Tagovi

4 asa ne jamče...

Hrvatska je trebala postati zemlja znanja, ali otkako se kreator te doskočice loše proveo na predsjedničkim izborima, ništa od zemlje znanja, a kako stvari stoje, i sama zemlja Hrvatska ima nesigurnu budućnost.

U nedavnom Obzoru (12. 2. 2011.) je objavljeno nekoliko tekstova na temu tzv. dolaska Googlea u Hrvatsku, na temu obrazovanja i svega pomalo...

Između ostalih, i cijenjeni Mario Rakar piše u svojoj rubrici kako

...s naših prostora potekle su mnogobrojne sjajne ideje koje su promijenile svijet (Mohorovičić, Schwarz, Tesla, Penkala...) i nema razloga da to ne učinimo ponovno.

Na prvi pogled se apsolutno slažem. No, bojim se da neće ići tako jednostavno. Naša 4 asa zapravo nisu jaki u ovoj igri, četiri devetke su jače, a četiri dečka još jača!

Dakako, Mrak je rekao da budućnost pripada inventivnosti, da... ali stvari nisu tako jednostavne.

Uzmimo za početak Nikolu Teslu. Znamo da se školovao u Gospiću, a studirao u Grazu, da studij nije završio, da je otišao u SAD i tamo postigao jako puno; njegov sustav trofazne izmjenične struje je osnova današnjih sustava proizvodnje i prijenosa električne energije. Kasnije se posvetio raznim eksperimentima koji su zanimljivi za emisije tipa Na rubu znanosti.

Tesla nije bio znanstvenik u smislu Einsteina, Newtona, Maxwella, Bohra ili Feynmana: ne postoji teslina jednadžba, ne postoji neki zakon koji je otkrio, ne postoje neki bitni znanstveni radovi koje je napisao: Tesla je bio izumitelj tipa Edison.

Ali Tesla nije bio ni Edison: iza njega nije ostala firma, o nije napravio proizvod koji je prodavao, danas njegovo ime ima ugled (radi kojeg se i jedna fizikalna jedinica zove tesla) ali nema njegove firme.

Pogotovo je nema u Hrvatskoj.

Andrija Mohorovičić je s druge strane bio znanstvenik, i kao što svi dobro znamo otkrio je (proučavajući potres oko Kupe 1909.) postojanje dva različita materijala u dubinama Zemlje, i oštru granicu (jedan je dublje, a drugi leži na njemu) koja se zove njemu u čast mohorovičićev diskontinuitet.

Mohorovičić je svakako bio znanstvenik. I sve je postigao u Hrvatskoj. Ali iza njegovih otkrića nije ostala nikakva firma, nikakav proizvod. Nije osnovao firmu za traženje naftnih polja.

Slavoljub Penkala nije otkrio kemijsku olovku, kako se obično misli, već je usavršio naliv-pero. On je napravio pravu firmu, i kako kaže Wikipedija "može se reći da je u razdoblju od 1912. do 1926. godine to bila jedna od najvećih tvornica pisaćeg pribora u svijetu". On opet nije bio znanstvenik, nego čisti izumitelj. Danas TOZ ima jedan model olovke na kojem piše Penkala i to je to.

David Schwarz je bio izumitelj koji je usavršavao cepeline, a njegove nacrte je kupio tip po imenu Zeppelin, koji se na njima proslavio. Veći dio priče se odvija u Njemačkoj. Iza Schwarza isto nije ostala nikakva firma.

Schwarz i Penkala su rođeni van Hrvatske, u Ugarskoj. Dakle, njih u najboljem slučaju dijelimo. Tesla je sve postigao u SAD.

Tesla je glavne stvari napravio krajem 19. stoljeća; Mohorovičić je umro 1936, Penkala 1922, Schwarz 1897.

Od tada je prošlo 80 i više godina. Što se događalo u međuvremenu? Što smo to izumili, usavršili i iz toga napravili uspješnu industriju, ovdje, u Hrvatskoj?

Dobro, Jugoslavija, rat, socijalizam, rat.

Što smo izumili, usavršili, novo osmislili u posljednjih 15 godina? Prije 15 godina nije postojao Google, na primjer. Ni iPod. Ni iPad.

Jedan od razloga za stagnaciju je svakako i naš odnos prema obrazovanju. Svako toliko imate vijest u novinama kako su naši srednjoškolci bili odlični na olimpijadi iz matematike, informatike, čega već. Zaključak je jednostavan -- mi smo genijalni, prirodno nadareni, bar pametni i obrazovani.

No, postoji jedan objektivan test znanja učenika, a zove se PISA. Nacrtao sam dvije karte Europe koje predstavljaju rezultate testa iz matematike i znanosti iz 2009. Evo slike za matematiku:

I za znanost:

Prosjek razvijenih zemalja je 500, svjetloplava boja.

Velike ideje ne padaju tek tako. Velike ideje su tek vrh sante mnogo malih ideja i razmišljanja o svemu oko nas. A podloga za sve je ipak poznavanje matematike. Bez toga je nemoguće shvatiti bilo što u vrlo, vrlo širokom području ljudskog znanja.

Drugi članak u istom broju Obzora pojašnjava:

Matematika, pokazali su to i rezultati na državnoj maturi, najveći je problem.

Budući da većina Hrvata jako dobro množi i dijeli s faktorima 7,3 ili tako nešto, a i mnogi mogu bez teškoće zbrojiti četiri asa + devetku u beli, nešto ipak znamo. Ali zašto se raspravlja o broju sati hrvatskog, o plaćama i pravima nastavnika, a ne pokreće pitanje tko je odgovoran za ovakve rezultate, koji Hrvatsku nikako ne smještaju u zapadnu Europu?

Tko je dao ostavku zbog ovakvih rezultata? Tko je dobio otkaz?

Jesu li udžbenici loši? Zašto ne uzmemo jednostavno njemački ili finski udžbenik i prevedemo ga? Jesu li programi loši? Zašto ne preuzmemo njihov program? Matematika je univerzalna, nije to povijest ili književnost. Jesu li profesori loši? Pa loše profesore treba jednostavno otpustiti.

Hrvatska je zapravo po rezultatima praktično identična Grčkoj. Čini se i po mnogo čemu drugome. Imala je i ta zemlja svoje slavne trenutke, bila je vrhunac matematike i znanosti. Pozivaju se i oni na Aristotela, Pitagoru, Arhimeda i društvo. Svi umrli prije 2000 godina i više...

Neće biti lako.

Komentari

moot

Nije usko vezano uz temu, ali je prilika da iznesem što me baš ovaj tjedan zasmetalo.

jutarnjak ili večernjak.
str. 6: "Imamo loše škole!" (pokazalo istraživanje da mladi tako kažu)
str.42.: gradska rubrika, grad Zagreb, crtica odmah iznad crtice o tome kako su super skejteri sa zagrebačkih ulica: "Zagrebački studenti u finalu pred Europskim sudom"

tema za početak novina je loša percepcija našeg obrazovnog sustava, to koliko je on loš, to koliko je svjedodžba i diploma bezvrijedna, to koliko godine obrazovanja komparativno ništa ne znače

tema za gradsku rubriku, odmah pokraj klupica u parkićima je kako su upravo zagrebački studenti ti koji su između 80 ekipa s 80 fakulteta došli do regionalnog natjecanja kao jedna od 12 ekipa i kako su upravo oni pobijedili na regionalnom i plasirali se na finalno natjecanje
i to
iz europskog prava
u konkurenciji država koje europsko pravo prakticiraju 60 godina
unatoč tome što je europsko javno pravo (privatno ne!) postalo dio redovnog nastavnog programa u hrvatskoj akademske godine 2006/07

ali to je nebitno ili barem vrijedno samo neke usputne crtice

i ne, nije problem u egu što se te studente ne pukne na naslovnicu ili barem na 10. stranicu
problem je što se djeci u osnovnoj i srednjoj školi govori da si sa učeničkom knjižicom, svjedodžbom i diplomom mogu dupe obrisati --- pa kako onda da uopće i imaju drugačiji stav prema tome i kako uopće da imaju snage i želje razumjeti, naučiti, shvatiti, znati
kako da uopće imaju snage i želje postati barem neki novi tesla, mohorovičić, penkala ili schwarz (pa makar ni iza njih ne ostala poduzeća)

ako ti netko cijeli život govori da si propalica, vrlo vjerojatno ćeš to i postati.
a mediji danas toliko su agresivni, sveprisutni i nametljiv da bi trebalo imati dvije mame i dva tate da anuliraju sve negativnosti koje ovi plasiraju na dnevnoj bazi.

..............................................................................................
Get your facts first, then you can distort them as you please.

Tko je glasao

problem je - što reći djetetu...

ako je izabrano za školsko natjecanje (protivno mom uvjerenju - da se razumimo ja sam, amaterski, procijenila da za natjecanje nije - nisu to neke "naše" ambicije) na kojem je prvo (podrazumijevalo bi da najbolje u školi zna taj predmet) ponos, čestitke? Da!
Ali pazi - maksimum bodova je 60, minimum za odlazak na gradsko je 45, a PRVAK škole na natjecanju osvoji - 30 bodova??
Hellou? Naravno iz predmeta sve 3 godine ima čistu peticu...

Što da kažem tom svom djetetu? Bravo!
Što da kažem personi kojoj je uopće palo na pamet prijaviti djecu na natjecanje?
Zvati inspekciju? Mislim, za koje znanje ta djeca dobijaju petice?

Za plakati...

Tko je glasao

pa dobro, ne znam baš da ta

pa dobro, ne znam baš da ta natjecanja imaju previše veze sa stvarnim znanjem, a još manje razumijevanjem. ja sam stjecajem okolnosti dosta išta po natjecanjima, i to totalno neselektivno (od povijesti do biologije) jer sam brzi prokužila da na taj način dobiješ par dana slobodno :D

ne vidim zašto bi bilo uopće bitno da se netko loše plasirao na natjecanju; ja sam imala od sramotnih plasmana do odličnih i danas se više ne sjećam (a realno ni nije bilo tako davno) iz kojeg je točno kako bilo.

to treba gledati kao zabavu, natjecanje i ništa više.
ako je 30 bodova najbolje što je ta škola mogla dati - ok.
i dalje ne mora značiti da je nivo znanja ovakav ili onakav. natjecanja ipak funkcioniraju na totalno drugačijoj bazi.

..............................................................................................
Get your facts first, then you can distort them as you please.

Tko je glasao

pa dobro, ne znam baš da ta

pa dobro, ne znam baš da ta natjecanja imaju previše veze sa stvarnim znanjem, a još manje razumijevanjem. ja sam stjecajem okolnosti dosta išta po natjecanjima, i to totalno neselektivno (od povijesti do biologije) jer sam brzi prokužila da na taj način dobiješ par dana slobodno :D

ne vidim zašto bi bilo uopće bitno da se netko loše plasirao na natjecanju; ja sam imala od sramotnih plasmana do odličnih i danas se više ne sjećam (a realno ni nije bilo tako davno) iz kojeg je točno kako bilo.

to treba gledati kao zabavu, natjecanje i ništa više.
ako je 30 bodova najbolje što je ta škola mogla dati - ok.
i dalje ne mora značiti da je nivo znanja ovakav ili onakav. natjecanja ipak funkcioniraju na totalno drugačijoj bazi.

..............................................................................................
Get your facts first, then you can distort them as you please.

Tko je glasao

Danijel N.

Zaboravljaš da su naši ućitelji još juće ućili maksumćad da nejma Allaha i da se zemlja u ćevrndiju okreće.
Matematika uči logičkom razmišljanju a logika baš nije odlika ideologiziranih nacija kakva je Hrvatska u zadnjih 70 godina.

Tko je glasao

Finska i PISA

Osnovno za razumjevanje PISA istraživanja i njegovog značaja:

The foremost aim in PISA is not to assess the attainment of aims recorded in curricula and command of learning contents as such, but to assess students' knowledge and competencies in contexts as close to real-life situations as possible.

ili u prijevodu:

najvažniji cilj PISA istraživanja nije procjeniti u kojoj su mjeri postignuti ciljevi kurikuluma i vladanje gradivom kao takvim, nego procijeniti znanje i sposobnosti učenika u kontekstima što je moguće sličnijim realnim životnim situacijama.

Dakle, razumjevanje i logika naprijed, "štrebanje" stoj.

Finska je opet najbolje plasirana Europska zemlja, i ukupno najbolja.

Na ovome linku je odgovor zašto je to tako:

http://www.minedu.fi/export/sites/default/pisa/2009/Background_to_PISA_s...

Dolje navodim nekoliko važnijih elemenata uspjeha, prema prezentaciji na linku. Procjenom koliko je hrvatska obrazovna stvarnost blizu ili daleko od svake od ovih točaka, može se doći do približne ocjene zašto je stanje takvo kakvo jest (tj. loše).

- Osnovno obrazovanje traje 9 godina i obuhvaća svu djecu od 7 do 16 godina

- Osnovno obrazovanje je potpuno besplatno, uključujući poduku, knjige, školske obroke, zdravstvenu zaštitu, zdravlje zubi, prijevoz, posebne potrebe učenika i dopunsku nastavu.

- Na svim nivoima, učitelji su visoko obrazovani i posvećeni svom poslu - zahtjeva se MSc diploma i obrazovanje učitelja uključuje praktični dio.

- Učitljska profesija je vrlo popularna, tako da učiteljski fakultetei mogu odabrati najmotiviranije i najtalentiranije kandidate.

- Učitelji rade neovisno i imaju široku autonomiju u svojem radu.

- Individualna podrška i dobrobit učenika je široko prisutna u sustavu obrazovanja i nacionalni temeljni kurikulum sadrži uputstva za primjenu.

- Obrazovanje je utemeljeno na concepciji učenja koje se usredotočuje na učenikovu aktivnost i medjudjelovanjue s učiteljem, drugim učenicima i obrazovnim okolišem.

- Ocjenjivanje rezultata škola i učenika je ohrabrujuće i podržavajuće

- Ne postoje nacionalni testovi, rangiranje škola niti sistem inspekcija

- Centralizirano upravljanje odvija se kroz ciljeve odredjene zakonima i odlukama, kao i kroz nacionalni bazni kurikulum.

- Općine su odgovorne za organizaciju obrazovanja i za implementaciju zakonima odredjenih ciljeva.

- Škole i učitelji imaju široku autonomiju u stvaranju sadržaja obrazovanja

- Obrazovne vlasti radu u suradnji s učiteljiskim organizacijama i školsko-rukovodstvenim asocijacijama, što stvara jaku podršku razvojnim aktivnostima

The Observer

Tko je glasao

Hehe, vidim na karti da smo

Hehe, vidim na karti da smo bolji od Srbije.
Kao da je nama išta važnije od biti bolji od njih.

Pisao sam već ovdje o sramotnom ponašanju Vlade kod proglašenja 2011. Godinom Ruđera Boškovića.
To ti je naš model ponašanja-od dana do dana. Kako se nečega sjetimo tako se to i odradi. Ništa nije sustavno. Osim razaranja sustava.

"Isto i jednako nisu ni isto ni jednako."
silverci

Tko je glasao

Kekec

Al' fučkaj ga - pogledaj koliko su Slovenčeki bolji...

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

odnos prema rezultatima

U Sloveniji se o rezultatima PISA istrazivanja govori i pise u svim medijima vec dva tjedna. Vecina komentatora je jako nezadovoljna rezultatima iako su na razini prosjeka (a u znanosti i iznad) razvijenijih zemalja. Neki zahtijevaju i ostavku ministra za skolstvo i reformu sustava. U Hrvatskoj se o rezultatima uopce ni ne raspravlja. I pollitika potvrdjuje to pravilo. U Njemackoj su isto tako nezadovoljni rezultatima i najavljuju promjene. Te drzave shvacaju da im je jedini 'prirodni resusrs' obrazovano stanovnistvo, dok se u Hrvatskoj i dalje trazi izlaz u rentijerskoj ekonomiji kao garantu napretka (turizam, poljoprivreda, voda). Zato ovi rezultati nikoga puno i ne uzbudjuju.

Tko je glasao

As u rukavu

Jesu li udžbenici loši? Zašto ne uzmemo jednostavno njemački ili finski udžbenik i prevedemo ga? Jesu li programi loši? Zašto ne preuzmemo njihov program?

Što te tu čudi - biti autor školskog udžbenika je višegodišnji zgoditak na lutriji - bolje nego biti u lektiri ;) Možeš živjeti od tantijema kao Hus iz Parnog valjka...

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

@bigulica

Što te tu čudi - biti autor školskog udžbenika je višegodišnji zgoditak na lutriji...

Ovo je bila istina - u Jugoslaviji. Autori udžbenika su tada (ne samo oni koji su pisali, već i ilustratori) doista dobivali tantijeme za reizdanja.

No, to nije nikakav lopovluk, tantijeme su na zapadu uobičajena praksa.

Dakle, tada je u Jugoslaviji, ovisno o izdavaču, naknada za ponovljeno izdanje mogla biti i puni iznos (100%), dodajte tome da su udžbenici na tržištu bili godinama, dodajte i to da su honorari u startu bili znatno veći od ovih danas.

Situacija se dolaskom kapitalizma (paradoksalno) počela mijenjati na gore, pa su tako u devedesetima honorari znatno smanjeni, a tantijeme se u postotcima snižavale sve dok nisu sasvim nestale. Danas više nema tantijema.

Činjenica je da je u Jugoslaviji situacija oko udžbenika bila daleko od savršene, ali danas je neusporedivo gora. Razlog tome je najagresivniji oblik tržišnog kapitalizma kojem je jedini cilj profit, pri čemu gubi školstvo, autori, učitelji/profesori, i na kraju oni kojima su udžbenici namjenjeni - učenici. Naravno, u tom se procesu porezne obveznike godinama bezočno pljačkalo.

Na papiru sistem zvuči obečavajuće - tržišno natjecanje. Najbolji udžbenik imat će i najbolju prodaju, odnosno, svom izdavaču donijet će lijepu zaradu. Da bi izdavač imao dobar udžbenik mora angažirati vrhunske autore i ilustratore jar samo oni garantiraju vrhunski proizvod.

Praksa je, naravno, drugačija. Umjesto kvalitetnih (a izdavačima skupih) autora, pisanje udžbenika povjerava se osobama koji nemaju ni potrebna znanja, ni iskustva. To su uglavnom učitelji koji s više ili (uglavnom) manje uspjeha obave posao. Ali, kvaliteta udžbenika je zapravo nebitna, bitno je da je autor jeftin. Nakon "podmazivanja" na pravim mjestima i loši (čitaj katastrofalni) udžbenici dobiti će preporuku i završiti na tržištu. Kvaliteta udžbenika ne igra ulogu ni kod krajnjeg kupca - učitelja ili (češće) ravnatelja. Školi se kupi koji projektor, uplati neko "seminarsko" putovanje i udžbeniku su, bez obzira na njegovu kvalitetu, širom otvorena vrata.

Osim toga, izdavaču je u interesu da svake godine izda novo izdanje udžbenika (zato imamo praksu pisanja po njima), pa na kraju tvoja primjedba o zgoditku na lutriji stoji.

Ali, ne za autora, već izdavača.

Tko je glasao

Nekad bilo...

Što te tu čudi - biti autor školskog udžbenika je višegodišnji zgoditak na lutriji...

Ovo je bila istina - u Jugoslaviji. Autori udžbenika su tada (ne samo oni koji su pisali, već i ilustratori) doista dobivali tantijeme za reizdanja.

No, to nije nikakav lopovluk, tantijeme su na zapadu uobičajena praksa.

Dakle, tada je u Jugoslaviji, ovisno o izdavaču, naknada za ponovljeno izdanje mogla biti i puni iznos (100%), dodajte tome da su udžbenici na tržištu bili godinama, dodajte i to da su honorari u startu bili znatno veći od ovih danas.

Situacija se dolaskom kapitalizma (paradoksalno) počela mijenjati na gore, pa su tako u devedesetima honorari znatno smanjeni, a tantijeme se u postotcima snižavale sve dok nisu sasvim nestale. Danas više nema tantijema.

Činjenica je da je u Jugoslaviji situacija oko udžbenika bila daleko od savršene, ali danas je neusporedivo gora. Razlog tome je najagresivniji oblik tržišnog kapitalizma kojem je jedini cilj profit, pri čemu gubi školstvo, autori, učitelji/profesori, i na kraju oni kojima su udžbenici namjenjeni - učenici. Naravno, u tom se procesu porezne obveznike godinama bezočno pljačkalo.

Na papiru sistem zvuči obečavajuće - tržišno natjecanje. Najbolji udžbenik imat će i najbolju prodaju, odnosno, svom izdavaču donijet će lijepu zaradu. Da bi izdavač imao dobar udžbenik mora angažirati vrhunske autore i ilustratore jar samo oni garantiraju vrhunski proizvod.

Praksa je, naravno, drugačija. Umjesto kvalitetnih (a izdavačima skupih) autora, pisanje udžbenika povjerava se osobama koji nemaju ni potrebna znanja, ni iskustva. To su uglavnom učitelji koji s više ili (uglavnom) manje uspjeha obave posao. Ali, kvaliteta udžbenika je zapravo nebitna, bitno je da je autor jeftin. Nakon "podmazivanja" na pravim mjestima i loši (čitaj katastrofalni) udžbenici dobiti će preporuku i završiti na tržištu. Kvaliteta udžbenika ne igra ulogu ni kod krajnjeg kupca - učitelja ili (češće) ravnatelja. Školi se kupi koji projektor, uplati neko "seminarsko" putovanje i udžbeniku su, bez obzira na njegovu kvalitetu, širom otvorena vrata.

Osim toga, izdavaču je u interesu da svake godine izda novo izdanje udžbenika (zato imamo praksu pisanja po njima), pa na kraju tvoja primjedba o zgoditku na lutriji stoji.

Ali, ne za autora, već izdavača.

Tko je glasao

samo što

Hus to zbilja i dobro odradi (bar se meni jako sviđa - a čini mi se i mnogima)!

znaš onu narodnu: bolje se rodit bez piz.. nego bez sreće! jer kad imaš sreće, tri nove će ti zrast! ako riječ sreća zamjeniš sa poznatim u ministarstvu - to je to!

Tko je glasao

nije dovoljno znati

treba to znati i prenjeti dalje! i ne bi smjelo biti što je profesor želio reći, to može samo pisac!
tvrdim da kod nas ne valja odabir kadrova. prijemni ispiti traže određena znanja-vještine ali psihološki profil - toga nema.
znam da se u europi prati razvoj djeteta od najranije dobi, da se roditeljima ukazuje na pozitivne i negativne strane u razvoju djeteta te da već u vrtičkoj dobi znaju u što usmjeravati dijete!
da li se sad što promjenilo, dok su moje bile male, sve se svodilo da li su pojele marendu, i da li su se potukle ili ne!
moje kolegice sa malom djecom cijela poslijepodneva razvoze djecu, strani jezici, balet, ritmika, sport......kad se ta djeca igraju? i naša su išla, prva četri razreda vjeronauk, od petog slobodne aktivnosti prema odabiru djece ili profesora ali znam da je bio neki limit,
mislim tri grupe....oni koji su bili mnogo bolji u nečemu, profesori su upućivali roditelje da ih upišu ovamo ili onamo....
kako je očita nebriga za cijelo drušvo, djeca su još i dobro prošla zahvalit isključivo entuzijastima....
prvi potez bi bio izvršit psihološki profil kandidata da vrijeme i novac ne idu u vjetar i da ne čine dalju štetu!

Tko je glasao
Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Novi dnevnici

  1. ŠEFovi... ŠEFovanje... država... proračun... od aluzija komentara 0
  2. Lećevica pokazuje budućnost Hrvatske: zemlja staraca, renti, smeća i monopola HDZ-a od Zoran Oštrić komentara 0
  3. Zagrepčani prepoznali „rukopoloženog“ i odbacili ga. Hasanbegović naprema Plenković 2:0 u velikim gradovima Zagrebu i Osijeku od ppetra komentara 8
  4. ako staneš ispred Plenkovića od aluzija komentara 0
  5. Dilema SDP-a: kad momčad loše igra, je li kriv (samo) trener? od Zoran Oštrić komentara 3
  6. Prva očita posljedica izbora u Zagrebu: ukida se ime Trga maršala Tita od Zoran Oštrić komentara 21
  7. iPhone user would like to buy another iPhone od arvin komentara 0
  8. civilizirano živjeti od aluzija komentara 0
  9. ŠEFovi... prije... a što znače... NOVOM ... ŠEFU... od aluzija komentara 0
  10. ŠEFove post-izborne RH milijunaši već ugovaraju od aluzija komentara 0
  11. 100 godina vladavine Beograda nad Hrvatskom, kako izaći iz psihološkog i fizičkog ropstva? od Laganini komentara 23
  12. Proslava Dana pobjede nad fašizmom i Dana Evrope à la HDZ-iana od Feniks komentara 3
  13. čovjek bez prihoda ogladni od aluzija komentara 0
  14. POVODOM DANA POBJEDE NAD FAŠIZMOM od petarbosni4 komentara 24
  15. faraon-izam... i... plenk-izam od aluzija komentara 0
  16. Lokalni izbori u Zagrebu: 1. za Tomaševića, 2. protiv Bandića od Zoran Oštrić komentara 12
  17. Deveti krug (za trg) pakla od Feniks komentara 2
  18. otkaz od aluzija komentara 0
  19. Za ideale ginu budale, pokornima bar nešto kapne od Zoran Oštrić komentara 9
  20. znanstvenici uništavaju bez kažnjavanja od aluzija komentara 0
  21. Nevjerodostojni srušio crvene ćuprijanere od ppetra komentara 6
  22. Nešto o logoru Jasenovac - nažalost, moramo ponavljati od Zoran Oštrić komentara 18
  23. majmun sisavac od aluzija komentara 1
  24. Kolike su globalne zalihe sirove nafte? I koliko je to danas važno? od Zoran Oštrić komentara 8
  25. ...i bit´će to happyending story? od indian komentara 16

Tko je online

  • skorp58

Trenutno online

  • Registriranih korisnika: 1
  • Gostiju: 35

Novi korisnici

  • arvin
  • IMOTA MORLAK
  • pzbunj
  • Zbunj
  • talk500