Malo će se ljudi sjetiti da je danas dan Zrinskih i Frankopana. Evo našeg doprinosa prisjećanju pradavnih hrvatskih junaka.
ZRINSKO•FRANKOPANSKA UROTA
Apsolutistički i centralistički potezi Habsburgovaca izazivali su otpor hrvatskoga i ugarskoga plemstva. Hrvatsko plemstvo vodilo je neprekidne ratove protiv Turskog carstva, braneći svoje teritorije i nastojeći osloboditi okupirane u Slavoniji, Bosni i Dalmaciji. Međutim, Habsburgovci su bili zauzeti svojim dinastijskim interesima u Europi i nisu marili za obranu Hrvatske od Turaka, iako su se na to obvezali, stupivši 1527. na hrvatsko prijestolje (v. Cetinska povelja).
Zbog toga je glasoviti ratnik i vojskovođa, hrvatski ban Nikola Zrinski, uz kojeg su pristali ugarski palatin Franjo Wesseleny i ostrogonski nadbiskup Juraj Lippay, odlučio da se suprotstavi bečkom dvoru. Naime, suprotnosti između bečkog dvora i hrvatskih velikaša osobito su se zaoštrile u ratu protiv Osmanlija 1663-1664., kada su turske čete krenule prema Beču. Nikola Zrinski odbio je njihov napadaj na Štajersku, a njegov brat Petar pobijedio je tursku vojsku kod Otočca. Početkom 1664. Nikola je provalio na turski teritorij sve do Osijeka i zapalio glasoviti Sulejmanov most na Dravi. Kad su Osmanlije zauzeli Novi Zrin, utvrdu bana Nikole, koju je sagradio 1661. na ušću Mure u Dravu, povukao se Nikola uz prosvjed iz rata, jer ga je ozlojedilo što mu austrijski vojskovođa Montecuccoli nije došao sa carskim četama u pomoć, iako je bio utaboren nedaleko Novog Zrina. God. 1664. potukla je carska vojska Osmanlije kod Sv. Gottharda, no nije iskoristila pobjedu, štoviše, car Leopold I. sklopio je u Vašvaru sramotni mir, koji je teško uvrijedio hrvatske velikaše, jer je vratio Turcima sve hrvatske teritorije koje su hrvatski ratnici zauzeli.
Zbog toga su se velikaši počeli otvoreno okupljati oko bana Nikole Zrinskoga. Katarina Frankopan, žena Petra Zrinskogt pregovarala je s francuskim poslanikom u Veneciji, ne bi li francuski kralj Louis XIV. preuzeo protektorat nad Ugarskom i Hrvatskom, te novcem i vojskom podupro ustanak protiv Leopolda. Louis je pristao na pregovore, ali je 1664. pod tajanstvenim okolnostima poginuo u lovu u Kuršanečkom lugu kraj Čakovca, vođa urote Nikola Zrinski.
Na čelo urote tada je stao Petar Zrinski, a urotnike je pogodila ubrzo i smrt palatina Wasselenya. Uz urotnike su, međutim, pristali sudac Franjo Nadasdy, štajerski vlastelin Erazmo Tatenbach i gorički grof Thurn. Kada je Nijemac Herberstein imenovan karlovačkim generalom, Petar Zrinski se još odlučnije pripremio za urotu, a uz njega su još pristali njegov šurjak F.K. Frankopan i zet Franjo Rakoczy. Pošto su pregovori s Francuskom, Poljskom i Mlecima ostali bez učinka, naložio je Petar Zrinski svome kapetanu Franji Bukovačkom 1669. da pođe u Carigrad na pregovore s turskim sultanom. Petrova ponuda sadržavala je priznanje sultanova vrhovništva nad Hrvatskom i plaćanje danka, a za uzvrat bi Zrinski i njihovi potomci vladali suvereno u Hrvatskoj. Osim toga, Hrvati bi uživali slobodu vjere, a njihovo plemstvo stara prava i povlastice. Za pregovore je, međutim, putem svojih diplomatskih predstavnika i uhoda u Carigradu, saznao bečki dvor. Pregovori s Turcima su osim toga oslabili redove urotnika, jer su se od Petra okrenuli zagrebački nadbiskup Borković i Kaptol, Nikola Erdoedy, Ivan Drašković i drugi velikaši. Uz njega su ustrajali njegovi podložnici, Banska krajina, te episkop u Marči Gavrilo Mijakić (v. Pravoslavlje u Hrvatskoj).
Kada je urota otkrivena, Frankopan je, nakon dogovora u Čakovcu naredio kapetanu Gašparu Čolniću da digne vojsku u Banskoj krajini. Petar je pokrenuo svoje podložnike na primorskim imanjima, a F.K. Frankopan je organizirao ustanak na ozaljskom vlastelinstvu, u Zagrebu, Turopolju i među plemstvom. Obojica su očekivali da će im, prema dogovoru, Turci priskočiti u pomoć, ali se turske čete nisu pojavile.
Koncem ožujka 1670. porazio je general Herberstein Frankopanovu četu. To je bio i kraj vojničkog ustanka. Zrinski je poslao na dvor kao pregovarača zagrebačkog nadbiskupa Borkovića, a dvor je Zrinskom obećao sigurnost, ako dođe u Beč da se opravda.
No 30. III. 1670. proglasio je car i kralj Leopold Zrinskoga veleizdajnikom i oduzeo mu bansku čast, a carski general Spankau provalio je u posjed Zrinskih, Međimurje. Zrinski i Frankopan odlučili su tada ipak otići u Beč. Međutim, car je pogazio svoju riječ o sigurnosti, pa su obojica velikaša 18. IV. 1670. utamničeni u Beču.
Nakon sudskog procesa, koji je bio ilegalan, jer Zrinskom i Frankopanu mogao je suditi samo hrvatski plemićki sud, osuđeni su i smaknuti u Bečkom Novom Mjestu (Wiener Neustatt) 30. IV. 1671.
Smaknuti su također F. Nadasdy i E. Tattenbach. Golema imanja Zrinskih i Frankopana prešla su dijelom u vlasništvo dvora, a dijelom ih je kralj podijelio odanim i podložnim plemićima, većinom strancima. Smaknućem najjačih hrvatskih velikaša Beč je zadugo u Hrvatskoj uništio svaki otpor svojoj apsolutistič koj vladavin i.
Lit.: Posljednji Zrinski i Frankopani, Matica Hrvatska
IZVOR: Ivan Cerovac, Hrvatski politički leksikon, Muenchen 1988.god.
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Neposredno pred smaknuće Petar Zrinski napisao je svojoj ženi Katarini pismo koje ovdje donosimo.
Moje drago serce. Nemoj se žalostiti svrhu ovoga moga pisma, niti burkati. Polag Božjega dokančanja sutra v deseti ore budu mene glavu sekli i… tvojemu bratcu. Danas smo mi jedan od drugoga srčeno prošćenje uzeli. Zato jemljem ja sada po ovom listu i od tebe jedan vekovečni velete, tebe proseći, ako sam te u čem zbuntaval, ali ti se u čem zameril (koje ja dobro znam) oprosti mi. Budi Bog hvaljen, ja sam k smrti dobro pripravan, niti se plašim. Ja se ufam u Boga vsemogućega, koji me je na ovom svetu ponizil, da se tulikajše mene hoće smilovati, i ja ga budem molil i prosil (komu sutra dojti ufam se) da se mi naukupa pred njegovem svetem tronušem u dike vekivečne sastanemo… Ja sam vse na Božju volju ostavil. Ti se ništar ne žalosti, ar je to tak moralo biti. U Novem Mestu, pred zadnjim dnevom mojega življenja, 29 dan aprila meseca, o sedme ore podvečer, leta 1671. Naj te Gospodin Bog s mojum kćerju Auroru Veroniku blagoslovi!
grof Zrini Petar
Zrinski, Frankopani, Tahiji
Zrinski, Frankopani, Tahiji i ostali su bili FEUDALCI, a ne HRVATI!
Hrvati su bili kmetovi od čijeg su CIJEĐENJA živjeli. Ti su kmetovi živjeli kao ljudska stoka u nastambama zajedno sa životinjskom stokom i stokom sitnog zuba
Samo da navedem jednu od ljepota feudalnog sistema: "prva noć".
To je za neupućene, kada se oženiš, ali ne konzumiraš brak tako dugo dok ti gazda ne konzumira ženu.
Feudalizam je bio sustav koji nije poznavao ni naciju ni narod nego leno, feud i vjernost kralju, caru, koji je dijelio posjede.
Obilježavanje njihova smaknuća nema nikakve veze sa Hrvatskom, hrvatsvom, narodom i nacijom.
Feudalci su se malo posvađali pa su se skratili za glave, pa šta...
U feudalnom poretku je feudalac u pravilu mogao skratiti kmeta za glavu i nikom ništa.
Zašto se ne obilježava ovako slavno godišnjica Seljačke bune u Stubici i Hvarske bune?
Možda zato da se ne bi narod "inspirirao" povijesnim primjerima kada je uzimao pravdu u vlastite ruke?
Možda zato što današnji društveno ekonomski sustav postaje nalik feudalizmu?
Iz neoliberalizma u neofeudalizam...????
Pa će vaši unuci slaviti Kutle, Kerume, Tododriće, Drke i ostale?
200 bogatih obitelji, to je feudalizam.
Tko šiša Zrinskog i Frankopana, nisu oni bili feudalci poput Lafayeta pa da čovjek ima simpatije prema njima.
- odgovori
-
- 1 vote
Tko je glasao@aleksandar, Zrinski,
@aleksandar,
Zrinski, Frankopani, Tahiji i ostali su bili FEUDALCI, a ne HRVATI!
Interesantno, kolega, još nisam čuo za tu narodnost, mislim feudalce, ali kako su mogući Bošnjaci (čitaj Muslimani s velikim M), vjerojatno, po toj logici se može i feudalcima omogućiti posebna narodnost.
Čovijek uči dok je živ i umre kao budala.
Onaj tko ne cijeni svoju povijest, ne cijeni ni tuđu, na svu sreću, dragi kolega, Vi ne predsavljate narod, već jedinku ( i to kukoljnu).
Narod koji nema prošlost i ne drži do nje, nema pravo ni na budućnost.
Pozdrav,
Molotov
- odgovori
-
- 0 votes
Tko je glasaoNakon robovlasništva,
Nakon robovlasništva, feudalizam je idući ponižavajući društveni poredak za ljudski rod.
Nemaju oni veze sa nacionalnim osjećajem i nisu oni bili vlast "od naroda, za narod i po narodu" nego su tlačili sve koji su bili narod.
Inače, kada ono dolazi do formiranja nacija? Kraj 18. početak 19. stoljeća?
Da, trebao bih se korigirati - oni su bili Hrvati, ali to su bili takvi Hrvati kojima je drugi Hrvat bio plemić a ne kmet. A kmetovi su činili 95% stanovništva. Tim kmetovima je u 19.stoljeću buržoazija i građanstvo "otvorila" put da postanu NAROD.
Obilježavanje njihove pogibije je odavanje počasti feudalnom poretku.
Ponavljam, nema nijedan plemić veze sa nacionalnim osjećajem. Pa ni Zrinski ni Frankopan.
Kukolj je onaj koji se klanja feudalcu i koji "slavi" taj poredak.
Prošlost i povijest u Hrvata do kraja 1.svjetskog rata nema nikakve veze sa tim narodom nego sa debilnim pripadnicima plemstva koji su se kao zamorci međusobno parili (da uvečaju i očuvaju posjede) i od toga postajali hemofilični, debilni i na ostale načine umno zaostali.
Njemački i ruski car bili su bratići a britanski kralj im je bio stric (tetak, šta li već). Oni su se malo posvađali pa su u par mjeseci u svojim rovovskim bitkama pobili milijune PODANIKA. Tek tako, kao stoku.
Inače, vi Molotov biste sada bili PODANIK a ne građanin republike (kao što su Britanci podanici krune njenoga veličanstva), govorili biste kada bi vas se pitalo i u vašem prisustvu bi o vama plemići govorili u 3.licu jednine.
U svijesti feudalaca ne postoji NAROD, kmet mu je manje vrijedan od konja.
Zrinski niti nitko od te feudalističke bagre ne predstavlja nekoga u povijesti hrvatskog naroda kome bi taj NAROD trebao biti zahvalan za učinjena djela.
Šta je on to uradio, nije možda ubirao desetinu, nije zvao kmetove na tlaku - tko im je napravio te silne dvorce.? Jesu možda oni NAHRANILI I PLATILI one koji su im gradili te dvorce?
Da li je možda na svome feudu taj Zrinski i njegov Frankopan organizirao školstvo, javnu sigurnost, zdrastvenu zaštitu, mirovinsko osiguranje?
NA ŠTO TOČNO BI MI HRVATI TREBALI BITI PONOSNI U TIM FEUDALNIM ODNOSIMA IZ NAŠE PROŠLOSTI ???????????
@Molotov:"Narod koji nema prošlost i ne drži do nje, nema pravo ni na budućnost." - tu bih ja dodao: NAROD TREBA POZNAVATI SVOJU PROŠLOST KAKVA JE BILA I NE JE OSTAVLJATI POVJESNIČARIMA A SVE U CILJU BOLJE BUDUČNOSTI.
Poznavanje prave prirode feudalno-kmetskih odnosa u sasvim drugačije svijetlo baca današnje odnose:
nemamo mi kapitalizam - niti neoliberalizam - mi sa svojih "200 bogatih obitelji" i njihovim vazalima srljamo ravno u NEOFEUDALIZAM.
U tu će tek sve nacije, a najprije male kakva je naša - izumrijeti, rastočitii se, pretočiti, nestati...
- odgovori
-
- 1 vote
Tko je glasao@Ivan Cerovac, Lijepo je da
@Ivan Cerovac,
Lijepo je da se netko sjeti hrvatskih povijesnih junaka i njhove mučeničke smrti.
Nu, napisali ste da su to posljednji Zrinski i Frankopani. Za Frankopane je to možda točno, ali podsjetio bih Vas na Ivana Antuna Zrinskog, koji je umro u tamnici.
Pozdrav,
Molotov
- odgovori
-
- 0 votes
Tko je glasaoG. Cerovac, ovo je zaista
G. Cerovac,
ovo je zaista posebno dobar tekst u spomen herojima iz davnije prošlosti, koje nikako ne smijemo zaboraviti.
Kao što ne smijemo zaboraviti niti jednog branitelja domovine koji je za nju dao najuzvišeniju žrtvu, svoj život, svoje mlade godine, svoje vrijeme.
Hvala Vam što ste tekst završili ovim poetskim pismom Zrinskog svojoj ženi.
Pozdrav
Mirtaflora
- odgovori
-
- 0 votes
Tko je glasao