ili ne zna koliko hektara da bi obitelj mogla živjeti od turizma. U Dalmaciji se može i na 1 hektara staklenika lijepo živjeti od poljoprivrede.... Dakle, prije bilo kakvih izjava, planova, novih zakona trebalo bi promijeniti pristup poljoprivredi. Uz to na poljoprivredu se veže i ruralni razvitak, kao širi pojam, koji mora imati i socijalnu komponentu. Nije sve u čistoj ekonomskoj računici...

Jakša Najev

Tko je glasao

O ekonomskoj računici ja

O ekonomskoj računici ja razmišljam svaki dan kad dođem na plac i trebam platiti 80 kn za jednu bocu 0.75 maslinovog ulja, a traže i više, ili kad plaćam 20 kuna za blitvu, 8 za zelje itd.
Koliko je u toj cijeni bespovratne pomoći iz Ministarstva? Koliko sam platio hranu, a koliko novaca od te cijene da bi mali HDZ imao birača? Kad bi se te potpore vidjele na nižim cijenama poljoprivrednih proizvoda onda bih možda i razmislio, možda.
Načelno sam protiv toga da državni proračun služi bezočnoj otimačini direktnoj i indirektnoj da bi se dalo biračima vladajućih stranaka.
Ako se želiš baviti turizmom odi u banku digni kredit pa uloži u biznis. E tad bi se trsio za uspjeh, ovako, prodao ne prodao blitvu po 20 kuna poticaj dobivaš.
U konačnici svima nam je loše jer kroz "socijalnu" komponentu dobivamo nemar, nebrigu za produktivnost i ekonomičnost i društvo vrednota/vrijednosti koje nas ne vodi prema boljem

Tko je glasao

Hvala Potjeh na

Hvala Potjeh na inspirativnom Dnevniku! Tvoj me je tekst ponukao da pogledam stranice Ministarstva poljoprivrede. Kad tamo u uvodnoj poruci novog ministra pročitah da je Pankretić sljedbenik višeznačne uloge poljoprivrede!? Kako nisam znao kakva je to uloga poljoprivrede, krenuo sam u daljnju potragu.
Ta me je potraga dovela do zbirke uradaka HSS-ovog ideologa – još jednog dr. Ante, Šimunića.

Evo adrese u slučaju da se odvažite čitati
http://www.croatia.org/crown/articles/8716/1/ProfDr-Ante-Simoniae-Umjest...

Dakle, dječaci skupljaju pikule, sličice životinjskog carstva, postere itd. a Ante iz ove priče skuplja citate iz raznih knjiga što se prodaju na metre, u bojama koje odgovaraju namještaju, iz uličnih izloga trgovina po špicama i sl. Fakat ih je skupio.
E, onda Ante u kućnoj radinosti sklapa citate uz nadahnute vlastite rečenice poput ovih:
«HSS nudi novu recepturu za najbolji kolač koji želimo pripremiti, ali da i dalje ima aromu koja se generacijama cijenila u našim obiteljima. HSS je najbolji hrvatski politički proizvod. Izvrstan je po oštrim kriterijima međunarodnih propitivača u svim područjima ljudskog djelovanja i postojanja. Provjeravan je tijekom 100 godišnje prakse, te namijenjen i zato i posebno pripremljen za uporabu u Hrvatskoj. Naime, Lijepoj našoj ne treba nikakav desni ili lijevi politički projekt, koji je u principu uvijek bio uvezen iz neke druge zemlje - i nama, ljudima definiranog mentaliteta i svjetonazora, u većoj ili manjoj mjeri nametnut.»
(Prof.Dr. Ante Simonić: Politika i borba za opće dobro - Politička vizija u 12 nastavaka: Raznolikost susretanja drevnog i suvremenog - kako ići dalje)

Kako je Ante naučio pisati recepte na Medicinskom fakultetu, što Ante radi? – i dalje dijagnosticira i propisuje.

Tako je Ante dijagnosticirao da:
«Političari, nažalost, često nisu elita vlastite sredine, jer većinom nisu najboljih, već prosječnih intelektualnih dosega. Nasuprot tome intelektualci današnjice pripadaju skupini društvene elite. Suvremenoj aristokraciji duha.»

a, onda i propisao da političari imaju pozivati «gospodarstvenike, bankare, razne eksperte, znanstvenike, filozofe... da savjetom pomognu u razrješivanju raznolikih problema.»

Em ti dvorske politike!

I da završim, dijagnosticirao dr. Ante da HSS s Radičević 90% seljaka – birača, u koliko se poljoprivreda nastavi razvijati, kako se razvila u zapadnim zemljama, doći ćemo na 3% stanovništva koje se bavi poljoprivredom – glasača HSS-a.

Zato dr. Ante propisuje da se široke narodne mase imaju baviti poljoprivredom, da se iz sredstava Ministarstva poljoprivrede ima podarivati novac za koješta (vodovod, kanalizacija, elektrifikacija, internetizacija, ekologija, turizam...) i sve se to poljoprivredom ima zvati, a primatelji novca seljacima i biračima HSS-a.
To bi bila višeznačna uloga poljoprivrede.

Nadrpolitikanstvo infantilnih diletanata (eng. Amateurs) valjalo bi zabraniti Zakonom o javnom zdravstvu.

Tko je glasao

AUTOR RURALNE POLITIKE HSS-a

AUTOR RURALNE POLITIKE HSS-a - Strateg ucjene od 24 milijarde kuna
Damir Kovačić, autor HSS-ova programa 'Preporod hrvatskog sela', koji je postao glavni uvjet za formiranje nove hrvatske vlade, brani tezu o važnosti nekonkurentne poljoprivrede
http://www.nacional.hr/articles/view/40554/

Prof. Dr. Ante Simonić je jedan dragi, pošteni gospodin, bar kako ga ja doživljavam, no čini mi se bez stvarnog utjecaja na HSS - inače je iz Rijeke, gdje HSS ne stoji najbolje...

Tko je glasao

Damir Kovačić, autor

Damir Kovačić, autor HSS-ova programa 'Preporod hrvatskog sela', koji je postao glavni uvjet za formiranje nove hrvatske vlade, brani tezu o važnosti nekonkurentne poljoprivrede
Obizirom da Hravtska od 1941.g. više nije imala takvog programa, jer je bio zabranjen a do sada se drži da nije u modi, te obzirom da cijelo područje niza naprednijih zemalja na sličnim koncepcijama prilično dobro napreduje (Slovenija, sjeverna Italija, zapadna Austrija, Švicarska, Bavarska ...), Hrvatska ne samo da nije u poziciji osporavati takav program nego nije stekla poziciju ni za primjeren razgovor. Pogotovu sada, kada je pitanje hrane eksplodiralo i kada najednom nije fantastično pouzdana formula "sve Todoriću jer ona zna i sposoban je" zajedno sa osvajanjem istoka.

Osamdesetih sam sam intenzivno radio po području srednjeg Jadrana, u okviru kojeg je, zajedno sa kontaktnim zaleđem, bilo izbobilje povrća, voća, mesa i svega a mogućnosti još više a po cijeloj RH još više. Gotovo nitko iz turizma, pa ni za najskuplje restorane, nije naručivao to bolje pod nosom i za istu cijenu, sve je nabavljano kroz lance beskrajnih trgovina i šverca, radi smrznutosti i provizija. Uokolo nas je propadala impresivna hrana a mi smo jeli i skupo plaćali sve veće smeće. Nakon takve duge prakse, praćene puno širim forsanjem bez pokrića, šta je logičnije od toga da su impresivne tradicije i ekonomske mogućnosti proizvodnje hrane, a sa turizmom fantastične, pretvorene u neopisivo bezprizorne prakse.

I sada, kada je krenulo, izgleda da nema alternative. Mora se platiti cijena takvih dugih pijanki, samo je pitanje tko je šta pio, tko je od toga šta ekstra zaradio a tko izgubio i tko će šta platiti.

Tko je glasao

I meni se tako činio sve

I meni se tako činio sve dok nisam pročitao njegove i tekstove i vidio da je predsjednik Stručnog vijeća HSS-a.

Tko je glasao

Stipan Bilić, direktor

Stipan Bilić, direktor Udruge prehrambene industrije i poljoprivrede HUP-a, kasni najmanje 40 godina. I u raznim drugim područjima slično. Kao da raspravljamo nije trebalo ubiti Stjepana Radića i vodstvo HSS-u u Beogradu 1928.g. ...

Koje impresivno zaticanje na krivoj nozi. Damir Kuštrak, predsjednik te udruge, je sin ministra poljoprivrede Ive, koji je to bio vječnost, zajedno sa Todorićima. Neka dakle Bilić pita predsjednika, koji sve zna, završio građevinu, a financije, poljoprivreda, lijekovi i razna društvena kretanja su mu u malom prstu, a uz njega je dream team hrvatskog gospodarstva, koji su udruženi nadsvjetskih sposobnosti.

Nema sumnje da će isto, tako sposobno univerzalci (ekonomija, financije, politika, građevina, hrana, stranke, vlast ...) sada briljirati, nakon tako dugih impresivnih napredovanja sada je prilika za sintezu svega toga i snažno osvajanje istoka (pa i zapada). Impresivna situacija, svjestki vrh forsanja i koliko je toga premet sinteze.

Tko je glasao

Stipan Bilić, direktor

Stipan Bilić, direktor Udruge prehrambene industrije i poljoprivrede HUP-a, kasni najmanje 40 godina. I u raznim drugim područjima slično. Kao da raspravljamo nije trebalo ubiti Stjepana Radića i vodstvo HSS-u u Beogradu 1928.g....

Da, ja bih volio znati tko je taj tip. Možda neki direktor poljoprivrednog kombinata iz 50-tih. I onda nam on dijeli savjete...
(to me podsjetilo na Mesićevu strategiju poljoprivrednog razvoja koju je 2000.-te napisao neki direktor kombinata iz 50-tih)

youtube.com/bijesdrugi
4hdz.com

Preporučam i
youtube.com/maxprvi
Lion Queen

Tko je glasao

ah, malo se

ah, malo se raspitao..
Stipan Bilić je čovjek iz doba kombinata i sudjelovao u Mesićevoj Strategiji razvoja agrara..

A ti kombinati, koji su nastali otimačinom poljoprivrednog zemljišta, plus zakon od 10 hektara maksimum, su krivci što je poljoprivreda od 1945 do 1990 stagnirala i tu gdje je.

Zato njegova usporedba s 1918. je žalosna, čovjek je sudjlovao u tome da je prosječno poljoprivredno zemljište danas manje...

youtube.com/bijesdrugi
4hdz.com

Preporučam i
youtube.com/maxprvi
Lion Queen

Tko je glasao

koji jeftin pokušaj

koji jeftin pokušaj podmetanja...ccc, bijesu, ti nas stvarno podcjenjuješ....

Tko je glasao

Ma bijes misli da smo

Ma bijes misli da smo njegovo biračko tijelo, oni što god da im kažu puše kao Sveto pismo:-)

Tko je glasao

sorry, ne kužim što

sorry, ne kužim što podmećem.. zbilja sam se raspitao kod starije ekipe i saznao za tog Bilića. Google baš i nije dao rezultata...

Inače, kada god čitam neki intervju u novinama važna je informacija tko je sugovornik i koliko je relevantan za to što govori ili poručuje...
Npr, kad čitaš intervju s Bill Gatesom o PC industriji onda znaš da to što taj čovjek govori je relevantno.
Isto tako je važno kad čitaš intervju sa Šternom i njegovom prijedlogu da "gradimo nuklearke" moraš znati da je čovjek lobista za rusku industriju sigurno bih nam rado uvalio neku stariju rusku nuklearku...

dakle, čitanje "između redova" je upravo to - znati pozadinu cijele priče tj. stajališta sugovornika je važna informacija.

Za Bilića internet nije dao odgovore na pitanja, pa sam se raspitao kod starije ekipe i dobio potrebne odgovore...

youtube.com/bijesdrugi
4hdz.com

Preporučam i
youtube.com/maxprvi
Lion Queen

Tko je glasao

Npr, kad čitaš intervju s

Npr, kad čitaš intervju s Bill Gatesom o PC industriji onda znaš da to što taj čovjek govori je relevantno.
He he, ova ti je "dobra". Samo ti slušaj Billa pa ćeš mijenjati PC svakih par mjeseci zbog "nadogradnje" Windows-a koji će biti "prejak" za tvoj "preslabi" hardware. :-D.
Ono što je relevantno je da će njegov imperij sigurno rasti, u to nema sumnje, barem dok postoje oni koji ga slušaju ;).
Idemo dalje u PC materinu. :-D

Tko je glasao

Za Bilića internet nije dao

Za Bilića internet nije dao odgovore na pitanja

da, to je problem sa svima onima koji su se "događali" prije interneta pa nema traga iza njih, barem ne ovog lagano dokučivog

Tko je glasao

ajde da se i nas dvojica

ajde da se i nas dvojica složimo... :)
to je faktički fenomen koji starijim igračima (Mesić itd) daje prednost jer ih ne možeš pratiti od vrtića pa do danas...
Ove nove javne osobe faktički od vrtića pratiš, što su kada rekli, gdje su radili, s kime su se družili...

youtube.com/bijesdrugi
4hdz.com

Preporučam i
youtube.com/maxprvi
Lion Queen

Tko je glasao

Kad smo već kod Sterna

Kad smo već kod Sterna sasvim je jasno da čovjek ima pravo - Obrovac je idealan iz više razloga - tamo je već trebala biti termalka, pa da ne uništi Velebit nije - logično se nameće nuklearka jer struje trebamo puno više nego što je već sada možemo proizvesti - dakle ideja je na mjestu. Kojom tehnologijom - pa neće valjda to Stern odlučivati - opet podmećeš bijes... čim nije iz vašeg tabora ne valja - e to vam je najveća greška

Tko je glasao

Nama sa 4,5 mil. stanovnika

Nama sa 4,5 mil. stanovnika treba nuklearka? E to bi bio poticaj za turizam, zdravi okoliš, zdravu hranu, prirodne ljepote i sl. Ma bravo, pogodak u sridu.
Cijeli svijet govori o obnovljivim izvorima energije, o smanjivanju potrošnje kroz nove tehnologije a mi ćemo graditi nuklearku za zemlju koja ima stanovnika koliko i Milano sa okolicom.
Ajde bogati ohladi malo reaktore :).

Tko je glasao

čim nije iz vašeg tabora

čim nije iz vašeg tabora ne valja - e to vam je najveća greška

Potjeh,
Interesantno da svi u Hrvatskoj imaju takve poglede u rješavanju problema.

Tko je glasao

Slažem se Skiviki - iako

Slažem se Skiviki - iako nešto manje ovi lijevi što je i prirodno - ali i oni boluju od toga - naglasak je po logici stvari na HDZ-u, em su bili i sada su na vlasti pa su u poziciji vući poteze, em su u prosjeku naviše shebali Hrvatsku (ako se pogleda ukupan broj godina na vlasti). Da je SDP isto vrijeme na vlasti, nešto nisam siguran da bi se puno bolje ponašali... ali o tome možemo samo nagađati, za HDZ imamo konkretne dokaze - svakodnevno

Tko je glasao

Potjeh, Tak gledam i ja na

Potjeh,
Tak gledam i ja na problem u našoj domovini i zato treba najti zajednički jezik i gospodi dati jasno do znanja da tak dalje nejde.
Ak ljevi i desni na političkoj razini nisu sposobni ujedinjenim snagama izvuči zemlju iz blata onda moramo mi građani svaki dan lupat im po prstima, i budi siguran da buju jedan dan shvatili.
Čim oštrije djelimo packe, je taj dan bliži.

Tko je glasao

Dobro nam ostao - kad se ti

Dobro nam ostao - kad se ti javiš, onda znamo da je tema dobro pogođena:-)

Tko je glasao

Potjeh, ne znam jesi li

Potjeh, ne znam jesi li uočio u tom članku, ali cijela EU ima deficit u razmjeni 2 milijarde, a mi sami uspjeli smo "natući" milijardu? Uvoz hrane nam je kao u Turskoj koja ima 70 milijuna stanovnika. Da smo u normalnoj državi kao što nismo, policija i državno odvjetništvo imali bi što raditi bar godinu - dvije na onom što su nam "skuhali" uvozni lobiji.

Tko je glasao

Ma i želja mi je bila da

Ma i želja mi je bila da svi zajedno sve analiziramo i proučimo jer su brojke ubojite - i za veće zemlje od nas...

Tko je glasao

Evo, pravi dnevnik da me

Evo, pravi dnevnik da me baci u depresiju u nedjeljno jutro. Jučer sam tri glavice salate platio 26 kn. Pa to zbolja nije normalno.

Tko je glasao

Dobro sto ste danas kupili

Dobro sto ste danas kupili namirnice!

Vec sutra ce se OPET dici cijena .......

idemo dalje.... i za to njima triba puno vise!

Jaksa

Obrisan

Tko je glasao

Jel uvoz iz srbije, crno

Jel uvoz iz srbije, crno gore ili neke africke zemlje?

Siguran sam da nije Slavonsko.

Jaksa

Obrisan

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Novi dnevnici

  1. Trebaju li političkoj stranci neaktivni članovi? od Zoran Oštrić komentara 0
  2. Medijsko to jest Sveučilište Sjever na entu od bosancero komentara 0
  3. Zašto sam za zabranu zajedničkih lista na izborima (a protiv referenduma) od Zoran Oštrić komentara 10
  4. HDZ nakon Siska hoće li osvojiti RH? od aluzija komentara 3
  5. Vargate od Weteran komentara 16
  6. Kukuriku koalicija sigurno plovi prema debaklu od vkrsnik komentara 46
  7. ona i mi od aluzija komentara 0
  8. Kapital i rad, tržište i država (povodom intervjua s Antunom Vujićem) od Zoran Oštrić komentara 7
  9. Invalidi u minskom polju od timashine komentara 67
  10. Opereta "Invalid je invalid" protiv HRVI, ali i svih branitelja i protiv RH od ppetra komentara 65
  11. Ekonomska sloboda u svijetu od Tko je John Galt komentara 9
  12. Hrestomatija veleizdaje od MKn komentara 57
  13. Ograničenje prava glasa? Ne, ali potiče na razmišljanje od Zoran Oštrić komentara 8
  14. Slon u staklarni ili diskriminacija od boltek komentara 135
  15. Možda im nije jasno, da HRVI ne žele više promatrati uništavanje države koju su stvarali? od ppetra komentara 39
  16. O budućnosti europske energetike u Brislu i Londonu od Zoran Oštrić komentara 3
  17. Prosvjed branitelja od Weteran komentara 193
  18. Prigovor savjesti, kvalitativno i figurativno od lunoprof komentara 75
  19. Dignitet i percepcija od StarPil komentara 23
  20. Tko gnoji hrvatski meinstream fašizmom od sjenka komentara 33
  21. Nevenka Topalušić, 100%tni HRVI i ostavke ministara F. Matića i A. Kotromanovića od ppetra komentara 39
  22. osvajači samoStalnosti RH od aluzija komentara 0
  23. Odletio Milanović. Na Krilima Kvarnera. od Papar komentara 0
  24. Delanec od pravednik vz komentara 24
  25. u povodu ratovanja daleko oko nas od aluzija komentara 0

Preporučeni dnevnici

Tko je online

  • lunoprof
  • Skviki
  • sm
  • vkrsnik
  • zrakomlat

Trenutno online

  • Registriranih korisnika: 5
  • Gostiju: 29

Novi korisnici

  • Laganini
  • jeffrey
  • Turist s razlogom
  • Endrina
  • Primarijus iz BiH