Tagovi

ADOLF HITLER

ADOLF HITLER

(20.4.1889.-30.4.1945.)

Kroz svjetsku su se povijest vodili mnogobrojni krvavi ratovi i sukobi, ali Drugi svjetski rat bio je najrazorniji i op?enito proizveo najve?e gubitke u ljudskim, materijalnim, infrastrukturalnim, kulturološkim i gospodarskim resursima. Nesumnjivo najve?i krivac za taj, gotovo kataklizmi?ki scenarij, bio je Adolf Hitler. On je, zajedno sa svojim suradnicima, zapo?eo sukob koji ?e životima, bijedom, nesre?om i koncentracijskim logorima platiti milijuni ljudi. Taj poluobrazovani propali slikar, neradnik, mediokritet i fanati?ni obožavatelj germanske mitologije i Wagnera tridesetih se godina XX. stolje?a iz besposli?ara i boema pretvorio u najspominjaniju osobu novije povijesti. Zbog svojih je fantazija i iluzija o rasnoj superiornosti Njema?ku gurnuo u katastrofu od koje se oporavljala desetlje?ima nakon završetka rata, a svastiku – stari hinduisti?ki simbol koji personificira Sunce i plodnost, dakle život – pretvorio u najomraženiju insigniju kroz ?itavu povijest ljudskoga roda.

DJETINJSTVO (1889.-1907.)

Adolf Hitler ro?en je 20. travnja 1889. u Braunauu na Innu, malom gradi?u na austrijsko-njema?koj granici. Njegova majka Klara Pölzl bila je tre?a žena Aloisa Hitlera, Adolfova oca, koji je do 1876. nosio prezime Schicklgruber. Roditelji su mu se vjen?ali 7. sije?nja 1885., a kako su kao brati? i sestri?na bili u krvnom srodstvu, dozvolu za sklapanje braka morao je izdati Rim. Osim budu?eg Führera imali su još petero djece, od kojih je ?etvero umrlo u ranoj dobi, tako da su Adolf i njegova mla?a sestra Paula jedini uspjeli preživjeti. Obitelj nije dugo ostala u Hitlerovom rodnom mjestu, jer ve? 1892. otac Alois, kao viši carinski inspektor, po?inje raditi u Bavarskoj te se iz malog austrijskog gradi?a sele u Njema?ku. Ve? 1895. ponovno mijenjaju prebivalište i odlaze u austrijski Fischlham, gdje tada šestogodišnji Adolf zapo?inje školovanje. Tri godine kasnije Hitler je, zbog gotovo nomadskog života svoga oca, upisan u školu u Lambachu da bi se u studenom 1898. kona?no skrasili u Leondingu pokraj Linza.
Godine 1900. Adolf je krenuo u srednju školu i odmah se suo?io s problemima. Prijatelja nije imao, postao je bahat, svojeglav i neprilagodljiv, jednostavnije re?eno, uop?e se nije snašao me?u svojim adolescentnim vršnjacima. U?enje i prihva?anje novih obveza tako?er mu nisu bila ja?a strana, pa je morao ponavljati prvu godinu. Srednjoškolski po?etni neuspjeh još je više zakomplicirao Hitlerov ionako loš odnos sa strogim, autoritativnim i ?esto agresivnim ocem. Kada je 1903. Alois Hitler umro, mladi se Adolf kona?no riješio pritiska uvijek namrgo?enog oca kojega nije volio. Aloisova smrt, me?utim, nije utjecala na njegovo obrazovanje. I dalje je jedva uspijevao provla?iti se kroz srednju školu, pa 1905. opet ponavlja razred. Posljednju je školsku godinu išao u Steyr i tada odlu?io zauvijek napustiti školu, opijen vlastitim fantazijama i iluzijama o tome kako ?e postati veliki umjetnik. Od tada pa sve do maj?ine smrti, u prosincu 1907., Hitler je živio potpuno bezbrižno, bez ikakve namjere da nešto radi i bez realne perspektive o budu?oj karijeri. Financirale su ga majka i teta, a jedino svoje što je imao bile su maštarije o sebi kao likovnom umjetniku koji nikada ne?e sjediti u nekom uredu kao što je to ?inio njegov otac. Te su ga fantazije godine 1907. odvele u Be?, gdje je namjeravao upisati Akademiju. Me?utim, san o slikarstvu srušen je ve? na prvoj stepenici, prijemnom ispitu, koji samouvjereni budu?i Führer nije uspio položiti. Poražen i konsterniran neuspjehom vratio se u Linz neposredno prije maj?ine smrti. Nakon što je teško bolesna Klara Pölzl-Hitler umrla, Adolf je vjerojatno prvi i zadnji puta u životu osjetio tugu za voljenom osobom. Naime, kroz ?itavo vrijeme svoga života nikada nije volio nikoga osim majke i samoga sebe.

MLADOST (1907.-1914.)

Kada mu je umrla majka Hitler je imao osamnaest godina. Više nije mogao ra?unati na njenu izdašnu financijsku pomo?, koju mu je uvijek bezrezervno pružala, svjesno ili nesvjesno podupiru?i njegovu lijenost i beskorisnost. Kao osoba bez oba roditelja po?eo je dobivati mjese?nu pomo? od države koja mu je, uz ono što je ostalo od majke, sasvim dostajala za nastavak besposli?arenja. Zaposliti se, naravno, nije namjeravao ve? je po?etkom 1908. odlu?io ponovno oti?i u Be?.
Rekonstruirati njegovu petogodišnju be?ku avanturu iz danas raspoloživih izvora ili literature vrlo je teško. Hitlerove suviše subjektivne opservacije iznesene u knjizi Main Kampf zaista ne daju i na mogu dati vjerodostojan pregled tog razdoblja njegova života. Teško je, naime, povjerovati u izuzetno konfuzno prikazivanje osobne turobne situacije na rubu preživljavanja, a da i dalje nigdje na vidiku nema nikakvog posla, pa niti naznaka da je išta namjeravao raditi ili barem prionuti traženju istog. Jedino ?ime je popravljao svoj budžet bila je povremena prodaja slika, njegovih vlastitih djela. Hitler u Be?u, kao uostalom ni prije, a niti kasnije, nije imao pravoga prijatelja. Njegova druženja s drugim ljudima uvijek su bila površna i trajala su onoliko dugo koliko je nad njima mogao dominirati ili dok su mogli slušati njegove tirade uperene protiv svega što je njemu osobno smetalo. Bio je i ostao u potpunosti asocijalan, a to što nije imao društvo i prijatelje proizlazi iz ?injenice da ih nije niti tražio. U vrijeme boravka u Be?u Hitler je imao dvadesetak godina, dakle dob u kojoj su se njegovi vršnjaci intenzivno družili. On jednostavno nije bio takav, egzistirao je kao da je sam sebi dovoljan. Kontakte sa ženama tako?er je izbjegavao i živio u celibatu, a sa povremenim mizoginisti?kim ispadima davao je do znanja kako mu nikakvo druženje sa suprotnim spolom ne pada na pamet. Jedino u ?emu je u to vrijeme neizmjerno uživao bili su odlasci u operu i ?itanje germanske mitologije, kojima je doslovno bio opsjednut. Fascinirali su ga Richard Wagner i likovi mitoloških junaka, uglavnom samotnjaka, neshva?enih i odba?enih kakvim se i sam smatrao, jer je vjerovao kako nitko ne prepoznaje njegovu genijalnost. Upravo su se u to vrijeme u njemu po?ele razvijati neke karakterne osobine koje ?e kasnije, u punoj snazi iza?i na vidjelo. Bile su to osvetoljubivost, egoizam, narcisoidnost i okrutnost, karakteristike koje ?ovjeka u kona?nici ?ine, u najblažem smislu rije?i, hladnom i beskrupuloznom osobom. Be?ka epizoda Adolfa Hitlera tako?er je u njemu generirala ono što je tridesetak godina kasnije vi?eno u svoj svojoj strahoti - ekstremni antisemitizam. Kada je i zašto Hitler paranoi?no zamrzio Židove ostaje otvoreno pitanje oko kojega postoji niz kontradiktornosti i razli?itih verzija. On osobno za sebe kaže da se to dogodilo upravo u multikulturalnom Be?u, gradu gdje je živio pet godina i kojega je kroz to razdoblje zamrzio. Stoga sredinom 1913. pakira ono malo osobnih stvari te napušta grad i državu koje nije volio. Iz austrijske se prijestolnice uputio u drugu, onu bavarsku. U Münchenu ?e ostati oko ?etrnaest mjeseci, sve do onih kobnih dana 1914., kada je u Sarajevu ubijen austrijski prijestolonasljednik Franjo Ferdinand Habsburški.

Više na: http://sandraskanderlic.personallog.org

Tagovi

Komentari

Čuj zaza, ako si nas htjela

Čuj zaza, ako si nas htjela upoznati sa sadržajem tvoje stranice, super, meni se dopala, jer sada mogu ljude uputiti u to gdje da potraže povijesne tekstove, ali ako si htjela objaviti dnevnik, onda neznam čemu sve to, jer mi nije jasno kaj tim svojim dnevnikom si štela reči, prav za prav, osim ako nisi htjela ukazati na to, kako bi naši političari i kandidati na izborima, trebali raditi kako bi došli na vlast. Dal sam ti plus samo radi tvoje povjesne stranice.
Pozdrav,
Molotov

Tko je glasao

Pretpostavljam da bi o

Pretpostavljam da bi o "bravaru" iz Kumrovca vaša kolumna bila u superlativu,tako da se zanimanje ne bi ni spomenulo.

Tko je glasao

Ni loše napisano, ali

Ni loše napisano, ali zašto misliš da je ovo trenutno potrebno na pollitici?

Tko je glasao

Kako bi inače ovdje

Kako bi inače ovdje prisutni "političari" došli do linka na stranicu ?

Tko je glasao

Koji je smisao ovoga?

Koji je smisao ovoga?

Tko je glasao

Smisao je linkanje na drugu

Smisao je linkanje na drugu stranicu što je, ako se ne varam, na politici zabranjeno.

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Novi dnevnici

  1. Im Süd-Osten nichts Neues od Feniks komentara 0
  2. ŠEFovi programiraju ubrzati humane ciljeve od aluzija komentara 0
  3. Uputa za borbu protiv loših sudaca/1 od rodjen komentara 1
  4. Resident Evil: HAVC Afterlife od Laganini komentara 24
  5. NATO je preskup i suvišan u mirovanju od aluzija komentara 0
  6. ŠEF ministarstva Dobrović bi ministarstvo širio od aluzija komentara 0
  7. Tomislav Merčep je bio i ostao na pravoj strani, dok je veliki dio pravosuđa i politike u RH na pogrešnoj strani od ppetra komentara 32
  8. HND bizarni agitprop van svakog razuma i zakona / Novosti – Hrvatska nije vaša država od Laganini komentara 18
  9. Stranka PETICIJA od mAjAdrK1IO komentara 14
  10. Indijska vlada najavljuje da bi se do 2024. mogla potpuno okrenuti obnovljivima od Zoran Oštrić komentara 15
  11. ŠEFovi hoće drugima NE plaćeno umiranje od aluzija komentara 0
  12. Proročanstvo od petarbosni4 komentara 14
  13. "Zašto sam napustio ljevicu" od MKn komentara 23
  14. PSIHIJATRI I PACIJENTI od mAjAdrK1IO komentara 2
  15. budućnost bit će kasno SUTRA razumjeti od aluzija komentara 1
  16. Prava hoće, kune hoće, upravljati hoće, obaveze neće? "Predsjednice odjebite" piše čoban Vojković sa indexa od Laganini komentara 51
  17. Kreatori smrti i zločina od otpisani komentara 97
  18. O banalnosti zla / Bernardić: SDP-u je mjesto na proslavi genocida nad Hrvatima od Laganini komentara 7
  19. Hribar: Ne priznaje etiku, pravosuđe i sudove i osobito zakone RH, priznaje samo sud partije od Laganini komentara 11
  20. Očekujte neočekivano: Pad potražnje za fosilnim gorivima već u 2020-ima? od Zoran Oštrić komentara 2
  21. Kada naivnost prelazi u lopovluk od acinum komentara 8
  22. Kako će funkcionirati svijet, u kojem Amerika više nije prvi policajac, prvi nasilnik i prvi rasipnik? od Zoran Oštrić komentara 27
  23. kapitalistički lopovluk kako živimo od aluzija komentara 0
  24. Donald Trump je uspješno promovirao SAD kao drugu svjetsku silu od Zoran Oštrić komentara 3
  25. Kreatori mržnje od boltek komentara 36

Tko je online

  • indian

Trenutno online

  • Registriranih korisnika: 1
  • Gostiju: 44

Novi korisnici

  • mAjAdrK1IO
  • F1
  • valentino
  • justiceforall
  • sandy199