Tko je gazda u dvorištu mom?
Dominacija velikih tvrtki na tržištu stara je koliko i Bog i, ovaj, razmjena dobara u ljudskim društvima. Isto tako, jednako postoji i u razvijenim zemljama čije su multinacionalke često na meti europskih regulatora kao i u državicama uronjenim u tranziciju. Proces liberalizacije tržišta teško je breme ovim potonjima s obzirom da je većina ključnih industrija (energetski sektor, pošta i telekomunikacije, vode, željeznice, šume, zrakoplovna industrija) bila i ostala u rukama državnih kompanija.
Ipak, s ulaskom u Europsku uniju neke se stvari zaista HOĆE promijeniti nabolje te je potrebno imati na umu neke krucijalne promjene koje će se dogoditi u hrvatskom gospodarstvu nakon dvije tisuće i – zamislite sada neki broj od 11 do 19 – voilà, ergo, nakon ulaska u EU.
Ovo je slavni dan potpisivanja u startu propalog projekta "Otoka Znanja" zabilježen fotografskom kamerom osvanuo u svim medijima. Projekt se svojevremeno slavio na sva usta sa svih, i s najviših razina.
Dva nagradna pitanja: - Gdje su ti likovi danas?? - I gdje bi sutra mogli biti??
Možda bi se i njih trebalo puno toga priupitati!! Ovih dana je javnosti prezentirano nekoliko „vrućih“ vijesti iz HFP-a (Hrvatskog Fonda za privatizaciju) – čini se da je u tijeku provjetravanje i čišćenje te poznate hrvatske „kuće grijeha“ (kojoj bi na vrata umjesto hrvatskog grba bilo primjerenije navrnuti „crveni feral“ - poznatu i priznatu oznaku za prostituciju tijela, ali i duha).
Turistička agencija iz Skandinavije, s kojom surađujem zadnjih nekoliko godina, prošli me tjedan podsjetila da za koji dan istječe rok za pripremu ugovora i cijena za sezonu 2011. Do 01.08.2010. moraju biti napravljene i sve akcije i svi popusti za sljedeću sezonu. Kao i prošle godine, malo su me zbunili, no kad sam razmislio, trgnuo sam se i počeo proučavati kalendar, s naglaskom na vikende i udarne praznike. Naime, početkom prosinca počinju turistički sajmovi za ljeto 2011. i do tada treba osmisliti kompletnu ponudu, odštampati milijune kataloga (ovi moji ih štampaju u 5 milijuna primjeraka), pripremiti internetske stranice. Ako se ugovori sad ne potpišu, ništa od toga neće se moći završiti na vrijeme. Dobro, taj rok bi se možda mogao produžiti za mjesec-dva, ali ne više. Za to vrijeme u našoj Vladi resorni ministar niti ne razmišlja da će i sljedeću sezonu biti na istom položaju, što bi bilo pozitivno kada bi ljudi u njegovom ministarstvu razmišljali o sljedećoj sezoni.
Da smo pravi novinari, gospoda, ustali bismo se i napustili konferenciju za novinstvo zbog vrijeđanja kolege. Nažalost, to nismo – rekao je jedan od novinara u ponedjeljak na »presici« izvršnog dopredsjednika Nogometnog kluba »Dinamo« Zdravka Mamića.
Usred sezone „kiselih krastavaca“ kad i ozbiljnije medije počinje zanimati tko s kim ljetuje, tko se u koga zaljubljuje, tko s kime prekida dugogodišnju ljubavnu ili bračnu vezu a otvaranje čak i opskurnih „klubova“ u nazočnosti davno ocvalih „manekenki“ postaje ozbiljna vijest, Vlada RH je sklopila nagodbu s SN Holdingom Darka Ostoje kojom ovaj ipak postaje većinski vlasnik Liburnija Rivijera Hotela. Nagodbom bi se trebao završiti dugogodišnji spor oko vlasništva.
Spor je nastao nakon što je Račanova vlada povukla suglasnost kojom je prethodna, HDZ-ova, dala odobrenje Darku Ostoji da u Hrvatskom fondu za privatizaciju svoje manje vrijedne dionice zamijeni za puno vrednije LRH. Spor je dospio pred arbitražno tijelo, a isto je presudilo da država zbog odustajanja od vlastite odluke Ostoji ima isplatiti oko 550 milijuna kuna. Nakon promjene vlasti, Sanaderova vlada ponovo nalaže da se dionice LRH prenesu u vlasništvo SN Holdinga. To je otvorilo aferu, jednu od mnogih iz tog doba, zbog koje je oporba, najviše SDP, tražila saborsku raspravu i čak glasanje o povjerenju tadašnjem potpredsjedniku Vlade Damiru Polančecu koji je u ime Vlade vodio cijelu operaciju. Zbog bijesa javnosti je Sanader odustao od ustupanja dionica pa je Polančec naknadno postigao novu nagodbu s Ostojom ali taj put da država umjesto dionica LRH isplati oko 1.250.000.000,00kn. SDP i Slavko Linić su tada tvrdili da je novom nagodbom državu oštetio za razliku iznosa od presude arbitražnog tijela, odnosno za otprilike 700.000.000,00kn. Nakon burnih saborskih rasprava i medijskih prepucavanja između pozicije i opozicije u kojima je palo mnogo teških riječi, stvar se stišala. Po starom dobrom običaju, i ta afera je pala u zaborav.
Iako je funkcioniranje HDZ-a na principima političkog reketa „javna tajna“ o kojoj se piše godinama, ovako eklatantan i konkretan primjer, iza kojega stoji izjava osobe sa imenom i prezimenom i to USKOK-u, jest prvorazredna vijest. Normalno je da su novinari istog trena zatražili mišljenje od premijerke Kosor.
Ja nisam poklonik teorija zavere, te ako se nekom ovo moje izlaganje učini takvim, tada, ili ga nije dobro razumeo, ili sam se ja nevešto izrazila. I jedno i drugo su mogući ishodi kad se obrađuju tabu-teme, kakva je ova.
Tema je pilotirani i programirani pad stope svetskog kvantitativnog ekonomskog rasta, drugim rečima progresivno obuzdavanje stope potrošnje putem obaranja dohodka po stanovniku. Jer dok još uvek duboko verujemo da živimo u globalnom konzumističkom društvu, neko je povukao kočnicu. Samo po zakonu inercije većina i dalje hrli u kupovinu svakolikih senzacija jeftine „estetike“, većina, ali ne svi.
Zadnjih nekoliko dana mediji su preplavljeni pričom o najmoćnijem, najstrašnijem, najopasnijem, najgorem itd. kompjuterskom virusu, koji je harajući svijetom uništio desetak milijuna kompjutera. Prema najnovijim informacijama zasluge za ovo (ne)djelo prvenstveno pripadaju Dejanu Janžekoviču (23), navodnom bivšem studentu Fakulteta za elektrotehniku, računarstvo i informatiku u Mariboru, danas zaposlenom u informatičkoj tvrtci Amis, kao sistem administrator na poslovima tehničke podrške. Pored njega, kao (jedna od) pomoćnica u prihvatu novčanih transakcija (money mule) kojima su mu plaćane usluge identificirana je njegova srednjoškolska kolegica Nuša Čoh (24).
Kako na svom blogu javlja Brian Krebs, Dejan Janžekovič mu je dao izjavu kojom poriče bilo kakvu povezanost sa mrežom Mariposa i izradom malicioznog softvera. Također, izjavio je nevin i da u potpunosti surađuje s policijom kojoj je omogućio uvid u sve svoje elektroničke sadržaje.
Republika Hrvatska = Carevina Agrokor
Godinama Republika Hrvatska uvozi velike količine mesa. U prošloj 2009. godini uvezeno je 75 000 tona mesa što je povećanje od 27% u odnosu na 2008. godinu , a platili smo ga 225 milijuna dolara.Većina medija javlja o uvozu mesa sumnjive kvalitete. Špekulira se o kvaliteti smrznutog mesa, vremenu smrzavanja dopuštenom u Evropskoj uniji iz koje i uvozimo najviše mesa i sl..
O kvaliteti uvoznog smrznutog mesa ministarstvo poljoprivrede nekoliko se puta oglasilo u javnosti :
U Europskoj uniji ne postoji propisi koji određuju rok trajanja smrznutog mesa niti je EU propisao da se meso starije od šest mjeseci uništava spaljivanjem. Cijenu smrznutog mesa određuje burza. U Hrvatskoj je dopušteno smrzavati meso 12 mjeseci . Ministarstvo poljoprivrede dopušta uvoz smrznutog mesa isključivo za preradu kako bi se izbjegla mogućnost krivog deklariranja.
Granična veterinarska inspekcija na 17 graničnih prijelaza ,od 27 koliko ih Hrvatska ima, uzima uzorke hrane koji se uvoze u Hrvatsku. Tokom prošle godine uzeto je 2000 uzoraka hrane u 50000 pošiljaka hrane koliko je ušlo u Hrvatsku.
Pišući dosad o hrvatskim gospodarstvenicima, a pretežito skorojevićima, novobogatašima, na osnovu njihovog rada i ponašanja, nisam nalazio jedne jedine pohvalne riječi za taj soj, bilo kao vlasnika poduzeća i managera u njima, jer najveći broj ih je na mjestima vodećih ljudi u upravama vlastitih tvrtki.
http://pollitika.com/manageri-godine
http://pollitika.com/cijena-rada-u-hrvatskoj-je-previsoka
http://pollitika.com/smanjimo-porezna-opterecenja-hrvatskim-gospodarstve...
http://pollitika.com/sto-zeli-hrvatsko-udruzenje-skorojevica
http://pollitika.com/defloriranje-radi-ocuvanja-nevinosti
A evo sad se i konzultatntska kuća "Roland Berger", prema pisanju tiska, upustila u analizu rada i ponašanja hrvatskih managera u uvjetimma recesije i na poslovima restrukturiranja tvrtki u smislu njihovog osposobljavanja za izlazak iz recesije i nastavak uspješnog poslovanja, zaključujući generalno da se:
"hrvatski manageri teško nose s krizom, a izlazak iz recesije, umjesto u osvajanju novih tržišta, i dalje vide samo u otpuštanjima radnika i rezanju plaća."
Neovisni, ali ne i neutralni