Neovisni, ali ne i neutralni

(Nastavak članka Metropola Hrvatske - Moj i Naš Zagreb (1) , a nakon prekida zbog odgovora na dva pitanja u članku Odgovor Kukljici, ali i Milanu i Ivanu!)

► Ostvarivanje egzistencije zagrebačkih "Jadnika"◄

Kao što je prethodno spomenuto, početkom 2008. godine u Zagrebu je bilo zaposleno oko 407.000 osoba. Gdje su oni ostvarivali svoju egzistenciju, i gdje su oni materijalizirali svoja znanja, svoje radne sposobnosti, svoje kvalitete, svoj rad?
Oni su, tj. mi smo radili u trgovačkim društvima, različitim poduzećima odnosno ustanovama, obrtima itd., i u različitim djelatnostima. Riječ je o postojeće tri tipične skupine obavljanja gospodarskih, i drugih životnih aktivnosti po radu i po ostvarivanju rezultata rada, koje ćemo razviti u četri skupine obavljanja poslovnih aktivnosti.
Prva skupina obuhvaća danas sve one građane koji rade u tržišnim uvjetima, odnosno sve one koji rade u tržišnom gospodarstvu.
Druga i treća skupina obuhvaćaju danas sve one građane čiji rad i naknada za rad nije određena tržišnim uvjetima poslovanja, ali i sve one građane čiji je rezultat rada "mjeren" iz visine (obujma) proračuna - točnije rečeno primarno iz poreza. Prema tome, u drugoj skupini su svi oni koji danas rade u komunalnom gospodarstvu, a u trećoj skupini su svi oni koji rade u sustavu državne i lokalne "samouprave", i koji su financirani iz proračuna (primarno iz poreza).

►1. Zagrebačko tržišno gospodarstvo ◄

U prvoj skupini svih onih koji rade u tržišnim uvjetima, odnosno koji rade u zagrebačkom tržišnom gospodarstvu postoje dva velika sektora. Prvi sektor, ili A sektor - čini sektor materijalne proizvodnje . Drugi sektor, ili B sektor - čini sektor usluga.

A - Sektor materijalne proizvodnje zagrebačkog tržišnog gospodarstva

Sveukupno u sektoru A materijalne proizvodnje zagrebačkog tržišnog gospodarstva bilo je zaposleno sveukupno oko 88.000 osoba.
Oni su radili u dva podsektora, i to - A1 - podsektor proizvodnje roba , i A2 - podsektor građevinarstva uključivo tzv. građevinske usluge

U A1 - podsektoru proizvodnje roba , koji je na ovom mjestu privremeno, i za sada, definiran prerađivačkom industrijom, radi (samo) oko 57.000 osoba. Među njima je oko dvije tisuće građana radilo u djelatnosti poljoprivrede, lova i šumarstva.
Naša je DEVETA zadaća na području zagrebačkog tržišnog gospodarstva razvitak podsektora A1, u definiciji primarnog sektora zagrebačkog tržišnog gospodarstva. Takvo mjesto u zagrebačkom tržišnom gospodarstvu osigurat ćemo na tri načina: 1. poticanjima porasta organskog sastava sredstava proizvodnje, 2. poticanjima porasta obujma i raznovrsnosti proizvodnje u izravnoj kooperaciji, odnosno povezanosti sa srodnim istraživačkim radom (poslovne inicijative, patenti, inovacije, tržišta), 3. uvođenje novih gospodarskih modela po uzoru na talijansku pokrajinu Emilia Romagna i na Bolognu - grad prijatelj grada Zagreba.

U A2 - podsektoru građevinarstva uključivo tzv. građevinske usluge (zajedno s rudarstvom i pripadajućom industrijom, prije svega šljunčare, ciglane i slično) radi oko 31.000 osoba. Po svemu sudeći u takvim postojećim statističkim podacima primarno je riječ o osobama koje rade u proizvodnji građevinskih usluga.
Time objavljujemo da građevinarstvo uključivo tzv. građevinske usluge definiramo projektno kao takav podsektor u A sektoru materijalne proizvodnje zagrebačkog tržišnog gospodarstva. To je za nas jedinstvena poslovna cjelina, neovisno o broju poslovnih subjekata, uključivo i broju fizičkih osoba koje se samostalno bave poslovnim aktivnostima (obrti, projektanti, konzultanti itd.).
Naša je DESETA zadaća na području zagrebačkog tržišnog gospodarstva razvitak podsektora A2, u definiciji drugog primarnog sektora zagrebačkog gospodarstva. Takvo mjesto u zagrebačkom tržišnom gospodarstvu mora se osigurati na dva načina 1. definiranje i ostvarivanje generalnog urbanističkog plana grada Zagreba mora biti funkcija razvitka podsektora A2. sukladno interesima života građana grada Zagreba ali i sukladno njihovim poslovnim interesima odnosno interesima egzistencije, 2. javne nabavke grada Zagreba moraju postati funkcija razvitka podsektora A2 pod određenim uvjetima odnosa izvoza u ukupnom prihodu poslovnih subjekata iz ovog podsektora.

B - Sektor usluga zagrebačkog tržišnog gospodarstva

U ovom sektoru zagrebačkog tržišnog gospodarstva bilo je zaposleno sveukupno 167.000 građana.
Od toga je u trgovini radilo 73.000 građana (44%), dok je 94.000 građana (64%) radilo, i radi: 1. u poslovanju nekretninama, iznajmljivanju i poslovnim uslugama (42.000), 2. prijevozu, skladištenju i vezama (26.000), 3. financijskom posredovanju (17.000), 4. hotelijerstvu i ugostiteljstvu (8.000).
Naša je JEDANAESTA zadaća na području zagrebačkog tržišnog gospodarstva podizanje standarda i konkurentne sposobnosti sektora B, sa zadaćom porasta prihoda iz izvoza, i sa zadaćom porasta prihoda iz tržišnog prostora grada Zagreba. Zasebna je zadaća ubrzani porast pružanja hotelijerskih i ugostiteljskih usluga. Imovina grada Zagreba, pravna i svekolika logistika Gradske administracije mora biti u takvoj izravnoj projektnoj poslovnoj funkciji.

►2. Zagrebačko netržišno gospodarstvo ◄

U drugoj i u trećoj tipičnoj i temeljnoj skupini obavljanja gospodarskih i drugih životnih aktivnosti danas sudjeluje oko 104.000 građana grada Zagreba. Oni rade u komunalnom gospodarstvu i u državnoj i lokalnoj (samo)upravi. Ovog trenutka nije moguće odvojiti broj zaposlenih građana grada Zagreba u sektoru komunalnog gospodarstva od zaposlenih građana u sektoru državne i lokalne uprave kao i samouprave.
Od toga u javnoj upravi, obrani, i obveznom socijalnom osiguranju radi oko 31.000 osoba, u obrazovanju oko 26.000 osoba, u zdravstvenoj zaštiti i u socijalnoj skrbi oko 24.000 osoba, u ostalim društvenim, socijalnim i osobnim uslužnim djelatnostima oko 18.000 osoba, te u opskrbi električnom energijom, plinom i vodom oko 5.000 osoba.

C - Zagrebačko komunalno gospodarstvo

Zagrebačko komunalno gospodarstvo definiramo kao sektor C zagrebačkog gospodarstva, koji ima zasebnu, i to netržišnu funkciju u zagrebačkom gospodarstvu neovisno o činjenici što ukupan prihod ostvaruje naplatom pruženih roba i usluga građanima grada Zagreba i poslovnim subjektima.
Ovoga trenutka raspolažemo s barem javno objavljenim stanjem u Zagrebačkom holdingu, koji samo značajnim dijelom obuhvaća zagrebačko komunalno gospodarstvo. Tako je tijekom 2006. godine završeno prvo objedinjavanje u Zagrebački holding 28 gospodarskih i drugih poslovnih subjekata u vlasništvu grada Zagreba. Danas Zagrebački holding ima u svojem sastavu 18 podružnica, a u stvari golemih trgovačkih društava, ali i zasebno: 1. potpuno i većinsko vlasništvo u pet trgovačkih društava, među kojima su osobito značajna dva investicijska društva i zasebno Gradska plinara Zagreb, 2. manjinske ili jednake udjele u 4 trgovačka društva, među kojima su od zasebne važnosti Terme Zagreb, i Zagrebačke ljekarne (osnivačka prava). Pod izravnim upravljanjem Zagrebačkog holdinga je i mnoštvo sportskih objekta u vlasništvu grada Zagreba.

U 18 podružnica Zagrebačkog holdinga na kraju 2007. godine bilo je zaposleno oko 12.000 građana grada Zagreba, neto prihod iznosio je oko 4,3 milijarde kuna, kojima su podmireni, uz ostale troškove, i troškovi rada zaposlenika u iznosu od oko 1,4 milijarde kuna. Imovina Zagrebačkog holdinga iznosila je oko 17,8 milijardi kuna, u čemu materijalna imovina u vrijednosti od 11,8 mrd. kuna, i kratkotrajna imovina od 5,1 mrd. kuna, te ostalo.
Upisani temeljni kapital Zagrebačkog holdinga iznosi 4,2 milijarde kuna, revalorizacijska pričuva je 2,5 milijarde kuna.
Međutim, dugoročne obveze su oko 4,5 mrd. kn, u čemu su obveze po kreditima i po emitiranim vrjednosnim papirima 3,5 mrd. kn, ostale dugoročne obveze uključivo porez i socijalno osiguranje 630 mil. kn., te dugoročne obveze prema dobavljačima oko 235 mil. kn itd.
Međutim, zasebno postoje kratkoročne obveze u iznosu od oko 2,4 mrd. kn, među kojima su najveće obveze prema dobavljačima od oko 950 mil. kn, obveze po kreditima i jamstvima od oko 610 mil. kn, ostale kratkoročne obveze od oko 470 mil. kn, ali i obveze za doprinose i obveze prema zaposlenicima od oko 170 mil. kn (!) itd…
Naša je DVANAESTA zadaća definirati komunalno gospodarstvo kao C sektor zagrebačkog gospodarstva, koje danas kao takvo ne postoji u gradu Zagrebu. Dapače, s lakoćom se može dokazati, a to predočuju i financijski pokazatelji, da je Zagrebački holding osnovan zato da Milan Bandić i GO SDP grada Zagreba imovinu zagrebačkih trgovačkih društva u vlasništvu svih građana grada Zagreba koristi, i s njom faktički osobno raspolaže sukladno političkim ali i osobnim "nazorima" komunalnog gospodarstva u funkciji socijaldemokratske "komune" u gradu Zagrebu, i opstanka na vlasti u Zagrebu.

Zbog opće informacije zagrebačkoj, a dijelom i hrvatskoj javnosti, skreće se pozornost na veličinu "podružnica" Zagrebačkog holdinga na kraju 2007. godine >(ukupan prihod>ukupni troškovi>troškovi rada zaposlenika):

1. ZET >1.891,2>2.023,4>583,4; 2. VODOP. i ODV. >457,0>456,2>151,6; 3. ČISTOĆA >386,7>388,5>159,2; 4. GSKG >288,9>202,6>44,4; 5. ZAGREBAČKI VELESAJAM 245,6 > 136,6 > 39,6;
6. ZAGREBAČKE CESTE >336,3>347,2>87,8; 7. ZAGREBPARKING >123,4>90,7>35,8; 8. ZRINJEVAC >191,2>190,9>87,7; 9. ZGOS > 139,3 >77,5 > 5,7; 10. ROBNI TERMINALI 138,7 > 119,1 > 50,0;
11. TRŽNICE ZAGREB > 105,6> 101,5 > 53,8; 2. ŠPORTSKI OBJEKTI > 105,1 > 149,5 > 65,1; 13. GRAD. GROBLJA >68,6>66,1>34,1; 14. AUTOBUSNI KOLODVOR >43,4>39,8>18,8; 15. VLADIMIR NAZOR > 33,6 > 33,5 > 12,9;
16. AGM > 14,6 > 14,3 > 5,3; 17. ZAGREB DIGITALNI GRAD >1,1>2,6>1,2>; 18. STANOGRADNJA > 0,6 >5,2 > 0,6.

Kao što je spomenuto, ukupan prihod predočenih 18 podružnica Zagrebačkog holdinga iznosi 4,571 mil. kn. > ukupni troškovi 4,445 > troškovi rada 1,437 milijuna kuna.
Naša je TRINAESTA zadaća zagrebačko komunalno gospodarstvo dijelom "transfmormirati" u zagrebačko tržišno gospodarstvo, ali tada primarno u kooperativnom sustavu grada Zagreba a ne u vlasništvu privatnih trgovačkih društava - odnosno, u potonjem slučaju i u primjeru pokušaja njihove preprodaje tada s pravom prvootkupa, i po zasebnoj javnoj proceduri.
Naša je ĆETRNAESTA zadaća utvrditi u periodu od 2005-2009. godine (pa i ranije) razmjere korupcije u Zagrebačkom holdingu, jer premlaćivanje direktora Zagrebačkih cesta Igora Rađenovića s razlogom ukazuje da je to učinjeno od strane duboko prikrivenih i povezanih razbojničkih bandi koje u obliku umreženog poslovnog gangsterizma de facto prikriveno vladaju u Zagrebačkom holdingu, odnosno u njegovim podružnicama, a s po svemu sudeći u izravnoj sprezi s dijelom čelništva.

D - Djelatnosti od javnog interesa

Za obavljanje društvenih i drugih djelatnosti u skladu sa zakonom Grad Zagreb je osnovao ustanove (ili su na njega prenesena osnivačka prava na određenim ustanovama) i to: 1. zdravstvenih ustanova 21; 2. kulturnih ustanova - 37; 3. predškolskih ustanova - 59; 4. ustanova osnovnog školstva - 113; 5. srednješkolskih ustanova 63; 6. učenički domovi - 15; 7. ustanove socijalne skrbi - 14; itd... Kakvo je stanje u njima danas? Koji standardi vladaju u njima, da li su to balkanski ili "polubalkanski" hrvatski standardi, ili najviši standardi metropole grada Zagreba? Tko ih određuje, tko ih provodi?
Naša je PETNAESTA zadaća da u djelatnostima od javnog interesa Grada Zagreba uvedemo i provedemo standarde europskog grada Zagreba, i to instrumentima izravne intervencije od strane najstručnijih i najkvalificiranijih građana grada Zagreba. Zasebno, zagrebačka mladež i osobe treće životne dobi moraju uživati, i dobit će izravnu zaštitu u obliku pokroviteljstva Grada Zagreba, s mehanizmom javnog nadzora posebice snaženjem rada udruga građana, i s mehanizmima koje osigurava decentralizacija i izravne ovlasti gradskih četvrti i općina, odnosno građana u njima.

► Zagrebačko europsko gospodarstvo ◄

Prema dostupnim statističkim podacima u 2008. godini u Hrvatskoj je postojalo gotovo 260.000 registriranih pravnih osoba. No, od toga je bilo gotovo upola manje aktivnih poslovnih subjekata - tek nešto više od 126.000.
Jednako tako, u gradu Zagrebu registrirano je oko 83.000 poslovnih subjekata, ali od toga je aktivno samo oko 41.000.
Među njima je od oko 27.000 trgovačkih društva u gradu Zagrebu, ostvarenu dobit krajem 2008. imalo je oko 20.000, a gubitak poslovanja imalo je oko 7.500 trgovačkih društava, ili gotovo 30%!!!
"Zasebno" postoji ili točnije rečeno "egzistira" spomenutih oko 47.000 obrta i osoba slobodnih profesija. Prema nepotvrđenim podacima preko 50% obrta je u gubicima ("crvena zona"), ili u zoni ukidanja ("crna zona") !!!

Krajem 2007. godine u Hrvatskoj je od oko 77.500 trgovačkih društava, oko 76.000 bilo malih (98% !!!), oko 1.500 je bilo srednjih, a oko 451 je bilo velikih trgovačkih društava.
Veliki poduzetnici zapošljavali su oko 300.000 osoba, a mali poduzetnici zapošljavali su oko 400.000 osoba. Veliki poduzetnici imali su oko 53 milijarde kuna potraživanja, a mali poduzetnici imali su 128 milijardi kuna potraživanja od kupaca, dok su oko 124 milijardi kuna iznosile njihove obveze prema dobavljačima.
Obilježje hrvatskog gospodarstva, ali i obilježje zagrebačkog gospodarstva je u koncentraciji kapitala, poslovanja, te političkog i poslovnog utjecaja velikih trgovačkih društava. To u gradu Zagrebu podržava Milan Bandić i GO SDP Zagreba.
Naša je ŠESNAESTA zadaća promijeniti takvo stanje zasebnom politikom gospodarskog ustroja poslovnih subjekata na području grada Zagreba sukladno: 1. najkvalitetnijim europskim modelima kao u primjeru ustroja gospodarstva talijanske pokrajine Emilia Romagna i njezinog glavnog grada Bologne, grada prijatelja Grada Zagreba. Zadaća nositelja provedbe politike zagrebačkog gospodarstva u osiguravanju je razbijanja monopola lokacija, monopola kapitala, monopola informacija, i monopola tržišta u gradu Zagrebu.
To se mora učiniti: 1. hitnim razvitkom sektora srednjih i malih trgovačkih društava, i 2. osnivanjem i agresivnim dinamičkim razvitkom kooperativnog sektora po uzoru na talijansku pokrajinu Emilia Romagna, ali i na druge kooperativne sustave u Europi.
Velika trgovačka društva moraju imati i dobiti zaseban položaj u zagrebačkom gospodarstvu, ali to ne može biti povlašteni položaj kao što je to danas, dapače!!!
Naša je SEDAMNAESTA zadaća u definiranju primarne skupine poslovnih subjekata zagrebačkog gospodarstva kojega čine mala, a dijelom i srednja trgovačka društva zajedno s 47.000 osoba zaposlenih u obrtu i u slobodnim profesijama. Oni moraju imati izravno pokroviteljstvo u gospodarskom sustavu grada Zagreba od GRADA ZAGREBA kao pravne osobe, ali i kao funkcije takve naše političke volje.

► Financijska snaga grada Zagreba ◄

Financijsku snagu grada Zagreba čine financijska sredstva proračuna grada Zagreba, financijska sredstva Zagrebačkog holdinga i kapital u imovini grada Zagreba.
U periodu od 2005-2008. godine ukupan proračun iznosio je oko 3,7 milijarde eura, a s proračunom za 2009. godinu u iznosu od oko jedne milijarde kuna, proračun grada Zagreba je iznosio sveukupno gotovo 4 milijarde eura !
Zagrebački Holding ima ukupan prihod za 2006. i 2007. godinu u iznosu od oko jedne milijarde eura. Procjena za 2005. i 2008. godinu po svemu sudeći je još jedna milijarda eura, tako da za period od 2005-2008. godine prihod Zagrebačkog holdinga iznosi oko 2 milijarde eura. Zagrebački holding ima aktivu u vrijednosti od oko 2,5 milijarde eura.
Kao što je prethodno predočeno, Zagrebački holding emitirao je 960 mil kuna kratkoročnih obveza prema dobavljačima, među kojima su zasigurno i brojna srednja i mala trgovačka društva i obrtnici s područja grada Zagreba. Zasebno postoje kreditne obveze Zagrebačkog holdinga "nabujale" na gotovo sedam milijardi kuna, odnosno blizu jedne milijarde eura, dakako, bez kratkoročnih obveza prema dobavljačima.
No, sveukupna vrijednost imovine grada Zagreba po svemu sudeći nije još uvijek nikomu poznata (makar je to nevjerojatno!)

Revizija poslovanja za 2007. godine ističe da nije donesen jedinstveni plan nabave roba, radova i usluga niti postoje pisane procedure kojima bi bili utvrđeni kriteriji kada se postupci javne nabave trebaju obaviti jedinstveno na razini Grada, a kada javne postupke provode gradska upravna tijela. Očevidno s razlogom Milan Bandić i GO SDP Zagrebu u periodu od 2000. do zaključno svibnja 2009. godine - nisu imali potrebe ništa mijenjati iz prethodnog jednog desetljeća svevlasti HDZ nad gradom Zagrebom !!!

Primjerice, zaduženost Ljubljane za 2007. godinu iznosi oko 82 milijuna eura, što je 16 puta manje od Zagreba. Čak i kada bi se računala samo zaduženost Grada Zagreba, koja bez obveza Holdinga iznosi oko 300 milijuna eura, zaduženost Ljubljane bila bi gotovo četiri puta manja. Primjerice, Zagreb je podjednako zadužen kao i Prag, s time da Prag ima pola milijuna stanovnika više, i pola milijarde eura veći proračun. Ili, primjerice, zaduženost austrijske prijestolnice Beča posljednjih godina bilježi kontinuirano smanjivanje, i na kraju 2007. godine iznosila je (samo) milijardu i pol eura. Beč, koji ima više od milijun i pol stanovnika, i čiji je proračun oko 10 milijardi eura, gotovo jednu milijardu eura uložit će ove godine u sustav podizanja obrazovanja građana, i to bez sredstava Austrijske vlade.

A što to mi možemo učiniti nakon što 17.05.2009. godine građani grada Zagreba s razlogom IZGLASAJU NA IZBORIMA DUBOKO NEPOVJERENJE GO SDP Zagreba, i zasebno Milanu Bandiću s njegovim "drugovima", kada je Milan Bandić potrošio investicijski kapital građana grada Zagreba na podizanje građevinskih spomenika samomu sebi - ali u razvidnom interesu onih koji su haračili po imovini a razvidno i po proračunu grada Zagreba? Stoga je ovo posljednji trenutak prije nego što je GO SDP Zagreba s Milanom Bandićem na čelu bacio u bankrot građane grada Zagreba.

Nevjerojatna je, ali je istinita činjenica da u periodu od rujna 2000 do rujna 2008. godine, dakle u periodu od 8 godina !!! izravne tj. bespovratne financijske potpore Grada Zagreba zagrebačkim poduzetnicima i drugima iznose sveukupno 107 mil.kn., i zasebno kroz Tehnološki park, a de facto poduzeće za iznajmljivanje prostora - još dodatnih oko 33 mil. kn. preko subvencioniranih troškova najma prostora! To je godišnje jedva nešto više od 2,3 mil. eura. Ali to je prije svega potpuno odsustvo odgovornosti za gospodarski razvitak grada Zagreba, ili prije rečeno "izgubljenost" GO SDP Zagreba na čelu s Milanom Bandićem u vremenu i prostoru u kojem žive i rade građani grada Zagreba.
Gotovo kao da je riječ o institucionalnoj subverziji prema građanima grada Zagreba. Faktički je riječ o neoliberalizmu, ali u pogubnoj i samouništavajućoj , i zato u najgoroj izvedenici u realnim uvjetima okružja visoko sofisticiranih poslovnih i drugih sustava, kako u Europi tako i u najbližim susjednim postindustrijskim državama, ali i u Hrvatskoj, pa i u gradu Zagrebu premda stvorenima na drugi način.
Naša je OSAMNAESTA zadaća stavljanje financijskih sredstava i imovine grada Zagreba u poslovnu funkciju, sa svođenjem društvene i javne potrošnje u razumne okvire, i s poticanjem racionalizacije i modernizacije. To se mora učiniti agresivnim mjerama financijske politike ali u sveukupnosti politike obnove zagrebačkog gospodarstva kao funkcije uloge i zadaće grada Zagreba u Hrvatskoj kao metropole hrvatskog gospodarstva.

► Kapitalni projekti ◄

Kapitalni projekti grada Zagreba prije njihovog definiranja i upućivanja na referendum građana grada Zagreba, ili dobivanja suglasnosti svih članova gradskih četvrti za njihovo ostvarivanje, moraju ispunjavati uvjet: 1. da su u funkciji osnaživanja gospodarskih subjekata grada Zagreba koji imaju pokroviteljstvo Grada Zagreba, 2. da maksimalno izravno utječu na porast prihoda građana grada Zagreba.
Kapitalni projekti koje je objavio provesti GO SDP grada Zagreba i Milan Bandić pokazuju krupne deformacije zato što ne odgovaraju niti jednom takvom postavljenom temeljnom uvjetu. Gotovo nijedan kapitalni objekt javno objavljen: 1. Centralni uređaj za pročišćavanje otpadnih voda GZ - 275 mil. eura, 2. Postrojenje za termičku obradu otpada (PTOO) -170 mil. eura, 3. Projekt Izgradnje i rekonstrukcije stadiona Maksimir i Kajzerica, 4. Program sanacije smetlišta Jakuševec - 56 mil. eura, 4. ZET – Program obnove sustava prijevoza putnika - 160 mil. eura, 7. Projekt gradske bolnice - 265 mil. eura, 8. Izgradnja pruge za gradski i prigradski promet - 150 mil. eura, i 9. Projekt vodnih stepenica na rijeci Savi - 750 mil. eura - ili nisu započeti, ili su završeni u obliku i s troškovima koji su doslovno nebulozni , ili su pak završeni "manjkavo", s potrebnom dodatnom velikom ili čak i golemom sanacijom.
Nakon četiri godine, odnosno od 2005. zaključno s 2009. godinom projekt Digitalni grad faktički ne pokazuje učinke, novi Dinamov stadion - ne postoji, dapače, riječ je o lažnom obećanju i nikada provedenoj stručnoj valorizaciji jedne od najvećih poslovnih i društvenih malverzacija u Hrvatskoj, POS-ovi odnosno tzv. "Bandićevi stanovi" dvojbene građevinske i druge vrijednosti, DTK kanali nisu u vlasništvu grada Zagreba, Muzej suvremene umjetnosti, toliko potreban gradu Zagrebu, koji je trebao biti završen krajem 2007. godine s uloženih preko 350 mil. kn. postoji u nezavršenom zdanju, s troškovima propadanja koji će se morati namiriti - dakako, u korist onih koji će opetovano na tomu zaraditi.
Primjerice, i kako prenose mediji, za glavnog izvođača radova Arena Centar - projekt vrijedan 220 mil. eura u gradu Zagrebu TriGranit je odabrao konzorcij kojeg čine tvrtke Mucić&CO iz Gornjeg Muća, Mucić&CO iz Ljubuškog itd. itd. itd. !
Generalni urbanistički plan grada Zagreba kao temeljni instrument razvitka grada Zagreba postao je de facto privatni urbanistički plan Milana Bandića.
Naša je DEVETNAESTA zadaća prekinuti kapitalnu izgradnju grada Zagreba na način BANDIĆIZMA i BANDE LOPOVSKE.

► Udruge građana ◄

Naša politička određenja moraju imati materijalizaciju u izravnim političkim i financijskim potporama udruga građana registriranih u gradu Zagrebu kao zagrebačke udruge, i u sastavu građana grada Zagreba. Odlučno ćemo prekinuti instrumentalizacija jednog dijela udruga u korist njihovih političkih sponzora, a prije svega GO SDP Zagreb, ali i HDZ (Jadranka Kosor) ! Svaki građanin grada Zagreba proganjan od institucija hrvatske partijske države, ali i bilo koji drugi građanin Republike Hrvatske - mora dobiti uporište u Gradu Zagrebu među nekom od postojećih ili novo osnovanih udruga građana.
Udruge građana su zauzvrat obvezatne imenovati bahatost izabranih dužnosnika, potkupljivost ili nestručan odnosno nemaran rad kako u institucijama Grada Zagreba, gospodarstvu, ustanovama, i u bilo kojem segmentu društva. Gradski kontrolni ured grada Zagreba mora biti u sastavu predstavnika udruga građana, osnažen financijskim sredstvima potrebnim za provedbu njihovih aktivnosti.
Naša je DVADESETA zadaća snaženje institucionalnog položaja udruga građana kao uporišnih institucija metropole Zagreba, u definiciji metropole hrvatskog građanstva.

► Rat protiv korupcije ◄

Centralizirani partijski sustav čije je javno obilježje kumulacija (gomilanje) funkcija i nesmjenjivost, i dominacija medijskim prostorima, monopolni partijski i poslovni sustav, i nenadzirana politička svevlast, potpuni nadzor nad javnim nabavkama i namjerno neplaćanje računa zagrebačkim gospodarskim subjektima i fizičkim osobama (danas u iznosu od gotovo jedne milijarde kuna) osigurava postojanje i opstojnost institucionalnog sustava korupcije.
Rat protiv korupcije u gradu Zagrebu je imperativna zadaća našega budućeg gradonačelnika grada Zagreba, s ovlastima raspolaganja svih kriminalističkih (detektivske agencije, stručnjaci) i financijskih resursa kojima raspolaže grad Zagreb. Mi iz našega ZAGREBAČKOG DOMA moramo najuriti korupciju "nogom vritnjak".

Naša TEMELJNA zadaća je promijeniti sve ono što nisu Milan Bandić i GO SDP Zagreba učinili od 2000-2009. godine, dakle gotovo punih devet godina. I dapače, bitno promijeniti ono što jesu učinili !!! U predvečerju ulaska građana grada Zagreba u EU svi mi nalazimo se faktički u bankrotiranom stanju, s bankrotiranim gospodarstvom, i na koljenima pred sofisticiranim poslovnim sustavima iz Austrije, Italije, Njemačke, Madžarske, Nizozemske i drugih država, među kojima se nalaze brojni prikriveni gangster i zločinci koji ovladavaju najvrednijom zagrebačkom imovinom faktičkim "pranjem prljavog novca". I koji su već i danas itekako penetrirali u grad Zagrebom - zahvaljujući sponzorima prije svih u MILANU BANDIĆU ali i u GO SDP Zagreba.

Gospoda i drugovi su sjajno obavili svoj posao !!!

I dok ovo pišem prisjećam se Victora Hugoa, "onoga" francuskog republikanca, i onih njegovih Jadnika, ali i one Zoline "kurtizane", i stoga imam pravo reći

J'accuse !!!

OPTUŽUJEM GO SDP ZAGREBA I MILANA BANDIĆA za ono što jeste učinili, i što je ovdje samo naznačeno - jer čak ni u knjige ne stane sve što je učinjeno protiv Metropole hrvatstva, protiv Metropole hrvatskog građanstva, i protiv Metropole hrvatskog gospodarstva! Ali, uostalom - vi čak i ne znate što je to ...

Reci Milane, koliko će, konačno koštati Aerodrom za IGH "avijune"- da li 200, 300, 400, 500 milijuna "ojra", Muzej - 200, 300, 400, 500 milijuna "ojra", nova "Opera" … - ma "nema veze" koliko koštaju mostovi da se "brže vozimo" do austrijskih robnih kuća u Zagrebu, pa da onda sretni što smo jeftino prošli, možemo otići na golf pored Sveučilišne bolnice, na onih ne znam koliko hektara - da zaigramo iznad geotermalnog polja Zagreb, jednog od najvažnijih gospodarskih resursa što nam je "Bog" podario !!!
Da na geotermalnim poljima se grade golf tereni, zar ne !? Pa sada INA tu otpočinje svoj turizam, ma "predivno" Bandiću, ma predivno socijaldemokratska gospoda i zajednički drugovi u GO SDP Zagreba !

OPTUŽUJEM TE MILANU BANDIĆU
OPTUŽUJEM VAS U GO SDP ZAGREBA ZAJEDNO S VAŠIM GOSPOĐAMA I GOSPODOM, I DRUGOVIMA I DRUGARICAMA ZASTUPNICIMA U GRADU ZAGREBU

za Tvoju i VAŠU socijaldemokraciju, za VAŠU socijaldemokraciju priča, glumatanja, izbora, umovanja, demokracije Zagreba i zagrebačkih ulica po kojima hodaju ljudi probušenih cipela, probušenih srca, probušenih glava, popljuvanih hrvatskih domoljubnih mozgova od dvije dojče marke, usta prepunih pokvarenih zuba zato što ne mogu platiti stomatologa, a uskoro ni najobičnije preglede u liječnika, usta prepuna uzvika BANDO LOPOVSKA, i nemoći da bilo što učine - ali, ali, ali - SVE do NAŠEGA ZAGREBAČKOG SVIBNJA, DO NAŠEGA ZAGREBAČKOG MAJA !

PODIGNIMO RUKE ZA ZAGREBAČKI MAJ !
GO HOME MILANE - GO HOME IVANE !!

U ZAGREBU VIŠE NE ĆETE ZAJEDNO IGRATI SVOJ GOLF PO NAŠIM GLAVAMA!!!

U ponedjeljak 22.12.2008. bit će objavljen članak pod naslovom:
- Izborni program ZAGREBAČKI TREĆI PUT (1) -

kao deveti po redu u nizu članaka pod zajedničkim nazivom:
PROTIV MILANA - ZA SLOBODAN ZAGREB !
nakon današnjeg osmoga po redu članka pod naslovom: Metropola Hrvatske - Moj i Naš Zagreb (2), koji je objavljen u četvrtak 18.12.2008. godine na

Pollitika.com

koja i zbog toga, s razlogom, postaje najvažniji politički portal u Republici Hrvatskoj, a zasebno i u gradu Zagrebu.

Zahvaljujem.