Tagovi

ACTA - Članak 27

Čitajući žestoke diskusije, koje su se razvile na dva ranije objavljena dnevnika na temu ACTA-a, nisam se mogao otresti dojma da većina diskutanata zapravo ne zna točno o čemu se govori. Pretpostavljam da je jako malo onih koji su i pokušali pročitati taj ugovor, odnosno barem onaj njegov dio koji dotiče ovdje najinteresantiju temu – reguliranje zaštite intelektualnog vlasništva na Internetu. Istina, radi se o suhoparnom i teško razumljivom tekstu, ali ipak bi diskusija trebala imati čvršće uporište u konkretnim kontroverznim odredbama, umjesto isključivo u principjelnim pitanjima.

Kao moj doprinos, donosim prijevod Članka 27 koji se bavi provodjenjem prava intelektualnog vlasništva u digitalnom okruženju. Ovako na brzinu, prijevod vjerojatno ima i pogrešaka, ali se nadam da je dovoljno razumljiv.

Sasvim sigurno, taj dio ACTA-e se ne može promatrati potpuno izvan kontenksta cijelog dokumenta, ali ipak i ovako izdvojen daje dobar uvid kakva rješenja ACTA donosi.

Tekst sam našao na linku:

http://trade.ec.europa.eu/doclib/docs/2011/may/tradoc_147937.pdf

Nadam se da se radi o konačnoj verziji.

Zbog lakše čitljivosti, "fusnote" koje pripadaju uz odredjene stavke uključene su u sam tekst dotičnih stavaka.

****

Odjeljak 5: Provodjenje prava intelektualnog vlasništva u digitalnom okruženju

ČLANAK 27: Provođenje u digitalnom okruženju

Stavak 1. Svaka ugovorna strana (tj. država potpisnica, op. BET) mora osigurati da su postupci provedbe, u mjeri u kako je navedeno u Odjeljku 2 (Civilno Izvršenje) i Odjeljku 4 (Krivično Izvršenje), dostupni kroz njene zakone, kako bi se omogućilo učinkovito djelovanje protiv čina povrede prava intelektualnog vlasništva u digitalnom okruženju, uključujući i mjere za brzo sprečavanje kršenja, kao i mjere odvraćanja od daljnjeg kršenja tog prava.

Stavak 2. Slijedom Stavka 1., postupci za provedbu svake od ugovornih strana moraju se primjeniti na kršenje autorskih prava ili srodnih prava putem digitalnih mreža, što može uključivati i nezakonito korištenje sredstava za široku distribuciju sa namjerom kršenja prava vlasništva. Ti postupci moraju se provoditi na način da se izbjegne stvaranje prepreka legitimnim aktivnostima, kao što su elektronska trgovina i, u skladu sa zakonima dotične dtžave, očuvaju temeljna načela kao što su sloboda izražavanja, fer proces i privatnost.

Npr bez obzira na zakon ugovorne strane, to znači usvajanje ili održavanje režima koji osigurava ograničenu odgovornost, ili ograničena sredstva koja su na raspolaganju protiv, pružatelja online usluga, istovremeno čuvajući zakonite interese nositelja prava.

Stavak 3. Svaka država će stremiti promicanju zajedničkih napora unutar poslovne zajednice za učinkovito djelovanje na sprečavanju nezakonite upotrebe trgovačkih marki, kršenja copyright-a i vezanih prava, istovremeno osiguravajući pravo na zakonitu konkurenciju i, u skladu sa svojim zakonima, očuvanje temeljnih načela kao što su sloboda izražavanja, fer proces i privatnost.

Stavak 4. Ugovorna strana može, u skladu sa svojim zakonima i propisima, ovlastiti odgovarajkuće nadležno tijelo da naredi pružatelju online usluga da bez odlaganja otkrije zakonitom nositelju vlasničkih prava podatke koji su dovoljni da se korisnik, čiji je account navodno korišten za prekršaj kršenja tih prava, pod uvjetiom da je nositelj prava podnio po zakonu dovoljno potkrijepljenu tvrdnju o zloupotrebi njegove trgovačke marke, kršenja copyrighta i sličnih prava, i pod uvjetom da se ta informacioja traži u svrhu zaštite ili provedbe tih prava

Ovi postupci moraju se provesti na način da se izbjegne stvaranje barijera za legalne aktivnosti, uključujući i elektronsku trgovinu, i, u skladu sa zakonima dotične države, očuvaju temeljna načela kao što su sloboda izražavanja, fer proces i privatnost.

Stavak 5. Svaka će ugovorna stranka osigurati odgovarajuću zakonsku zaštitu i učinkovite zakonske mjere protiv zaobilaženja tehnoloških rješenja koja autori, izvođači i proizvođači zvučnih zapisa koriste u svezi s ostvarivanjem svojih prava , i s namjerom da ograniče činjenja u vezi s njihovim djelima, izvedbama i zvučnim zapisima, koja nisu odobrili ili koja nisu dozvoljena zakonom.

U smislu ovoga članka, izraz “tehnološka rješenja” označava svaku tehnologiju, uređaj ili komponentu koji su, u svom normalnom djelovanju, dizajnirane da spriječe ili ograniče radnje, u vezi s djelima, izvedbama ili zvučnim zapisima, koje nisu odobrene od strane autora, izvođača ili proizvođača zvučnog zapisa, kako je to osigurano zakonima ugovorne strane. Bez obzora na opseg prostiranja copyright-a ili sličnih prava u zakonima ugovorne strane, tehnološka rješenja biti će smatrana učinkovitim pod uvjetom da je korištenje zaštićenih djela, izvedbi ili zvučnih zapisa pod kontrolom autora, izvodjača ili proizvodjača til zvučnih zapisa putem primjene odgovarajućeg proces kontrole pristupa ili zaštite, kao što su kodiranje ili ometanje, ili mehanizam kontrole kopiranja, koji postižu zaštitu.

Stavak 6. Kako bi osigurala adekvatnu pravnu zaštitu i djelotvorne zakonske mjere iz Stavka 5., svaka ugovorna strana dužna je, kao minimum, osigurati zaštitu protiv:

(A) u opsegu predviđenom po vlastitom zakonu:

(i) neovlaštenog svjesnog zaobilaženja tehnoloških rješenja zaštite, ili neovlaštenog zaobiljaženja zaštite kada se je moglo znati da to nije dozvoljeno, i

(ii) nudjenja na tržištu uređaja ili proizvoda, uključujući računalne programe ili usluge, kao sredstvo zaobilaženja tehnoloških rješenja zaštite, i

(B) proizvodnja, uvoz, distribucija uređaja ili proizvoda, uključujući i računalne programe, odnosno pružanje usluga, koji su:

(i) prvenstveno dizajnirani i proizvedeni u svrhu zaobilaženja tehnološkog rješenja zaštite, ili

(ii) imaju tek ograničenu komercijalno značajnu svrhu osim zaobilaženja tehnološkog rješenja zaštite.

U provedbi stavaka 5. i 6., nijedna od ugovornih strana nije dužna zahtijevati da dizajn, ili dizajn i izbor dijelova i komponenti za elektroničke proizvode, telekomunikacije ili računala mora osigurati djelovanje tehnološkog rješenja zaštite, sve dok taj proizvod na neki drugi način nije u suprotnosti s mjerama propisanima u ovim stavkama.

Stavak 7. U svrhu zaštite informacija koje definiraju elektronička prava, svaka ugovorna strana mora osigurati

odgovarajuću zakonsku zaštitu i djelotvorne zakonske mjere protiv bilo koje osobe koja svjesno obavlja neovlašteno bilo koju od sljedećih radnji znajući, ili imajući mogućnost da zna da će to potaknuti, omogućiti, olakšatii ili prikriti kršenje bilo kojeg autorskog prava ili srodnih prava:

(A) uklanjanje ili mijenjanje bilo koje takve informacije;

(B) distribucija, uvoz za distribuciju, emitiranje, komuniciranje, ili činjenje dostupnima javnosti kopiranih primjeraka autorskih djela, izvedbi , ili zvučnih zapisa, znajući da je takva informaija neovašteno uklonjena ili promjenjena

U smislu ovoga članka, “informacija koje definiraju elektronička prava” znači:

(A) informacija koja identificira autorsko djelo, izvedbu, ili zvučni zapis; koja identificira autora djela, izvodjača ili proizvodxjača zvučnog zapisa; ili vlasnika bilo kojeg prava u tome djelu, izvedbi ili zvučnom zapisu.

(B) informacija o uvjetima korištenja autorskog djela, izvedbe ili zvučnog zapisa, ili

(C) bilo koji brojevi ili oznake koje predstavljaju informacije opisane pod (a) i (b) gore;

kada se bilo koja od tih informacija nalazi se u privitku primjerka autorskog djela, izvedbe ili zvučnog zapisa, ili se pojavljuje se u vezi s komunikacijom ili postupkom činjenja autorskog djela, izvedbe ili zvučnog zapisa dostupnim javnosti

Stavak 8. U pružanju odgovarajuće zakonske zaštite i djelotvornih zakonskih mjera u skladu s odredbama stavaka 5. i 7., ugovorna strana može usvojiti ili zadržati prikladna ograničenja ili iznimke od mjera provedbenih odredaba stavaka 5., 6.i 7. Obveze utvrđene u točkama 5, 6 i 7 ne utječu na prava, ograničenja, izuzetke, ili zaštite od povrede autorskih prava ili srodnih prava po zakonima ugovorne strane.

Tagovi

Komentari

Kad bi u Hrvatskoj ukinili

Kad bi u Hrvatskoj ukinili piratstvo 95% Hrvata nebi imali kompjutere niti bi slušali muziku osin na radiu.

Tko je glasao

Cijela diskusija koja se vodi

Cijela diskusija koja se vodi ispod ovog dnevnika je kao razgovor gluhih, i potvrđuje moje sumnje da većina koji diskutiraju o ACTA-i zapravo ne znaju o čemu govore.

Umjesto o ACTA-i i njenim implikacijama, ovdje se vodi diskusija o intelektualnom pravu vlasništva (IPR) kao takvom i neka iznesena mišljenja su na granici revolucionarrnog redefiniranja IPR-a. Naravno da je to legitiman stav, ali zahtjeva i ozbiljniju argumentaciju, koja duboko zadire u pravo vlasništva kao takvo. A to bi nas daleko odvelo.

Područje IPR-a regulirano je nizom medjunarodnih konvencija, i ugradjeno manje-više u zakone svih država.

Točno je da IPR kao cjelina nije lišeno kontroverzi, pogotovo po pitanju patenata na izume i otkrića (industrial property). Niti među ekspertima ne postoji slaganje o tome doprinose li IPR propisi u sadašnjem obliku optimalno općem prosperitetu ili ne. Npr. neka farmaceutska kompanija koja patentira neku supstancu, osim što pod zaštitom patenta ostvaruje ekstra prihod na temelju umjetno stvorene nestašice, onemogućavanjem drugih da smjesta nastave istraživanja, ona usporava razvoj. S druge strane, zaštita prava patentom i izgledi za dobrom zaradom, potiču ulaganja i razvoj.

Pitanje copyright-a i vezanih prava manje je kontroverzno, ali i tu se postavlja univerzalno pitanje o pravednosti naknade vlasniku za njegov doprinos dobrobiti društva. Naime, novčana naknada na koju se u pravilo to svodi čest je više je uvjetovana društvenim okolnostima, nego li kvalitetom doprinosa utora. No, tu nema veće razlike s nekim drugim situacijama, gdje nagradu određuje tržište.

No kako se god postavili, većina se slaže da je kradja neprihvatljiva - kako bilo čega drugog, tako i intelektualnog vlasništva, ma kako ono bilo definirano. Društvo u kojem vrijede arbitrarne procjene individualaca o tome što jest kradja a što nije, samo zato što se krasti može jednostavno (bez opasnosti od društvene sramote i kazne, komotno zavaljen u udobnu fotelju ispred računala) ne može opstati i vodi k samodestrukciji. Rabijatno "argumentiranje" za pravo na "samoposluživanje" u sferi IPR-a, uopće ne zaslužuje komentar.

ACTA ne zadire niti milimetar u sferu definicije IPR-a, nego na temelju postojećih konvencija pokušava uspostaviti jedinstveni pravni okvir na globalnom planu koji bi omogućio uniformnu zaštitu IPR-a, i to sve njegove oblike. Postojeća asimetrija u pravnoj regulaciji IPR-a i progona prekršitelja uzrokom je velikih gubitaka industrije (od koje industrijalizirani dio svijeta uglavnom živi) i tenzija u svjetskoj trgovini. Možda je upravo širina zahvata ACTA-e najveći problem, jer nužne generalizacije kriju potencijalne opasnosti. I tu se na svjetskom planu vodi ozbiljna diskusija, a ne o tome smije li se "krasti" ili ne. Na ovo posljednje odgovor se zna.

A redefinicjja IPR-a je jedna sasvim druga tema.

P.S. Radim u trvtci koja, izmedju ostalog, razvija i prodaje vrlo skupi softver, čije je korištenje regulirano licencom koja se ostvaruje kupnjom softvera. Prodaja tog softvera odvija se na tržištu uz tešku borbu s konkurencijom, u smislu inovativnosti, kvalitetete, servisa i cijene. Iz moje perspektive naprosto je neshvatljivo relativiziranje i omalovažavanje IPR-a. Moja egzistencija i egzistencija još oko 1000 ljudi s njihovim familijama ovisi o tome. Profit tvrtke je mizeran - u postotku daleko manji nego što ga ostvaruju obični trgovci.

The Observer

Tko je glasao

Windows - 1000kn Office Paket

Windows - 1000kn
Office Paket najjeftiniji - 3000kn
Antivirus program - 300 kn
Igra za dicu - 400kn

Prosječna plaća - 5000kn

Kad prosječna plaća bude 15000kn ja ću rado potrošit na legalan softver a do tada odoh ja u pirata sve to nabavit za 50kn ili skinit s interneta mukte.

Tko je glasao

Ako postaneš vlasnik ljekarne...

... hoćeš li i meni tolerirati takvo ponašanje? Da dođem i kažem "treba mi to i to, ali jebat ga, nemam para" :)

Neću ti sada popovati da postoji Linux, da postoji Open Office i razne druge besplatne stvari... kužim, tvoje je PRAVO da te stvari imaš, zar ne?

Tko je glasao

A jeli može softver na

A jeli može softver na recept? Ja tebi recept a ti meni Windoze i Office.
Linux! Open Office! Moš mislit!
Ne, NIJE moje pravo da to posjedujem isto ka šta JE tvoje pravo skakat piratima za vrat. Kako bi Paul Newman reka "what we have here is a failure to communicate" a djelatnik "ACTE" mu pošalje metak u prsi. Skakanje piratima u HR za vrat je kontraproduktivno, prodaja legalnog softvera sigurno neće porast, prodaja računala sigurno će past a time i zaostalost ionako zaostalog naroda povećat će se. Da ne govorin o djelatnostima vezanim uz sve to. Onaj ko nabavi nelegalnog softvera kad tad će platit i nešto legalnoga. Osin toga ACTA nije ništa drugo nego "Big Brother" politika. Ka šta san reka, tamo di većina stanovništva može sebi to priuštit ACTA da, tamo di nemože živili pirati.

Tko je glasao

bet, sto se softvera tice,

bet, sto se softvera tice, trziste zastite je sad vec toliko uznapredovalo da se vrijeme potrebno za razbijanje kvalitetnijih mjeri u mjesecima, a za neke i u godinama. interesantno je da se proizvodjaci popularnijih proizvoda jos uvjek drze onih za cije razbijanje ti treba tipa 5 min. i trziste automobila je u teskoj borbi s konkurencijom, pa ipak svi stave kvalitetne brave, a ne nesto pro forme.

Tko je glasao

I sam kažeš, a tako i jest,

I sam kažeš, a tako i jest, da svaka zemlja već ima manje ili više odgovarajuće zakone kojima štiti IPR. Jasno je i da se zakoni razlikuju te da postoji potreba da se usklade kako bi zaštita bila učinkovitija. Sve to nije sporno.

Iako postoje različiti pogledi na autorska prava, neki ovdje uporno i nepotrebno "dokazuju" da je zemlja okrugla, nitko se ne zalaže da se može krasti. Namjerna karikiranja se daju samo radi tih otkrivača tople vode.

Što ti misliš, da li ACTA otvara dodatni prostor za stalno i sveobuhvatno nadziranje internet prometa (komunikacije) i da li je pod firmom "učinkovitijeg otkrivanja, trenutačnog sprečavanja i sankcioniranja u smislu odvraćanja od kršenja" moguće u zakonskim rješenjima pojedinih država narušiti trenutni nivo sloboda i privatnosti korisnika mreže?

Kako ocjenjuješ sposobnost i mogućnosti običnog korisnika mreže da ustanovi da li je neki od sadržaja na mreži legalan ili ne u smislu zaštite IPR? Misliš li npr. da bi bilo u redu od svakome gostu na svadbi naplatiti kaznu ukoliko band ili organizator nisu ZAMP-u uplatili doprinos, iako za to svaki gost niti zna, niti može znati niti bi ga trebala biti briga? Zašto bi na Internetu vrijedilo drugačije pravilo?

Dakle, slažeš li se možda s time da bi za sada bio dovoljan iskorak da se pojača pronalaženje i sankcioniranje onih koji nelegalne sadržaje stavljaju na mrežu a da se ne narušava privatnost i ostavi na miru obične korisnike?

Nadam se da je ovo dovoljno konstruktivno.

B-52

Tko je glasao

Neka dobra pitanja

Nadam se da je ovo dovoljno konstruktivno.

Je, ovdje postavljaš neka konstruktivna i doba pitanja.

Problemi koji se ističu vezi s ACTA-om jesu (1) uneravnoteženost toga ugovora u smislu vlasnika i korisnika IP-a - ACTA je potpuno na strani vlasnika, čime potencijalno radikalno remeti ravnotežu, bez garancije da je smješta na optimlni nivo i (2) nedorečenost i nejasnost, što je posljedica kompromisa i partikularnih interesa glavnih "igrača" koji iz njega stoje. Dakle, ozbiljnih problema ima i zato (neki) političari pokazuju znakove oklijevanja.

Da su velike stvari u pitanju, svjedoči izjava jednog člana EP, koju sam upravo slušao na radiju. EP treba ratificirati ACTA u lipnju ove godine, kako bi ACTA mogla vrijediti na području EP. Već sada MEP-s su pritisnuti lobistima sa svih strana, kako sa strane industrije, tako i sa "protivničke" strane. A kako je to u politici najčešće (osim ako se radi o ekstremima), istina je negdje na sredini.

Europska Komisija je dala izjavu da ACTA ne donosi ništa posebno novo i da na području EU neće biti potrebno mijenjati zakone, jer da su postojeći već dovoljno dobri. Treba pričekati komentare na tu izjavu. Navodno je ACTA usmjerena protiv nekih zemalja sa slabim zakonima na području IPR-a (prvenstveno Kina).

Što ti misliš, da li ACTA otvara dodatni prostor za stalno i sveobuhvatno nadziranje internet prometa (komunikacije) i da li je pod firmom "učinkovitijeg otkrivanja, trenutačnog sprečavanja i sankcioniranja u smislu odvraćanja od kršenja" moguće u zakonskim rješenjima pojedinih država narušiti trenutni nivo sloboda i privatnosti korisnika mreže?

Ne znam. Ali znam da u ACTA-i na više mjesta piše da se usvojena zakonska rješenja MORAJU bazirati na zaštiti ljudskih prava, privatnosti i fer pravnom postupku.

Kako ocjenjuješ sposobnost i mogućnosti običnog korisnika mreže da ustanovi da li je neki od sadržaja na mreži legalan ili ne u smislu zaštite IPR? Misliš li npr. da bi bilo u redu od svakome gostu na svadbi naplatiti kaznu ukoliko band ili organizator nisu ZAMP-u uplatili doprinos, iako za to svaki gost niti zna, niti može znati niti bi ga trebala biti briga? Zašto bi na Internetu vrijedilo drugačije pravilo?

U pravu postoji pojam djelovanja "u dobroj vjeri" ali s druge strane "razumna mogućnost znanja da nešto nije legalno". ACTA ne spominje ovo prvo (što bi bilo na korist nehotice zabludjelog pojedinca), a na više mjesta koristi ovo drugo. To nije dobro. Ali, bilo kako bilo, koliko sam ja shvatio, procjena o tome je u rukama suda, tako da bi opasnost od neopravdanog ugrožavanja pojedinca-korisnika ovisina o standardima pravnog sustava zemlje. Usporedba uloge pojednica na Internetu i na svadbi ne stoji, jer na internetu trebaš voljno nešto poduzeti (npr. downloadati pjesmu), a na svadbi se pjesme sviraju potpuno izvan tvog utjecaja - tu može biti odgovoran ili organizator svadbe ili onaj koji izvodi pjesme - ovisno kakav su ugovor sklopili.

Dakle, slažeš li se možda s time da bi za sada bio dovoljan iskorak da se pojača pronalaženje i sankcioniranje onih koji nelegalne sadržaje stavljaju na mrežu a da se ne narušava privatnost i ostavi na miru obične korisnike?

Pa ja zapravo i mislim da je namjera ACTA-e u sferi Interneta i općenito digitalnih medija, ovo prvo što navodiš - jer tu je korijen problema - masovno organizirano stjecanje materijalne koristi kršenjem tudjeg IPR-a. Obični korisnici su tu u drugom planu.

Ovo o čemu se ovdje uglavnom diskutiralo

The Observer

Tko je glasao

Budimo još malo konstruktivni - iz drugog u prvi plan

Kažeš da je ACTA prvenstveno usmjerena na zemlje sa slabo reguliranom tom problematikom i onda nudiš Kinu kao primjer. Ja ACTA-u ne razumijem tako jer ne vidim kako bi se usvajanjem toga kod nas ili u EU moglo utjecati na Kinu, Indiju i druge navodno problematične zemlje. Meni bi logično bilo da se sporazum onda i sklapa s tim zemljama a ne da se unosi pomutnja i strah u EU. Bit će da tu nisi u pravu.

Također navodiš kako je EK dala izjavu da ACTA ne donosi ništa posebno novo i da na području EU neće biti potrebno mijenjati zakone. Logično je zapitati se da zašto je onda sporazum u tajnosti dogovaran i sada se forsa preko svake mjere. Čemu tajnost i čemu pritisci ako sporazum nije nekome jako važan. To i "ništa posebno novo" ne ide skupa i očito je da netko laže.

I bez čekanja komentara te izjave EK, ja ti mogu reći što vidim kao "nešto posebno novo":

Radi se o tome da vlasnik prava, koji smatra da je oštećen, mora sudu podnijeti dovoljno dokaza da značajna šteta postoji (koja opravdava sudski postupak), kao i dokaze koji potkrepljuju osnovanu sumnju da se radi o odredjenom Internet pretplatniku ili više njih. Ako sud na temelju toga procijeni da postoji osnovana sumnja da si, prema važećim zakonima i sudskoj praksi "u prekršaju", može narediti da se tvoja veza s Internetom isključi i da ti se npr. zaplijeni računalo. Tvoj pružatelj Internet usluge bi morao dati podatke o tvom priključku (generalije, promet, itd.).

Ovo što si opisao je otprilike tako regulirano kod nas a slično u EU. Međutim to nije ono na što se pristaje ACTA-om. Vidi što si sam dao u dnevniku:

Stavak 4. Ugovorna strana može, u skladu sa svojim zakonima i propisima, ovlastiti odgovarajkuće nadležno tijelo da naredi pružatelju online usluga da bez odlaganja otkrije zakonitom nositelju vlasničkih prava podatke koji su dovoljni da se korisnik, čiji je account navodno korišten za prekršaj kršenja tih prava, pod uvjetiom da je nositelj prava podnio po zakonu dovoljno potkrijepljenu tvrdnju o zloupotrebi njegove trgovačke marke, kršenja copyrighta i sličnih prava, i pod uvjetom da se ta informacioja traži u svrhu zaštite ili provedbe tih prava

Ovdje se dakle ne radi o policiji, DORH-u i sudu već nositelju vlasničkih prava, "odgovarajućem nadležnom tijelu" i pružatelju online usluga. Ne znam kako stojiš s pravom, ali to itekako jest "nešto posebno novo".

Trebam li uopće citirati još i ono o neprekidnom praćenju prometa kako bi se trenutačno moglo reagirati (prekinuti kršenje, sankcionirati i preventivno djelovati u cilju odvraćanja)?

Što se pak tiče ovoga da se sve treba "bazirati tako da se očuvaju načela slobode izražavanja, fer postupka i privatnosti", lijepo zvuči ali i prilično šuplje znamo li da su u želji da se uvedu ta načela u "zemlje s nedemokratskim sistemima" pokretane čak i vojne intervencije, odnosno da su ta načela bila tek krinka za nešto sasvim deseto. Znajući to, uopće nije nerazumno i nije bez osnova sumnjati u dobre namjere inicijatora.

Pridodamo li tome primjere drakonskih kazni i odšteta koje se u SAD-u dosuđuju za skidanje par pjesama ili filmova, izricane su krajnjim korisnicima a ne onima koji su nelegalne sadržaje stavljali na mrežu, nemam razloga vjerovati kako je namjera ACTA-e ovo što ti misliš (usmjerenost na pružatelje usluga a ne obične korisnike).

Što se tiče naše zemlje, nije li mnogo toga uvedeno "zato što to traži EU" a da zapravo nije traženo baš to ili barem ne u takvom obliku? Nisu li naše političke elite neki puta "bili i veći katolici od Pape"?

Sada bih im trebao vjerovati da će, ratificiraju li ACTA-u, stvar provesti poštujući načela slobode izražavanja, fer postupka i privatnosti i da će im običan krajnji korisnik biti u drugom planu? I da će se štiteći građane oduprijeti inozemnim lobistima i nositeljima autorskih prava? Račan je običavao reći, ma hajte molim vas.

B-52

Tko je glasao

Prije svega, naglašavam da ne

Prije svega, naglašavam da ne podržavam ACTA-u u ovom obliku iz jednostavnog razloga što ne razumijem sve implikacije. S druge strane, razumijem potrebu da se uvede neki red i bezakonje smanji.

Kažeš da je ACTA prvenstveno usmjerena na zemlje sa slabo reguliranom tom problematikom i onda nudiš Kinu kao primjer. Ja ACTA-u ne razumijem tako jer ne vidim kako bi se usvajanjem toga kod nas ili u EU moglo utjecati na Kinu, Indiju i druge navodno problematične zemlje. Meni bi logično bilo da se sporazum onda i sklapa s tim zemljama a ne da se unosi pomutnja i strah u EU. Bit će da tu nisi u pravu.

Čudi me ovakva logika, jer je sasvim jasno da model koji ti navodiš kao logičan nijepraktičan niti u praksi moguć. Tko bi to sklapao ugovore i s kime? Svake dvije države posebno izmedju sebe? ACTA je medjunarodni trgovački ugovor (kao i mnogi slični) koji uvodi zajednička pravila ponašanja i obavezuje države da ta pravila, kao minimum provedu.

Također navodiš kako je EK dala izjavu da ACTA ne donosi ništa posebno novo i da na području EU neće biti potrebno mijenjati zakone. Logično je zapitati se da zašto je onda sporazum u tajnosti dogovaran i sada se forsa preko svake mjere. Čemu tajnost i čemu pritisci ako sporazum nije nekome jako važan. To i "ništa posebno novo" ne ide skupa i očito je da netko laže.

Što EK kaže o ACTA- može se pročitati ovdje:

http://ec.europa.eu/trade/creating-opportunities/trade-topics/intellectu...

Je li oni tu lažu, ja ne mogu suditi jer ne poznam tu problematiku u detalje. Ali, računam da laganje uz izlaganje riziku da ostane „popišana“ kao nevjerodostojna i lažljiva, nije u interesu EK.

Zašto su pregovori vodjeni daleko od očiju javnosti ne znam. Objektivno, to jest ozbiljan problem. Ali sve to nikako automatski ne upućuje na „logičan“ zaključak da netko laže. Ovaj link je star oko 2 godine, i stvari su se u medjuvremenu razvile i promijenile, ali daje barem jedan dio odgovora zašto su pregovori bili „tajni“:

http://opiniojuris.org/2010/03/15/how-secret-are-secret-multilateral-neg...

Ovo što si opisao je otprilike tako regulirano kod nas a slično u EU. Međutim to nije ono na što se pristaje ACTA-om. Vidi što si sam dao u dnevniku:

Ovdje se dakle ne radi o policiji, DORH-u i sudu već nositelju vlasničkih prava, "odgovarajućem nadležnom tijelu" i pružatelju online usluga. Ne znam kako stojiš s pravom, ali to itekako jest "nešto posebno novo".

U ACTA poglavlju 2, „Gradjansko-pravno provodjenje“, govori se o „sudskim vlastima“ (judicial authorities), koje imaju ovlasti naredjivanja provedbe odredjenih mjera. U Članku 27, koji sam ja prenio i preveo, u Stavku 4, kaže se da država MOŽE ovlasiti odgovarajuće nadležno tijelo („competent authority“) da naredi ....itd.... .

Ja to ne čitam kao odredbu ACTA-e da se uvede bilo što mimo regularnog pravnog sistema. ACTA se upravo naslanja na pravne sustave država u pokušaju da se neovlaštenoj distribuciji sadržaja pod IPR-om, stane na kraj, a na državama je kako će to svojim zakonima urediti. Tako da je pogrešno tumačenje da ACTA propisuje nešto izvan. uobičajenih pravnim sistema.

Trebam li uopće citirati još i ono o neprekidnom praćenju prometa kako bi se trenutačno moglo reagirati (prekinuti kršenje, sankcionirati i preventivno djelovati u cilju odvraćanja)?

Na ovo mogu samo uputiti na objašnjenje EK, (za koje ne znam je li točno), koja tvrdi da to nije istina. Ne slažem se da se i „prije komentara na izjavu EK“ može definitivno o ovome zaključivati, u svakom slučaju ne bez iznošenja jasnih argumenata u korist takve tvrdnje.

Što se pak tiče ovoga da se sve treba "bazirati tako da se očuvaju načela slobode izražavanja, fer postupka i privatnosti", lijepo zvuči ali i prilično šuplje znamo li da su u želji da se uvedu ta načela u "zemlje s nedemokratskim sistemima" pokretane čak i vojne intervencije, odnosno da su ta načela bila tek krinka za nešto sasvim deseto. Znajući to, uopće nije nerazumno i nije bez osnova sumnjati u dobre namjere inicijatora.

Mislim da je ovo „udarac ispod pojasa“, jer uvodi presumpciju loših namjera na temelju nečega što s ovime nema veze. Uostalom, „osiguranje načela slobode izražavanja, fer postupka i privatnosti“ je suvereno u rukam država potpisnica, a ACTA tu postavlja standarde koji su sigurno iznad nivoa nego što je standard u mnogim zemljama potpisnicama. Ne vidim kako bi ovo doprinosilo postizanju nečega iza krinke (vjerojatno se misli na kršenje privatnosti s ciljem progona zbog kršenja IPR-a), ako zapravo eksplicira standarde koji trebaju vrijediti.

ACTA je svako bolji način uvodjenja ljudskih prava nego rat, tu se apsolutno slažem.

Pridodamo li tome primjere drakonskih kazni i odšteta koje se u SAD-u dosuđuju za skidanje par pjesama ili filmova, izricane su krajnjim korisnicima a ne onima koji su nelegalne sadržaje stavljali na mrežu, nemam razloga vjerovati kako je namjera ACTA-e ovo što ti misliš (usmjerenost na pružatelje usluga a ne obične korisnike).

Odredjivanje visine naknade štete u rukama je država potpisnica. To što SAD kažnjava drakonski nema i ne može imati nikakvog utjecaja na npr. Hrvatsku. ACTA propisuje da se u visinu naknade štete MOŽE uključiti izgubjeni profit, vrijednost illegalno priskrbljene robe ili usluga, mjereno po stvarnim tržišnim cijenama ili po preporučenim prodajnim cijenama. U slučaju copyright-a i vezanih prava, visina naknade MORA uključivati profit koji je prekršitelj ostvario, ali to MOŽE biti i jedina naknada. (Npr. ako netko svira neku pjesmu na svadbi bez uredjenih autorskih prava, naknada može biti u visini ostvarene zarade izvodjača koja se može pripisati toj pjesmi).
Što se tiče naše zemlje, nije li mnogo toga uvedeno "zato što to traži EU" a da zapravo nije traženo baš to ili barem ne u takvom obliku? Nisu li naše političke elite neki puta "bili i veći katolici od Pape"?

To je točno, ali to ni na koji način ne utječe na meritum ACTA-e.

Sada bih im trebao vjerovati da će, ratificiraju li ACTA-u, stvar provesti poštujući načela slobode izražavanja, fer postupka i privatnosti i da će im običan krajnji korisnik biti u drugom planu? I da će se štiteći građane oduprijeti inozemnim lobistima i nositeljima autorskih prava? Račan je običavao reći, ma hajte molim vas.

Znači, zato što su politička klasa i sudovi potencijalno korumpirani, Hrvatska bi trebala ostati izvan medjunarodnog pravnog poretka, kao Eldorado za prekršitelej IPR-a!

Nije li upravo prihvaćanje medjunarodne legislative i inzistiranje na njenom provodjenju smatrano za put prema ozdravljenju hrvatskog društva?

The Observer

Tko je glasao

Naravno da ni ja ne razumijem

Naravno da ni ja ne razumijem sve implikacije ACTA-e ali sam predobro razumio onu koja se može odraziti na trenutni stupanj moje slobode i prava na neku privatnost na Internetu. Zato sam se i koncentrirao isključivo na to što mene tišti. To ne znači da odričem prava autorima, naprotiv, ali ne želim da unapređenje njihovih ide na štetu mojih. Držim to razumnim i nadasve legitimnim stavom.

Nisi objasnio što ne valja s mojom logikom da se problem s određenom zemljom rješava sklapanjem sporazuma s njom. Štoviše, ti nisi ni objasnio kako bi se ACTA-om uopće mogao riješiti problem s Kinom ukoliko ga baš ona neće potpisati. Svoju sam logiku konfrontirao s tvojom tvrdnjom da je ACTA prvenstveno usmjerena zemlje poput Kine, odnosno na rješavanje problema koje kršenje licenci, autorskih i svih sličnih prava u toj i takvim zemljama izaziva zakonskim nositeljima autorskih prava.

Sasvim je moguće, i vrlo vjerojatno čak, da nas dvojica različito iščitavamo tekst ACTA-e. Ja sam citirao konkretan dio koji po meni otvara mogućnost zloporaba pa bi bilo dobro da umjesto što ukazuješ da se na drugome mjestu spominju i sudovi, daš svoje tumačenje teksta koji sam citirao. Jedino tako možemo kvalitetno raspraviti to pitanje.

Bio udarac ispod pojasa ili ne, mogu dati pregršt argumenata gdje su načela, principi povelje, deklaracije ili ne znam što o ljudskim pravima i slobodama ostali tek mrtvo slovo na papiru. Nasuprot tome, volio bih da osim "dobre vjere" ti navedeš barem jedan zbog kojega bih trebao povjerovati da će sad s ACTA-om biti drugačije.

Ako će nam rasprava ostati samo na "vjerujem" argumentaciji, onda od nje nema osobite koristi.

Što se tiče visine odšteta i kazni, nisi u pravu jer te američka korporacija može tužiti američkom sudu i da se pred njim vodi postupak kada bi se od Hrvatske tražila samo pravna pomoć. Jedina moguća zaštita države ti je kao u slučaju "zakona o ništetnosti" koji znamo da štiti samo u granicama tvoje države.

Na meritum ACTA-e i tek kako utječe stanje u pravosuđu pojedine zemlje. Ako negdje postoje korumpirani suci, korumpirani odvjetnici i općenito korupcija sustava, misliš li da je doista nemoguće da netko iz sustava sklopi deal s kompanijom tužitelja, odrape te do neba i onda po nekom ključu podijele odštetu?

Dakako da kao buduća članica EU ne možemo ostati potpuno izvan međunarodnog pravnog poretka, to nismo ni sada, ali upravo zato se treba boriti da ACTA takva kakva je sad ne postane dio međunarodnih pravnih normi. Još nije kasno i drago mi je što se barem dio utjecajne političke elite probudio iz ugodnog drijemeža, zadnji je predsjednik EU parlamenta, pa povukao ručnu.

B-52

Tko je glasao

Fiksacija na opasnost od

Fiksacija na opasnost od sužavanja slobode i prava na privatnost (ovdje isključujem slobodu neovlaštenog korištenja tudjeg IPR-a, sve dok vrijede današnje definicije) jest opravdana – konačno to potvrdjuju i reakcije s važnih političkih mjesta. Samo, treba naglasiti da se radi o potencijalnim opasnostima, i da apsolutno ne postoji jedinstvo u tumačenju ACTA-e. Ali, oprez je majka mudrosti.

Ipak, u svemu ovome, ne mogu a ne biti ciničan npr. gledajući slike s demonstracija ”protiv sužavanja slobode i ugrožavanja privatnosti” u Sofiji u Bugarskoj (inače poznatoj po osjetljivosti naroda na takve ugroze) i ne sjetiti se mog jedinog i posljednjeg posjeta Sofiji prije desetak godina. Tada je u centru Sofije, na jednom manjem trgu, postojala tržnica digitalnih sadržaja (glazba, filmovi, software, igre) gdje se je na desecima štandova za nekoliko EUR-a moglo kupiti sva najnovija izdanja. Kurentnija roba se mogla dobiti odmah, a stvari koje se rijedje prodaju, npr. skupi CAD ili GIS software se je moglo naručiti, i dok si popio pivo u susjednom kafiću, još ”vrući” diskovi bi stigli. Cijene su bile tako niske, da je bilo očito da je premija za rizik bila jednaka nuli. Bio bih nepravedan da tvrdim da je i danas tako (jer ne znam), ali pretpostavljam da se je ”business” ipak povukao s trga u centru na neko manje vidljivo mjesto. Moram priznati da mi uz takvo činjenično stanje masovni protesti izgledaju nevjerojatno licemjerni i prozirni, odnosno da se pod parolom (opravane) borbe za zaštitu sloboda i privatnosti šlepa i dosta toga drugoga.

Nisi objasnio što ne valja s mojom logikom da se problem s određenom zemljom rješava sklapanjem sporazuma s njom. Štoviše, ti nisi ni objasnio kako bi se ACTA-om uopće mogao riješiti problem s Kinom ukoliko ga baš ona neće potpisati. Svoju sam logiku konfrontirao s tvojom tvrdnjom da je ACTA prvenstveno usmjerena zemlje poput Kine, odnosno na rješavanje problema koje kršenje licenci, autorskih i svih sličnih prava u toj i takvim zemljama izaziva zakonskim nositeljima autorskih prava.

Pa nisam objašnjavao jer mislim da je to jasno. ACTA po formi nije drukčija nego bilo koji drugi medjunarodni trgovački ugovor. Danas se takvi ugovori dogovaraju i potpisuju pod patronatom trgovačkih organizacija ( npr. WTO) i predstavljaju kompromis važeći za sve potpisnice. Time se naravno postižu i drukčiji odnosi snaga nego u bilatelarnom dogovaranju.

Naravno da Kinu nitko ne može prisiliti na potpis, ali je položaj Kine ili bilo koga drugog, sasvim drukčiji u situaciji kada se očekuje pristipanje globalnom sporazumu, nego nekom bilateralnom ugovoru. Problem kradje IPR-a (svih vrsta) jest ozbiljan, i netko je procjenio se da su ukupne štete oko 260 mlrd. EUR godišnje. Dobar dio toga otpada na kineska poduzeća (i još neke druge zemlje), koji ne samo da robu i usluge plasiraju na svojim tržištima, nego u cijelom Svijetu. Kina, kao ozbiljan trgovinski partner, ako ne želi prihvatiti ACTA-u (bez obzira na ovaj dio koji nam zabrinjava), mora izići s vrlo uvjerljivim argumentima protiv, ako želi sačuvati vjerodostojnost.

Sasvim je moguće, i vrlo vjerojatno čak, da nas dvojica različito iščitavamo tekst ACTA-e. Ja sam citirao konkretan dio koji po meni otvara mogućnost zloporaba pa bi bilo dobro da umjesto što ukazuješ da se na drugome mjestu spominju i sudovi, daš svoje tumačenje teksta koji sam citirao. Jedino tako možemo kvalitetno raspraviti to pitanje.

Moje tumačenje je da oštećena strana, ako je po ocjeni ”kompetentne ustanove” (a to su policija i sud države u kojoj navodni prekšitelj obitava) prikupila dovoljno dokaza za postoji kršenje IPR-a i da je stvorena šteta koja opravdava progon, ima pravo zahtjevati podatke za potpunu identifikaciju prekšitelja i ima pravo tražiti da mu se onemogući nastavak te djelatnosti (npr. prekidanjem veze s Internetom). Nakon toga slijedi redovan gradjansko-pravni postupak u kojem se utvrdjuje točnost optužbe i visina naknade štete. Ako se radi o kršenju IPR-a na komercijalnom nivou (tj. ako to prekšitelj radi s ciljem ostvarenja zarade), onda se zahtjeva i kazneni progon.

Kao pravni laik, ja ne vidim razliku u postupku u odnosu na npr. ako se radi o sumnji o financijskoj pronevjeri, gdje sud na temelju osnovane sumnje može zatražiti pritvaranje, zapljenu računala i telefona, i slično . Osim, što se ACTA-i i prigovara, po pitanju nedorečenosti gdje se nalazi jasna bagatelna granica ispod koje ne dolazi u obzir pokretanje postupka.

Bio udarac ispod pojasa ili ne, mogu dati pregršt argumenata gdje su načela, principi povelje, deklaracije ili ne znam što o ljudskim pravima i slobodama ostali tek mrtvo slovo na papiru. Nasuprot tome, volio bih da osim "dobre vjere" ti navedeš barem jedan zbog kojega bih trebao povjerovati da će sad s ACTA-om biti drugačije.

Ako u ugovoru piše da se zahtjeva poštovanje ljudskih prava i privatnosti, onda se ugovoru ne može ništa prigovoriti po tome pitanju. Stvar je u rukama zemalja potpisnica da to i postignu, i ako su tvorci ACTA-e to napisali s figom u džepu ili samo da zamagle pravi karakter ACTA-e, ne vidim kako mogu utjecati da se ljudska prava i privatnost ne sačuvaju, ako to neka zemlja želi. Ako pak država primjeni rješenja koja ipak ugrožavaju ljudska prava i privatnost, onda je to protivno eksplicitnog zahtjeva ACTA-e, i uvijek postoji viši sud koji to može spriječiti. Problem je (vjerojatno) što mnogi tvrde da je taj zahtjev inkompatibilan sa mehanizmima represije koje ACTA skicira. Neki drugi tvrde da nije.

Što se tiče visine odšteta i kazni, nisi u pravu jer te američka korporacija može tužiti američkom sudu i da se pred njim vodi postupak kada bi se od Hrvatske tražila samo pravna pomoć. Jedina moguća zaštita države ti je kao u slučaju "zakona o ništetnosti" koji znamo da štiti samo u granicama tvoje države.

Opet, kao pravni laik, ne mogu biti siguran da sam u pravu. Ali, čitava priča oko ACTA-e je upravo oko toga da se zakoni država prilagode tako da se po njima može uniformno (u smislu postupka) progoniti prekršitelje, a jasno se kaže da su države nadležne za definiranje što može ući u obzir kao kazna i do koje visine. Mislim da nema govora o zadiranju suverenitet nacionalnih sudskih sistema.

Američki sud može i danas bez ACTA-e osuditi bilo koga, ali je pitanje mogućnosti realizacije te presude.

Na meritum ACTA-e i tek kako utječe stanje u pravosuđu pojedine zemlje. Ako negdje postoje korumpirani suci, korumpirani odvjetnici i općenito korupcija sustava, misliš li da je doista nemoguće da netko iz sustava sklopi deal s kompanijom tužitelja, odrape te do neba i onda po nekom ključu podijele odštetu?

Moguće je. Ali isto je moguće i danas. Ne znam koji to bitni elementi hrvatskih zakona bi se prihvaćanjem ACTA-e promijenili.

Dakako da kao buduća članica EU ne možemo ostati potpuno izvan međunarodnog pravnog poretka, to nismo ni sada, ali upravo zato se treba boriti da ACTA takva kakva je sad ne postane dio međunarodnih pravnih normi. Još nije kasno i drago mi je što se barem dio utjecajne političke elite probudio iz ugodnog drijemeža, zadnji je predsjednik EU parlamenta, pa povukao ručnu.

Jest, povukli su ručnu u EP. I to je dobro, jer temeljito pretresanje u javnosti je neophodno. Treba tek vidjeti koliko je u tome supstance, a koliko izraz želje da se EP i u javnosti markira kao realna politička snaga i kao ”advokat” stanovništva.

Ali, većina zemalja članica je već potpisala, i uistinu bi se trebalo nešto radikalno dogoditi da ACTA bude srušena. Vjrojatno øe stav Njemacke biti presudan. Moje je predvidjanje da će doći tek do manjih korekcija u smislu ublažavanja najkritičnijih dijelova (sadašnja verzija je već ionako jako razvodnjena u odnosu na originalni prijedlog) i da će takva ACTA biti ratificirana. Ali, tko zna.

The Observer

Tko je glasao

Trenutno nemam dovoljno

Trenutno nemam dovoljno vremena za pisati opširniji odgovor jer moram očistiti snijeg (po tko zna koji put) pa ću odgovoriti kasnije, ne ignoriram.

U međuvremenu nudim informaciju da je i predsjednik EP izjavio da ACTA nije dobar sporazum zato što nije dovoljno dobro izbalansirao prava autora i prava i slobode građana.

Očito je kako i on smatra da u sadašnjem obliku sporazum suviše ide na štetu prava i sloboda građana.

B-52

Tko je glasao

Evo, ovdje je Schultzova

Evo, ovdje je Schultzova izjava:

http://activepolitic.com:82/News/2012-02-12/ACTA_Criticized_by_EU_Parlia...

Interesantno je procitati i dokument na kojemu se, izmedju ostalog, to misljenje temelji:

http://groenlinks.nl/files/ACTA%20and%20Fundamental%20Rights.pdf

The Observer

Tko je glasao

evo dva clanka prvi je od

evo dva clanka

prvi je od Markus Beckedahl.. blogera i njemackog aktiista za slobode interneta.. neki njemacki mrak, pionir politicke internet komunikacije
http://www.tagesschau.de/ausland/internetsperren128.html

a drugi sadrzi objasnjenja koja su u njemackoj dali na ovu temu, ista pitanja kao i ta koja komentiras
http://www.tagesschau.de/ausland/acta110.html

pitanja se otvaraju nize i ima ih dosta.. i to bas kljucnih, sa objasnjenjima... kao i jos nekih clanaka koje mozete pronaci pored..

vrlo je vjerojatno da bi steta od acte bila veca sto je zemlja manja i siromasnija. ako se njemci bune, i to masovno.. koje li tek posljedice bi imala acta na nas?

ono sto je interesantno je i razmisljanje koje nisam vidjela ovih dana u hrvatskoj a odnosi se na actu ili sopu u americi. u biti ce svi imati posljedice primjenom tih zakona, jer se serveri glavnih, najrasprostranjenijih mreza nalaze upravo tamo. kaze covjek i samo polovicna primjena u americi (cak i bez ostalih zemalja) bi promijenila citavo koristenje neta u svijetu.

dodatno komentira industriju koja se pokusava stititi. kaze da se filmska industrija, kao i e-book naprosto mora prilagoditi netu, kao sto je to muzicka industrija napravila. (primijetite, ne prica o autorima, vec o industriji).. naime muzickoj industriji porasla je zarada jer su konacno (nakon dugogodisnjih pokusaja) dosli do nacina popularizaciji svojih izdanja..
za razliku od filmske i izdavacke koje i dalje operiraju po starom i naravno ne ostvaruju takvu dobit

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

Evo još jedan bitan glas

Evo još jedan bitan glas protiv.

Izgleda kako se u posljednji čas uspjelo animirati svekoliku javnost, jedinog "vraga" kojeg se političari boje.

Naravno, ostaje još vidjeti boje li se više tog ili "vraga" financijski jako zainteresiranih korporacija.

B-52

Tko je glasao

ehm...

... a zašto bi nekoga brinulo da li će ACTA više utjecati da se oštrica zakona okrene prema kranjim korisnicima usluga (umjesto do sada na pružatelje usluga) kada - ako sam dobro shvatio - svi protivnici ACTAe uopće ne skidaju niti muziku niti filmove s interneta - već se isključivo bore za slobodu interneta... a ACTA tu ne spominje nikakve sankcije...

Tko je glasao

Molim te da nakon ovoliko

Molim te da nakon ovoliko rasprava i u ovoj fazi rasprave ne postavljaš pitanje sa samog početka. Time vrijeđaš ne samo sugovornike koji su odavno dali odgovor na to pitanje već i sve druge koji su dali konstruktivan doprinos raspravi.

Već si priznao da si svoj dnevnik napisao s isključivom namjerom da isprovociraš protivnike ACTA-e. Ako ti se donekle i može povjerovati da si to učinio kako bi doznao o čemu se tu zapravo radi i kako bi na temelju rasprava sam mogao oblikovati stav, sada postavljanje pitanja da "zašto bi nekoga brinulo" ne može biti drugo osim zajebavanja sugovornika.

Doista mi je žao što si dogurao dotle da pomislim kako je Skviki "mila majka" za tebe.

Za one dobronamjerne koji doista nisu shvatili, mala vizualizacija:

Kad bi političari sporazumno pristali dati ovlast grupi siledžija da na javnom prostoru mlate građane s predugačkom kosom, a da o tome da li je kosa predugačka smiju odlučivati sami ti siledžije, bez obzira što ih građani nakon što dobiju batine imaju pravo tužiti, sigurno bi se našlo podosta onih koji bi bili protiv takvog sporazuma.

Što bi se u tom slučaju reklo onome tko bi protivnike takvog sporazuma zapitao da zašto se uopće brinu ako im kosa nije predugačka?

B-52

Tko je glasao

a molim i ja tebe...

Prvo - napisao sam da mi je "provociranje protivnika" samo jedan od razloga pisanja dnevnika. Naveo sam ih još nekoliko pa te molim da mi ne stavljaš riječi u usta.

Drugo - ja sam i dalje konsterniran da si napisao nešto u stilu "nek delaju vikendom" i da to nisi nigdje povukao.

Treće - tvoje osobne mišljenje je li Skviki mila majka za mene ili ne - bezobrazno - i ne raspravljamo ovdje o tvojim osobnim percepcija mene. Na čast ti služi "uvlačiti" treću osobu - koja nije čak niti sudjelovala u ovoj raspravi. Dokle sam ja dogurao - to zadrži za sebe, kao što ću i ja zadržati za sebe dokle si ti dogurao u mojim očima svojim načinom rasprave.

Ja ću samo ponoviti da definitivno podržavam dio ACTE koji - zahvaljujući tome što je riječ o međudržavnom ugovoru - omogućuje da se "sruši server" koji na sebe trpa nelegalni sadržaj. Da si ti diskograf i ulažeš svoj novac u uratke "mladih nada", a da ti isti uratci sljedeći dan završavaju na serveru postavljenom u Nigdjezemskoj gdje netko zarađuje na posjećenosti te stranice - možda bi bolje razumio o čemu pričam i zašto je pozivanje na "pa postoji Zakon o autorskim pravima" - bespredmetno..

Tko je glasao

Ako ti smeta moj način

Ako ti smeta moj način rasprave, a ti nemoj raspravljati samnom, ne šlepam te valjda ja od jednog do drugog mog komentara.

Nemam problema s tim da si konsterniran nekim mojim stavom, to je tvoje pravo. I da komentiraš do mile volje. Pravo na vlastiti stav i pravo da ga izneseš višekratno si zazivao u raspravama oko ACTA-e. Ne razumijem zašto se ovdje ponašaš kao da je isto samo tvoje. Pusti malo i drugima da dišu, da ga barem malo konzumiraju.

Što se tiče Skvikija, ne uvodim ga u raspravu kao "treću osobu" već isključivo kao sinonim za trolla. Antologijsko je već ono njegovo pitanje "A tko je ovde spominjal bombe?", nakon što je par komentara ranije prvi i jedini spomenuo podmetanje bombe.

Kada se zbog objašnjenja zašto jedan dio ljudi zazire od ACTA-e napiše nekoliko dnevnika i stotine konetara, a ti na kraju pitanjem "da zašto bi netko osjećao strah ..." raspravu pokušaš vratiti na početak iliti zavrtiti u krug, nema druge nego to ocijeniti trollanjem najgore vrste. To Skviki nije radio ni u trenucima najvećeg nadahnuća pa si zato za mane gori troll od njega. On je barem znao biti simpatičan u svojem trollanju.

Ne pada mi na pamet povući ono o "delanju vikendom", makar se ti postavio na glavu. Objasnio sam točno na koga, što i u kojim uvjetima se odnosi a ako nisi shvatio pa uopćavaš, opet je to tvoj problem.

U principu nemam ništa protiv autora, indiferentan sam prema njima, ali mi ne pada na pamet tetošiti ih na bilo koji način. Imam razumijevanja za probleme s kojima se susreću ali nimalo više nego za nas koji se ustupcima njima osjećamo ugroženi.

Neka svoje probleme rješavaju kako god hoće i mogu, ali ne pristajem na to da bilo koje od predloženih rješenja ide preko mojih leđa. Capire?

B-52

Tko je glasao

bronhi...

Ono što mi nedostaje za kompletnu sliku - jest prijevod nekog dijela ACTAe koja izaziva strah u mnogih. Na jednoj strani imamo ACTU koja (normativno) regulira to što regulira. Svugdje napominje da se neće zadirati u ljudska prava, slobode itd. Onda imamo @beta koji prevede dio ACTAe, imamo mene koji tupi o autorskim pravima - ali još nemamo s druge strane - točno označeno čega se to ljudi boje - osim što "osjećaju da će ACTA raditi upravo suprotno od onoga što tvrdi da će raditi".

Ali ok, valjda ću shvatiti. A čim naučim simpatičnije trolati, nastavit ću...

Tko je glasao

zaph, pises krivo. i do sada

zaph, pises krivo. i do sada si bez beda mogao srusit server s piratiziranim sadrzajima, uhapsiti vlasnika i sl. kroz piratebay servere nije prosao niti jedan bit sadrzaja. svjedeno su pohapseni i osudjeni.

Tko je glasao

izo...

Jesi pokušao kada to napraviti sudskim putem? Ja jesam. Priznajem - prije par godina, ne znam kako je sada s ovim izmjenama koje su kod nas stupile na snagu 1.9.2011.

Tko je glasao

nisi jedini u rh koji ima

nisi jedini u rh koji ima problema putem suda izboriti se za svoja prava (sporost, troskovi, bla bla). al ak je rijesenje da preskocimo sud, onda svima a ne samo nekima.

Tko je glasao

preskakanje suda već postoji...

Ja sa platnom listom dođem kod bilježnika i kažem da nisam dobio plaću. On provjeri papire, izvod iz banke, uzme mi listu, proglašava je ovršnom ispravom i sjeda ovrhom na račun poslodavca. Suda niti vidjelo.

Isto vrijedi za neplaćeni račun s ovjerom isporuke (robna faktura) - probijanjem roka faktura postaje ovršna isprava (tu se nešto lakše da sa strane neplatiše "gurnuti" ipak na sud) - ali u principu - to je ovršna isprava - dakle bez suda.

Dakle, kupiš pet tona lego kockica od mene uz odgodu 15 dana, ovjeriš mi primitak na otpremnici - nakon neplaćanja JA ti legnem ovrhom na račun. Zaštita vlasništva, ubrzavanje procesa ovoono... dakle, u praksi postoji za neke vrste vlasništva. Dakle, moglo bi i za ovo.

Tko je glasao

nemam problema s tim. al ono

nemam problema s tim. al ono sto se gura je ja napravim fakturu i s tim ti blokiram racun, pa ga ti odblokiravaj na sudu.

Tko je glasao

pretpostavljam da nemas

pretpostavljam da nemas nikakvu zelju i potrebu da zastitis svoju privatnost , jer nemas sta skrivati i jer sve radis po zakonu, za pocetak, hoces li nam se predstaviti veliki borce za apsoltnu transparentnost?

Tko je glasao

nešto se pokvarilo s ovom stranicom...

... čini mi se da sam ovo već čuo, da ploča preskače

Tko je glasao

a ti ne odgovaras na

a ti ne odgovaras na jednostavno pitanje. zbog cega pises anonimno, kada je to cin onih koji nesto kriju, podmecu etc? (po tumacenju petra koje podrzavas?) pobogu, kako to da nisi dosljedan sa ovom pricom i ne objavis svoj identitet. nemas sta kriti, a bosnic te brka sa kriminalcima, jer se tako ponasas.

Tko je glasao

po osamnaesti put

Imam li ja, po tebi, slobodu NE odgovoriti na ovo tvoje pitanje?

Tko je glasao

samo ukazujem na licemjerje

samo ukazujem na licemjerje na temelju kojeg kakti branis svoj "stav". Jer tesko da moze biti stav nesto cega se niti sam ne pridrzavas.

Tko je glasao

ooo ti koji si gore...

... sačuvaj me samoproglašenih pravednika i prozivača, molim te!

Da, nemam stav, licemjer sam, troler... sam nadopuni niz. Hoćeš li sada otkačiti od mene?

Tko je glasao

Tenkići!

Tenkići!

Tko je glasao

cim se osigura rebalans

cim se osigura rebalans politickog kredibiliteta.

Tko je glasao

Eto.....

""""""""Ali, bilo kako bilo, koliko sam ja shvatio, procjena o tome je u rukama suda, tako da bi opasnost od neopravdanog ugrožavanja pojedinca-korisnika ovisina o standardima pravnog sustava """"

Vidite kako ste ovom rečenicom došli do biti.

Upravo se o tome radi. Mogućnost suda. Znači treba ti za početak advokat,moraš se odazivati na sud i šefu se opravdavati da ideš na sud,pokazati poziv.
Onda,se ispostavi da nisi kriv,ali si bio podvrgnut maltretiranju-što sudovanje jestv samo po sebi.
Znači,yebeš situaciju gdje ti treba advokat.

Čim čujem za jedan slučaj kod nas,odmah odjavljujem internet.

Kartanje bele sa prijateljima je isto dobar način kraćenja vremena.

Ulaziš u opasnu zonu,kao kad se uključuješ autom u promet,jer ti neki klinac iz susjedstva onim nekim programom može premostiti broj i skinuti neku pornjavu,a ti završiš na sudu.

Može i neki član obitelji ili u poduzeću.

Ovi nas hoće učiniti unaprijed sumnjivim. To odbijam.

sve dobro...

Tko je glasao

Upravo se o tome radi.

Upravo se o tome radi. Mogućnost suda. Znači treba ti za početak advokat,moraš se odazivati na sud i šefu se opravdavati da ideš na sud,pokazati poziv.

Radi se o tome da vlasnik prava, koji smatra da je oštećen, mora sudu podnijeti dovoljno dokaza da značajna šteta postoji (koja opravdava sudski postupak), kao i dokaze koji potkrepljuju osnovanu sumnju da se radi o odredjenom Internet pretplatniku ili više njih. Ako sud na temelju toga procijeni da postoji osnovana sumnja da si, prema važećim zakonima i sudskoj praksi "u prekršaju", može narediti da se tvoja veza s Internetom isključi i da ti se npr. zaplijeni računalo. Tvoj pružatelj Internet usluge bi morao dati podatke o tvom priključku (generalije, promet, itd.).

U postupku koji slijedi, sud bi trebao na temelju dokaza potvrditi sumnju i razrezati naknadu štete. Ako si izgubio, morati ćeš platiti tužiteljeve advokate i sudske troškove.

Naravno da je u diskreciji suda da, ovisno o preciznosti zakona, odluči je li zathjev za progon opravdan ili se radi o "peanuts".

Točno je da izgledi za takav tijek dogadjaja izazivaju strah i nelagodu, ali pitanje je koliko se obični korisnici trebaju bojati. Mislim da je ipak daleko od toga da nam treba advokat svaki put kad smo na Internetu - na našem pojedinačno-korisničkom nivou, glavno djelovanje biti će preventiva i povećanje svijesti o postojanju granica što se smije a što ne.

The Observer

Tko je glasao

Nije mi ni na kraj

pameti plašiti ljude @bet

ali dopusti da primjetim da danas sve to što si gore opisao već postoji kada se postupa prema pedofilima koji koriste mrežu za prodaju , razmjenu i exploataciju tih sadržaja.

Ovo što si ti sada opisao upravo se koristi u tome.

Znači,tretirat će nas se kao pedofile.

Sory,odbijam biti tako tretiran.

Ujedno samo da napomenem,krajnji cilj kod istrage pedofila je da se dođe do onih koji su stavili žrtve pred kameru,koji su to omogućili trgovinom ljudima ,otmice djece,iskorištavanja.

Već postoje dogovori /ugovori policija (Interpol) u tom smislu,suradnja također,imali smo prilike čuti i čitati.

Međutim,koji i kakav društveno nepoželjan događaj je predmet takvih postupanja mjerodavnih državnih organa. Što je štićeno dobro. Mala djeca. Nekako smo skloni pristati na to da se TO smatra štićenim dobrom,a pedofilsku porno industriju i sve što ide uz nju kao društveno nepoželjnu i neprihvatljivu pojavu.

Što je kod ACTE štićeno dobro,zar ne postoje ,a znamo da postoje metode kojima je to već dobrano regulirano.
Što je ovdje štićeno dobro osim bogatstva već bogatih.

Zar iste metode u oba slučaja.

Pristaješ li ti na te,ozakonjene metode i u ovom slučaju,naročito kada znamo da su moguće zloporabe. (Ranije sam napisao).

Ja ne.

sve dobro...

Tko je glasao

Prije svega, ne želim da

Prije svega, ne želim da ispadne kako bezrezervno podržavam ACTA-u. Ali vidim neku logiku.

Znači,tretirat će nas se kao pedofile.

Neće nas - mene i tebe, koji klikamo po Internetu i istražujemo, slušamo, gledamo. Ali, slično kao pedofile tretirati će one koji imaju stotine filmova i tisuće CD-a na svojim serverima i nude ih u promet, da bi zaradili direktnom prodajom, ili indirektno. (Skoro) nitko to ne radi sistematski iz idealizma.

U Europi i u Hrvatskoj, to mogu i danas, da hoće. Evo, Francuska je uvela "three strikes" sistem, gdje šalje pisma upozorenja. Kod trećeg pisma, klapa pada. Ali, ništa ne mogu napraviti u Kini i cijeloj Aziji, niti u Rusiji. A tamo se krade naveliko.

Što je ovdje štićeno dobro osim bogatstva već bogatih.

Policija jednako štiti Todorićevi i Kerumovu imovinu kao i tvoju. Zato što su oni ultrabogati, ne znači da se od njih može krasti. možda bi to bilo pravedno i mi to potajno podržavali, ali je to destruktivno za funkcioniranje društva, i u tome onda najviše nastradaju oni slabiji.

Imovina se mora štititi, a neki drugi mehanizmi trebaju osigurati da oni koji su prebogati (što je jednim dijelom uvijek i društveno uvjetovano) to vrate društvu kroz adekvatne poreze.

The Observer

Tko je glasao

Zaista mi je žao

ali moram ti sada reći @bet, da dociraš.

Ovi što imaju servere i drže ilegalnu robu koju poslije za lovu naravno dilaju dalje su-mali postotak i lako ih je otkriti.
Dobar,prosječan privatni detektiv angažiran od zainteresiranih (recimo ovih koji vuku korist iz ZAMPA) otkrit će ih sijaset legalnom metodom. Onda oštećeni idu u sustav,tužba ,ako treba sudski nalog i druga represija,jel.

Evo npr. ti,koji si koliko kužim maderfaker sa sustavima, softwearima i te brije (hehe kada bih ovako pričao u reali moji bi se kesili) otkrio bi ih malo more i zaradio lovu na postotak.

Priznajem da sam priprost u tim virtualnim stvarima,ali volim stvar pojednostavniti ,pa u tom stilu navodim još jedan primjer.

Sjećamo se raspri o kriminalizaciji lakih droga.

Ono,da li je jedan joint u posjedu samo prekršaj ili je krivično djelo-

Ovo me podsjeća na tu raspravu.

Garantiram ti da će sustav raditi po principu-lakšeg plijena,više će ih biti maltretirano zbog jednog jointa marihuane nego što će biti uhvaćeno dilera. Samorazumljivo. Ako zbog ničega a ono zbog statistike kojom se mjeri uspješnost izvršitelja u represivnom sustavu.

Toga također treba biti svjestan.

Pomoću softwera locirat će se svaki krajnji korisnik,konzument bilo čega ,automatski proslijediti u daljnji rad tamo nekom birokratu i slijedi što sam gore i gore više opisao.

Pa čak slučajno možeš kliknut na nešto (ili ti netko nešto može poslati iz neznanja ) i eto te pod paskom.

Nisam paranoičan,ali sustav tako funkcionira. Onda,ponude mogu dolaziti iz zemalja koje neće NIKAD potpisati ACTU (Kina npr.)Uz dopušteno možeš skinuti i nešto čime potpadaš pod udar,a da nisi ni svijestan ili ti je kasno. Ne možeš robu vratiti. Netko ti uvali npr.

Da ne govorim o mogućim zloporabama,a mogućnosti su oooogromne,mogao bih napisati dnevnik o tome,vrlo opširan.

Znači,treba im pokazati srednji prst.

Žele da naša država ne štiti nas,nego da radi za njih.

sve dobro...

Tko je glasao

zasto acta kad i sad imamo

zasto acta kad i sad imamo napr.

youtube lijepo sam kaze: digli ste tudu stvar na net. molim izbrisite ili cete snositi posljedice.. bla bla.. tako nekako..

znaci potrebno je samo staviti kod i nista drugo. za sve normalne korisnike vise nego dovoljno.

krada, ilegalna distribucija i slicno i sada je kaznjiva, za to nam acta ne treba.

ali bez acte nije legalno kontrolirati sav privatni i sluzbeni internet promet bez acte.

sto znaci nije legalno kontrolirati privatnu komunikaciju netom medu ljudima bez nekog razloga (sumnju u krivicno djelo, vec kako se to radi sa pedofilijom, terorizmom ili raznim nelegalnim zaradama)

mislim da nikom od gradana svijeta ne bi trebao biti cilj da se dobrovoljno podvrgne apsolutnoj kontroli u bilo kojem obliku. na koncu ne mora se ni ip kontrolirati, mozda se moze napraviti zakon kojim se mozes spojiti na net samo nekom osobnom identifikacijom, naprijemer snimkom oka.. to bi bio valjda slijedeci stupanj kontrole, ne samo prometa netom vec i osobno korisnika te vrste komunikacije.

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

Posljenja nepotpuna recenica

Posljenja nepotpuna recenica u gornjem komentaru je višak. našalost ne mogu popraviti.

The Observer

Tko je glasao

ACTA je na vrlo klizavom

ACTA je na vrlo klizavom terenu,
Naime WWW je nastao u CERN-u iz potrebe par ljudi da komuniciraju pomocu racunala bez telefoniranja i hodanja po zgradama,
WWW nisu nikad patentirali niti su ikad inzistirali kako ce ga tko i zasto koristiti.
Ali vidi vraga kaze netko " To je moje!"
E pa nece biti tako.
Uostalom nije mi jasna granica izmedju patenta i autorskog prava,
Prica o piratima je passe kad je kriv internet.
Sad kad se mutimedija razvija i drustvene mreze rrue vlade cini mi se da se fa su se zabrinuli.
Moja zena svaki narocit film i dalje voli vidjeti u kinu, a muzicari odavno izdaju CD-e bez zarade.
Cilj je da se ljudima to svidi i da im dodju na koncert.
A na koncertima zaradjuju vise nego ikad.

Tko je glasao

Ali neeeee...

Cilj je da se ljudima to svidi i da im dodju na koncert.
A na koncertima zaradjuju vise nego ikad.

Koncert treba organizirati. Na koncertu treba delati. Na koncert ti treba netko doći, a neće ako nije baš posebno zainteresiran. I spreman zbog toga platiti koliko se traži.

Nije li jednostavnije napisati tekst, otpjevati pjesmuljak, plasirati stvar u medije i onda ubirati pinku od klikanja. Neka sustav radi za nas, krilatica je onih koji misle da je dovoljno jednokratno odraditi i onda cijeli život živjeti od toga.

Na koncertima zarađuju oni koji vrijede, koji imaju dovoljno pjesama da koncerta uopće bude ili barem jednu pravu stvar da ga drugi pozovu na zajednički nastup. Ostali mogu na matricu ili playback otvarati usta po diskaćima i pokazivati "guzice i sise". I boriti se da od klikanja ubiru pinku.

Neka autori i kompozitori svoja prava urede s izvođačima, izvođači neka izvode, neka delaju svaki vikend ili slično, a onda i jedni i drugi neka ubiru i dijele lovu i ovise o tome koliko će ih ljudi doći slušati ili gledati.

Ali ne, kod nas se hoće cjeloživotna povlaštena mirovina za tek dio jednog mandata, hoće se što prije steći nešto za rentanje i osigurati si time cjeloživotnu egzistenciju kako se ne bi trebalo raditi. To je stil života, to je nažalost postala životna filozofija. Internet je postao prevelika smetnja, remetilački faktor koji narušio taj dobro zamišljeni perpetum mobile.

ACTA je, a kod nas sebični napori rentijera, samo još jedan očajnički korak da "sa tvoga puta ne skrenemo".

B-52

Tko je glasao

nota bene

Pretpostavljam da bi Toše Proeski trebao održavati koncerte - a ne da nasljednici dobiju pravednu naknadu za izvođenje njegovih djela, te udio od prodaje. Eto, "rentijer" možeš biti i na onom svijetu.

Pretpostavljam da niti djeca Whitney Houston nemaju pravo dobiti u nasljedstvo ono što im je mama napravila za života - svoja djela... već bi trebali organizirati koncerte i pjevati mamine pjesme?

"neka delaju svaki vikend..." užas!

Tko je glasao

tantijemi

ako se ne varam tantijemi od javnog izvođenja, odnosno izlaženje, nečijeg djela je sređeno zakonom. tantijemi se isplaćuju nasljednicima i nekoliko desetaka godina poslije autorove, izvođačeve smri. mislim da se radi o nekih 50-70 godina.
kad smo već kod autorstva u obliku nečijeg izuma tu je priča drugačija. zna biti i prljave igre.
koliko znam ACTA ne govore o onome što je samim zakonom već regulirano već su uperena prema internetu.
internet omogućuje veću dostupnost raznim informacijama. oni koji nšto stavljaju na internet automatski omogućuju dostupnost drugima svojim dokumentima. mnogi izvođači upotrebljavaju internet za svoju reklamu. preko besplatne reklame oni mogu dobro zaraditi na koncertima - koji se sada održavaju u sportskim dvoranama ili na stadionima (ovisno o vremenu) a ne više u dvoranama kao prije.
mislim da je prava svrha ACTA sasvim drugačija i da je zaštita intelektualnog vlasništva samo bonbon koji bi se trebao lako progutati i na taj način omogućiti bolju kontolru širenja informacija i zabranu onih koje su nepoželjne po nečiju vlasti. ne javljaju se ACTA poslije afere WikiLeaks?

w. ;)

Tko je glasao

WikiLeaks...

...znaš li što je porazno u vezi slučaja WikiLeaks? To - što se ništa bitno zapravo nije dogodilo. Ništa. Izgleda da samo otkrivanje informacija - dok nemaš moći da nešto i promijeniš - nažalost ne znači ništa. Većina zviždača kod nas nažalost to dokazuje.

70 godina nakon smrti traje autorsko pravo, pa i pravo na tantijeme. Primjer sa Tošom sam dao samo zato jer @sm zastupa nekakvu tezu o umjetnicima kao o bagri koja želi živjeti od svojih tantijema a ne rada (jer je opće poznato da intelektualni rad nije rad), pogotovo ne rada vikendom - pa sam htio samo pokazati da je mrtvima malo teže ispuniti njegov zahtjev..

Koliko znam Toše nigdje nije izrazio želju da nakon smrti svatko smije dilati njegove pjesme nad kojima je copyright vrlo jasan, prema tome - tu rasprava prestaje. Dostupnost ne znači dozvolu.

Nigdje nisam vidio da ACTA spominje sprečavanje informacija - govori se samo o nelegalnim sadržajima. p.s. Brena je često nastupala na stadionima :)

Tko je glasao

ACTA i WikiLeaks

@zaphode
znam da se poslije WikiLeaksa nije ništa dogodilo ... odnonso dogodilo se je a rezultat toga je pokušaj bolje kontrole interneta. ACTA su samo jedan od pokušaja te kontrole. kontrola je zamotana u šareni papir nazvana zaštita intelektualnog vlasništva. autorska prava, odnosno intelektualno vlasništvo su regulirani i zaštićeni zakonom svake zemlje. postoji i zakon protiv piratstva - na starim posuđenim filmovima iz videoteka se može vidjeti upozorenje u skladu s tim zakonom. svojevremeno su muzički i filmi CD-oi, odnosno DVD-ovi imali zaštitu koja je onemogućavala presnimavanje. hackeri su je znali zaobići čak su se na internetu mogli skinuti programi za njeno skidanu. isto je s registracijom pojedinih programa i njihovim crack-ovima. hackeri će znati zaobići zabranu ACTA.
što se tiče tantijema - nadoveala sma se na tvoj komentar ali i na martinov .

w. ;)

Tko je glasao

Na kraju se sve svodi na

Na kraju se sve svodi na omalovazavanje autorskog rada. Napisat roman, napisat dramu, napisat pjesmu, naslikat sliku, napisat kritiku, napisat neko znanstveno djelo, napravit neku fotografiju, prevest nesto, dizajnirat nesto, otpjevat opernu ariju- ma tko to ne moze u pet minuta vremena.
Iskopaj ti deset tona ugljena, napravi lokomotivu- to ti je pravi rad. Ne mogu vjerovat koliko prijezira prema intelektualnom radu. Ne znam ima li komunisticki odnos prema inteligenciji nekakvu ulogu u svemu.

Tko je glasao

Ne, na kraju se sve ne svodi

Ne, na kraju se sve ne svodi na omalovažavanje autorskog rada. To je rad kao i svaki drugi, rad koji se može izraziti i ima svoju cijenu. Koliku? Neka određuje tržište.

Neka gospoda autori odrede koliko misle da njihov rad vrijedi i neka ga ponude tržištu pa tko voli, nek` izvoli.

Kada bi netko izašao na ulicu i htio svima naplaćivati pogled na sebe, vrlo je vjerojatno da bi ga većina čudno gledala i ignorirala. Možda bi mu netko iz samilosti i udijelio koju kunu, ali većina sigurno ne. Savjetovali bi mu da se radije zatvori u neku prostoriju i naplaćuje ulaz voljnima da ga vide. Pitanje je, dakako, koliko bi se ostvareni prihod razlikovao od očekivanog ali bi u principu stvar upravo tako trebala funkcionirati.

Neprihvatljivo mi je da autor uspostavlja kontrolu nad time što će onaj koji je kupio njegovo djelo dalje s njim raditi. Kod pjesama, smatram dovoljnim da se kaže čija je i da ju svako može pjevati. Što se mene tiče, ako pjevač zapjeva na svom koncertu tuđu pjesmu, dovoljno je da kaže čija je a ne da osim popularizacije tog drugoga još mu i mora platiti. Ja sam za jednokratne naknade, ma kolike bile, a ne rente.

Nastavimo li popuštati, malo jest karikirano ali sve u tom pravcu ide, sljedeći od koraka nezasitnih zampovaca će biti da se policijskim metodama prati i sankcionira svakoga kupca pjesme koji će ju u svom domu podijeliti s društvom, ukoliko kupac nije prijavio slušanje i uplatio zampistima određenu "glavarinu".

I sad imamo zakon o autorskim pravima. Sve u javnom prostoru je riješeno. Ne sviđaju mi se pojedina rješenja ali što je, tu je. Ima i dobrih stvari.

Čemu onda ACTA?

Kako ja vidim stvar, isključivo zato da se već jednom i što lakše zađe i u privatne prostore, domove korisnika ili uživalaca autorskih djela. To je realna opasnost za slobode i privatnost građana protiv koje se treba boriti. Nisam protiv do određene mjere štićenja autorskih prava ali i privatni domovi građana moraju biti zaštićeni, privatnost također mora biti zaštićena.

Čak i kada netko doista ukrade u samoposluzi, služim se "autorskim djelom" našeg predsjednika (nadam se da me neće tužiti), da bi mu policija ušla u dom, mora imati nalog koji dobije od istražnog suca, odnosno DORH-a jedino ako dokaže osnovanu sumnju da je baš taj netko ukrao. Nema tog autorskog prava zbog kojega bih pristao da se građani prate, narušava im se privatnost i upada u domove na način kako se to traži ACTA-om.

Ovo o komunističkom odnosu prema inteligenciji si zabij negdje.

B-52

Tko je glasao

nejasno...

Ako te muči ACTA - zašto se spuštaš na nivo da (loše) objašnjavaš svoje mišljenje o autorskom pravu? Sam kažeš - ACTA nije samo (ni blizu) samo zaštita autorskih prava - a onda se sramotiš i pišeš tako ružne stvari o autorima, pjevačima. Koje veze ima ACTA s tvojim mišljenjem da pjevači ne bi smjeli živjeti od rente? Samo braniš svoje pravo na krađu - ako dobro razumijem tvoju argumentaciju. Inače ne bi niti potezao taj argument.

Policija ti pregledava automobil bez naloga, gleda u prtljagu na aerodromu bez naloga, legitimira bez naloga... Skoro sva opasna sredstva su limitirana u upotrebi - automobil, brodovi, sva oružja... budući su korisnici kroz cijelo desetljeće pokazali kako žele koristiti svoje oruđe (krađa) - uopće ne vidim razloga zašto se ne bi uvela licenca za internet. Izgleda da to nije za svakoga. I knjižnica ima svoja pravila ponašanja i može te izbaciti. Pa se žali Ustavnom sudu da ti se uskraćuje znanje.

A fore tipa "kad pjevam tuđu pjesmu činim ga popularnijim", "kad prijateljima pokazujem ukradeni film činim ga popularnijim" i slično... a da besplatno podijeliš proizvode tvrtke u kojoj radiš - ja ću je isto raditi popularnim. Zašto ne pitaš AUTORE što misle o toj tvojoj revoluciji u autorskom pravu - umjesto da sebi uzimaš pravo da im govoriš što bi oni trebali.

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Novi dnevnici

  1. Prosvjed branitelja - apdejt od Weteran komentara 9
  2. Ministarstvo branitelja hitno preimenovati i reformirati od Argus komentara 30
  3. Je li Hrvatska spremna za još jedan građanski rat? od Feniks komentara 30
  4. Verbalni terorist Nenad Stazić napada 100-postotne invalide od vkrsnik komentara 3
  5. Trebaju li političkoj stranci neaktivni članovi? od Zoran Oštrić komentara 0
  6. Medijsko to jest Sveučilište Sjever na entu od bosancero komentara 0
  7. Zašto sam za zabranu zajedničkih lista na izborima (a protiv referenduma) od Zoran Oštrić komentara 10
  8. HDZ nakon Siska hoće li osvojiti RH? od aluzija komentara 3
  9. Vargate od Weteran komentara 16
  10. Kukuriku koalicija sigurno plovi prema debaklu od vkrsnik komentara 66
  11. ona i mi od aluzija komentara 0
  12. Kapital i rad, tržište i država (povodom intervjua s Antunom Vujićem) od Zoran Oštrić komentara 7
  13. Invalidi u minskom polju od timashine komentara 87
  14. Opereta "Invalid je invalid" protiv HRVI, ali i svih branitelja i protiv RH od ppetra komentara 66
  15. Ekonomska sloboda u svijetu od Tko je John Galt komentara 9
  16. Hrestomatija veleizdaje od MKn komentara 59
  17. Ograničenje prava glasa? Ne, ali potiče na razmišljanje od Zoran Oštrić komentara 8
  18. Slon u staklarni ili diskriminacija od boltek komentara 138
  19. Možda im nije jasno, da HRVI ne žele više promatrati uništavanje države koju su stvarali? od ppetra komentara 39
  20. O budućnosti europske energetike u Brislu i Londonu od Zoran Oštrić komentara 3
  21. Prosvjed branitelja od Weteran komentara 201
  22. Prigovor savjesti, kvalitativno i figurativno od lunoprof komentara 75
  23. Dignitet i percepcija od StarPil komentara 23
  24. Tko gnoji hrvatski meinstream fašizmom od sjenka komentara 33
  25. Nevenka Topalušić, 100%tni HRVI i ostavke ministara F. Matića i A. Kotromanovića od ppetra komentara 39

Preporučeni dnevnici

Tko je online

  • acinum
  • Argus
  • Bigulica
  • bosancero
  • grdilin
  • indian
  • laufer
  • leddevet
  • rupert
  • walpurga
  • Weteran
  • zrakomlat

Trenutno online

  • Registriranih korisnika: 12
  • Gostiju: 31

Novi korisnici

  • win64
  • Damtiplesku
  • Laganini
  • jeffrey
  • Turist s razlogom