Tagovi

ADOLF HITLER

ADOLF HITLER

(20.4.1889.-30.4.1945.)

Kroz svjetsku su se povijest vodili mnogobrojni krvavi ratovi i sukobi, ali Drugi svjetski rat bio je najrazorniji i općenito proizveo najveće gubitke u ljudskim, materijalnim, infrastrukturalnim, kulturološkim i gospodarskim resursima. Nesumnjivo najveći krivac za taj, gotovo kataklizmički scenarij, bio je Adolf Hitler. On je, zajedno sa svojim suradnicima, započeo sukob koji će životima, bijedom, nesrećom i koncentracijskim logorima platiti milijuni ljudi. Taj poluobrazovani propali slikar, neradnik, mediokritet i fanatični obožavatelj germanske mitologije i Wagnera tridesetih se godina XX. stoljeća iz besposličara i boema pretvorio u najspominjaniju osobu novije povijesti. Zbog svojih je fantazija i iluzija o rasnoj superiornosti Njemačku gurnuo u katastrofu od koje se oporavljala desetljećima nakon završetka rata, a svastiku – stari hinduistički simbol koji personificira Sunce i plodnost, dakle život – pretvorio u najomraženiju insigniju kroz čitavu povijest ljudskoga roda.

DJETINJSTVO (1889.-1907.)

Adolf Hitler rođen je 20. travnja 1889. u Braunauu na Innu, malom gradiću na austrijsko-njemačkoj granici. Njegova majka Klara Pölzl bila je treća žena Aloisa Hitlera, Adolfova oca, koji je do 1876. nosio prezime Schicklgruber. Roditelji su mu se vjenčali 7. siječnja 1885., a kako su kao bratić i sestrična bili u krvnom srodstvu, dozvolu za sklapanje braka morao je izdati Rim. Osim budućeg Führera imali su još petero djece, od kojih je četvero umrlo u ranoj dobi, tako da su Adolf i njegova mlađa sestra Paula jedini uspjeli preživjeti. Obitelj nije dugo ostala u Hitlerovom rodnom mjestu, jer već 1892. otac Alois, kao viši carinski inspektor, počinje raditi u Bavarskoj te se iz malog austrijskog gradića sele u Njemačku. Već 1895. ponovno mijenjaju prebivalište i odlaze u austrijski Fischlham, gdje tada šestogodišnji Adolf započinje školovanje. Tri godine kasnije Hitler je, zbog gotovo nomadskog života svoga oca, upisan u školu u Lambachu da bi se u studenom 1898. konačno skrasili u Leondingu pokraj Linza.
Godine 1900. Adolf je krenuo u srednju školu i odmah se suočio s problemima. Prijatelja nije imao, postao je bahat, svojeglav i neprilagodljiv, jednostavnije rečeno, uopće se nije snašao među svojim adolescentnim vršnjacima. Učenje i prihvaćanje novih obveza također mu nisu bila jača strana, pa je morao ponavljati prvu godinu. Srednjoškolski početni neuspjeh još je više zakomplicirao Hitlerov ionako loš odnos sa strogim, autoritativnim i često agresivnim ocem. Kada je 1903. Alois Hitler umro, mladi se Adolf konačno riješio pritiska uvijek namrgođenog oca kojega nije volio. Aloisova smrt, međutim, nije utjecala na njegovo obrazovanje. I dalje je jedva uspijevao provlačiti se kroz srednju školu, pa 1905. opet ponavlja razred. Posljednju je školsku godinu išao u Steyr i tada odlučio zauvijek napustiti školu, opijen vlastitim fantazijama i iluzijama o tome kako će postati veliki umjetnik. Od tada pa sve do majčine smrti, u prosincu 1907., Hitler je živio potpuno bezbrižno, bez ikakve namjere da nešto radi i bez realne perspektive o budućoj karijeri. Financirale su ga majka i teta, a jedino svoje što je imao bile su maštarije o sebi kao likovnom umjetniku koji nikada neće sjediti u nekom uredu kao što je to činio njegov otac. Te su ga fantazije godine 1907. odvele u Beč, gdje je namjeravao upisati Akademiju. Međutim, san o slikarstvu srušen je već na prvoj stepenici, prijemnom ispitu, koji samouvjereni budući Führer nije uspio položiti. Poražen i konsterniran neuspjehom vratio se u Linz neposredno prije majčine smrti. Nakon što je teško bolesna Klara Pölzl-Hitler umrla, Adolf je vjerojatno prvi i zadnji puta u životu osjetio tugu za voljenom osobom. Naime, kroz čitavo vrijeme svoga života nikada nije volio nikoga osim majke i samoga sebe.

MLADOST (1907.-1914.)

Kada mu je umrla majka Hitler je imao osamnaest godina. Više nije mogao računati na njenu izdašnu financijsku pomoć, koju mu je uvijek bezrezervno pružala, svjesno ili nesvjesno podupirući njegovu lijenost i beskorisnost. Kao osoba bez oba roditelja počeo je dobivati mjesečnu pomoć od države koja mu je, uz ono što je ostalo od majke, sasvim dostajala za nastavak besposličarenja. Zaposliti se, naravno, nije namjeravao već je početkom 1908. odlučio ponovno otići u Beč.
Rekonstruirati njegovu petogodišnju bečku avanturu iz danas raspoloživih izvora ili literature vrlo je teško. Hitlerove suviše subjektivne opservacije iznesene u knjizi Main Kampf zaista ne daju i na mogu dati vjerodostojan pregled tog razdoblja njegova života. Teško je, naime, povjerovati u izuzetno konfuzno prikazivanje osobne turobne situacije na rubu preživljavanja, a da i dalje nigdje na vidiku nema nikakvog posla, pa niti naznaka da je išta namjeravao raditi ili barem prionuti traženju istog. Jedino čime je popravljao svoj budžet bila je povremena prodaja slika, njegovih vlastitih djela. Hitler u Beču, kao uostalom ni prije, a niti kasnije, nije imao pravoga prijatelja. Njegova druženja s drugim ljudima uvijek su bila površna i trajala su onoliko dugo koliko je nad njima mogao dominirati ili dok su mogli slušati njegove tirade uperene protiv svega što je njemu osobno smetalo. Bio je i ostao u potpunosti asocijalan, a to što nije imao društvo i prijatelje proizlazi iz činjenice da ih nije niti tražio. U vrijeme boravka u Beču Hitler je imao dvadesetak godina, dakle dob u kojoj su se njegovi vršnjaci intenzivno družili. On jednostavno nije bio takav, egzistirao je kao da je sam sebi dovoljan. Kontakte sa ženama također je izbjegavao i živio u celibatu, a sa povremenim mizoginističkim ispadima davao je do znanja kako mu nikakvo druženje sa suprotnim spolom ne pada na pamet. Jedino u čemu je u to vrijeme neizmjerno uživao bili su odlasci u operu i čitanje germanske mitologije, kojima je doslovno bio opsjednut. Fascinirali su ga Richard Wagner i likovi mitoloških junaka, uglavnom samotnjaka, neshvaćenih i odbačenih kakvim se i sam smatrao, jer je vjerovao kako nitko ne prepoznaje njegovu genijalnost. Upravo su se u to vrijeme u njemu počele razvijati neke karakterne osobine koje će kasnije, u punoj snazi izaći na vidjelo. Bile su to osvetoljubivost, egoizam, narcisoidnost i okrutnost, karakteristike koje čovjeka u konačnici čine, u najblažem smislu riječi, hladnom i beskrupuloznom osobom. Bečka epizoda Adolfa Hitlera također je u njemu generirala ono što je tridesetak godina kasnije viđeno u svoj svojoj strahoti - ekstremni antisemitizam. Kada je i zašto Hitler paranoično zamrzio Židove ostaje otvoreno pitanje oko kojega postoji niz kontradiktornosti i različitih verzija. On osobno za sebe kaže da se to dogodilo upravo u multikulturalnom Beču, gradu gdje je živio pet godina i kojega je kroz to razdoblje zamrzio. Stoga sredinom 1913. pakira ono malo osobnih stvari te napušta grad i državu koje nije volio. Iz austrijske se prijestolnice uputio u drugu, onu bavarsku. U Münchenu će ostati oko četrnaest mjeseci, sve do onih kobnih dana 1914., kada je u Sarajevu ubijen austrijski prijestolonasljednik Franjo Ferdinand Habsburški.

Više na: http://sandraskanderlic.personallog.org

Tagovi

Komentari

Čuj zaza, ako si nas htjela

Čuj zaza, ako si nas htjela upoznati sa sadržajem tvoje stranice, super, meni se dopala, jer sada mogu ljude uputiti u to gdje da potraže povijesne tekstove, ali ako si htjela objaviti dnevnik, onda neznam čemu sve to, jer mi nije jasno kaj tim svojim dnevnikom si štela reči, prav za prav, osim ako nisi htjela ukazati na to, kako bi naši političari i kandidati na izborima, trebali raditi kako bi došli na vlast. Dal sam ti plus samo radi tvoje povjesne stranice.
Pozdrav,
Molotov

Tko je glasao

Pretpostavljam da bi o

Pretpostavljam da bi o "bravaru" iz Kumrovca vaša kolumna bila u superlativu,tako da se zanimanje ne bi ni spomenulo.

Tko je glasao

Ni loše napisano, ali

Ni loše napisano, ali zašto misliš da je ovo trenutno potrebno na pollitici?

Tko je glasao

Kako bi inače ovdje

Kako bi inače ovdje prisutni "političari" došli do linka na stranicu ?

Tko je glasao

Koji je smisao ovoga?

Koji je smisao ovoga?

Tko je glasao

Smisao je linkanje na drugu

Smisao je linkanje na drugu stranicu što je, ako se ne varam, na politici zabranjeno.

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Novi dnevnici

  1. Raskol među "obiteljašima" zbog ekonomske filozofije? od Zoran Oštrić komentara 6
  2. VelikoSrpske laži hvataju korijen i u zraku-na letećim sjemenkama podvale i podmuklosti! od ppetra komentara 43
  3. GAZA i znakovi apokalipse, REAGIRANJA (2) od Ljubo Ruben Weiss komentara 11
  4. GAZA i znakovi apokalipse, REAGIRANJA (1) od Ljubo Ruben Weiss komentara 23
  5. autor izumitelj i radnik kopirant (osvježeno) od aluzija komentara 1
  6. Kad padnu maske poštenja od spvh komentara 10
  7. Tko ubija ljude u zadnjim zrakoplovnim nesrećama - slučajnost ili namjera !? od Busola komentara 35
  8. Drugi prekrasni primjer velikosrpskoga podmetanja proizašao iz " Neke laži blistaju i treba ih strpljivo otklanjati" od ppetra komentara 28
  9. Ekskluzivno: upravo je u tijeku natječaj za najjeftiniju rukicu u gradskom vijeću grada Vukovara od StarPil komentara 7
  10. referendumska ilegala od aluzija komentara 0
  11. Prekrasni primjer velikosrpskoga podmetanja proizašao iz "Neke laži blistaju i treba ih strpljivo otklanjati" od ppetra komentara 62
  12. BRICS ruši svjetski monopol dolara? od Zoran Oštrić komentara 12
  13. Preferencijalni glas - glas razuma od StarPil komentara 22
  14. Igre bez granica - Sve je dobro kad dobro završi od walpurga komentara 7
  15. Odluka o cetvrtku od bosancero komentara 3
  16. razumijevanje čovjeka sisavca razumitelja jučer-danas-sutra od aluzija komentara 0
  17. Od viška glava ne boli!? od Feniks komentara 13
  18. Moćnik broj 1 od boltek komentara 33
  19. Nije naš izbor "tržište ili socijalizam". Trebamo više jednog i više drugog, istovremeno od Zoran Oštrić komentara 17
  20. GAZA i znakovi apokalipse (III) od Ljubo Ruben Weiss komentara 47
  21. Cunning plan od magarac komentara 7
  22. GAZA i znakovi apokalipse (II) od Ljubo Ruben Weiss komentara 66
  23. sposobniji ipak postoje od aluzija komentara 0
  24. GAZA i znakovi apokalipse (I) od Ljubo Ruben Weiss komentara 28
  25. Tomislav Stockinger, umjetnik svjetske klase! od Zoran Oštrić komentara 16

Preporučeni dnevnici

Tko je online

  • Busola
  • hlad
  • indian
  • Macaktom
  • Skviki

Trenutno online

  • Registriranih korisnika: 5
  • Gostiju: 10

Novi korisnici

  • LisaRAlexander
  • tomislav prgić
  • lynnwilson
  • zoellagenab214
  • Anna Radesic