Tagovi

?

Divovski polja pšenice i najveće staje goveda na svijetu.

O kome je rijeć? naravno o Saudijskoj Arabiji, no kako je to moguće u zemlji koja se nalazi na poluotoku koji ima puno pijeska, ali i ogromna polja nafte i plina.
Tisuće i tisuće ljudi je stoljećima uživalo u blagodati izvora Tayma na sjeveru Arapskog poluotoka, gdje su izgrađeni ponosni gradovi, koje spominju i stari Asirci.
Ti izvori su napajani od jednog od največih podzemnih jezera na svijetu.

Saudijska Arabija je proizvodila pet puta više žitarica nego što treba, pa je čak poklanjala velike količine susjednim prijateljskim zemljama.
Uz ogromna zelena polja, u Saudijskoj Arabije imaju i 40 000 krava u klimatiziranim stajama.
Puno se je o tome pisalo a i snimane su i brojne TV emisije o tom čudu u pustinji.

Nema više vode juri između dlanova, većina izvora Taymas su suše. Ne samo ovdje, svim oazama Arapskog poluotoka prijeti ova sudbina. Krivnju za to ima katastrofalna politika kraljevske kuće, obilni i najvažniji prirodni resurs nestaje. To je razlog zašto im je zemlja u velikoj krizi, što će za regijsku i svjetsku sigurnost imati razorne posljedice.

Dragi Time ( Oreškoviću )

Dragi Time ( Oreškoviću ),

nema ni par dana kako smo razgovarali i mislila sam da si neke stvari usvojio, a kad ono čujem da ti je privremeni ured u Sheratonu. Možda ti je neko rekao da je i Kolinda od tamo krenula dok se nije ispraznio Pantovčak pa misliš da je to možda i nekom uredbom propisano, ali nije tako. Vjerojatno ne znaš da je bivša Vlada ustanovila i Ured dobrodošlice ( 2 zaposlena državna službenika ) unutar Državnog ureda za Hrvate izvan RH sa 30 zaposlenih u 2014. godini. Ko da su znali da ćeš doći. Možda ima mjesta u tom uredu za tebe privremeno.Nadam se da ih sada nema puno više od 30. U 2014-oj je za njihove plaće utrošeno zajedno sa doprinosima 5.128.300,91 kn. Ako nisi znao Zmajlović je smješten u ZagrebToweru. Tamo imaš kancelariju sa kupatilom, a zakup se ne može samo tako raskinuti, pa kad već plaćamo manje bi nas koštalo da se iz Sheratona prebaciš u Tower, ako ti Ured dobrodošlice ne odgovara. Najbolje bi ipak bilo da se smjestiš u Ministarstvu financija. Lalovac te željno isčekuje. Još je plaćen kao ministar i nema smisla da ne iskoristiš njegovo znanje. Možda si i ti poput mene proučavao proračun RH, ali tamo bi sigurno dobio informacije iz prve ruke. Znaš i sam da je to najvažniji posao koji te čeka uspiješ li sastaviti Vladu za koju ćeš imati bar 76 ruku u Saboru. Ovi iz Most-a imaju «kratak fitilj» i s njima ne možeš računati na duge staze. Zato požuri.

Razgovor sa T.Oreškovićem

Razgovor sa Tihomirom Oreškovićem

marival: Gospodine Orešković, vjerujem da vam je poznato kako su rashodi za zaposlene u 2014. iznosili 21,45 milijardi kuna, a u prvih 10 mjeseci 2015. oni iznose 20,57 milijardi. Materijalni rashodi za 2014. iznosili su 7,59 milijardi, a u 10 mjeseci 2015. oni iznose 8,26 milijardi. Da li ćete prije donošenja državnog proračuna provjeriti da li se plaće isplaćuju po zakonu jer iz izvještaja Državnog ureda za reviziju ispada da se često isplaćuju npr. dodaci od 10% za izvrsnost gotovo svima iako svi nisu izvrsni?

Što želim od MOST-a?

Što želim od MOST-a

Moje su se nade obistinile. MOST i njegov čelnik Božo Petrov osvojili su dovoljan broj mandata da s pravom budu prevaga koja će Hrvatsku napokon usmjeriti na pravi put. Jer bez obzira što su HDZ i partneri osvojili relativnu većinu - bez MOST-a nema Vlade pod uvjetom da dvije najjače koalicije ne stvore veliku koaliciju i «pljunu sami sebi u lice». Većinu mogu imati Hrvatska raste + MOST + IDS baš kao i Domoljubna + MOST. O Mostu ovisi kome će Predsjednica povjeriti mandat za sastavljanje Vlade jer budući mandatar morao bi Predsjednici dokazati da uživa povjerenje većine zastupnika u Saboru. Zahtjevima Most-a prije može udovoljiti HDZ jer valja imati na umu da se IDS snažno zalaže za regionalizam. Možda je došlo vrijeme da čelnici nekih stranaka shvate da mogu ostati i samo predsjednici stranaka i da nisu nužno samim time i predodređeni za Premijera.

Soldados de Salamina - Spašavanje civilizacije

Čuvena bitka kod Salamine dogodila se rujna 480. godine pr. Kr. Prije nekoliko dana se na nekom MaxTV programu reprizirao film „300: Uspon carstva“, koji je evocirao spomen na tu slavnu pomorsku bitku.
Ako bi ovaj tekst bi mogao biti i neugodan za srca „profesionalnih“ domoljuba, nadam se da bi od onih racionalnijih ipak mogao biti shvaćen dobronamjernim. Naime, civilizacijski pojmovi s vremenom se potroše, a njihovu olinjalost se teško mogu osvježiti nekakvom obukom (kućnim ili školskim odgojem), ukoliko se bludi izvan civilizacijski prihvaćenih okvira. Svakodnevno svjedočimo sveprisutnom nemaru prema općoj i vlastitoj prošlosti, s kojom se manipulira, sustavno se čak potiče necivilizirano ponašanje. Eto zašto nam se u vremenima raznih komemoracija, a naročito u okvirima izbornih vremena zgusnu frustracije povijesnog pamćenja, a raspre se zaoštre do netrpeljivosti i isključivosti. Baš kao da iz povijesti nismo ništa naučili ni shvatili, pa se malo tko bavi stvarnim životnim problemima, i stalno vrti unutar istih ideoloških zamki.

ANTIPYGMALION

Priča je poznata – čuveni „ženomrzac“ Bernard Shaw (1856 –1950) napisao je simpatičnu satiričku dramu Pygmalion, u kojoj izvjesni profesor fonetike se kladi s prijateljem da će od ulične prodavačice cvijeća napraviti pravu englesku damu. I dakako, on od neugledne sirovine uspije isklesati vrsnu plemenitašicu, a k tome se i „zagledati“ u nju.

Inače, korijene te priče nalazimo u grčko-rimskoj mitologiji. U Ovidijevim Metamorfozama nimfa Galateja bila je najprije mliječno bijeli kip od bjelokosti, kojeg je isklesao Pigmalion s Cipra. Ne snalazeći se sa živim ženama, zaljubio se u svoj kip, a vječno romantična boginja ljubavi i ljepote Venera (Afrodita) Galateju oživi– s kojom se Pigmalion potom oženio, izrodio mnogobrojno potomstvo i sretno živio do kraja života.

Arsen Dedić – u oblaku koji putuje svijetom

Arsen Dedić – u oblaku koji putuje svijetom

Postoje ljudi s posebom vještinom da svoju misao i maštu nenametljivo i nesebično pretvaraju u umjetnost, dijele to drugima s radošću. To je Arsen.

Otišao, a opet tu, jer nije to pravi odlazak, ni žalost stoga ne treba biti u suzama već u pjesmi, njegovoj pjesmi, stihu, slici. On je taj čije je djelo inspiracija, čovjek čija je potraga za dobrim i lijepim uspjela.

Đorđe Balašavić je 2006. ispjevao stih

Ponekad namerno ranije zaspem
da sanjam što duže kako sam Arsen
aha, kako sam Arsen

Arsenova misao i mašta je u oblaku koji putuje svijetom. Uz Gabi, Matiju, nebrojeno je nas običnih ljudi iz čitavog svijeta koji se za tim oblakom obziru i požele susretati. Uz njegove stihove se voli i ljubi, i promišlja.

Možda je mediteransko podneblje, grad Šibenik i nebo nad njim, usadilo toj posebnoj duši onaj mali dio koji ga je učinio posebnim a našim; da ga volimo i cijenimo; da nam je prijatelj.

Arsen Dedić je kroz to što je i drugima poseban, voljen, prijatelj -  zapravo još više naš.

Trideset godina kasnije

S pogledom prema Murterskom moru i Kornatima u daljini, prisjećam se na terasi moje kuće pored mora današnjeg dana pred 30 godina kad sam otišao u vojsku.

Ljeto je uvijek najljepši dio godine kad se život s kontinenta preseli na more. I tako, svi na more, ja u vojsku. S nepunih 18 godina, došao sam u popodnevnim satima u Ljubljanu. Ostao sam do navečer u gradu znajući da, kad uđem nema samo tako van. Bio je to veliki stres za zagrebačkog klinca koji je dotad živio pod staklenim zvonom. U Zagrebu nije bilo ispraćaja prijatelja jer većina je njih već dva dana ranije krenula prema Makedoniji i Kosovu. Ja sam imao tu sreću da mi je stari poznavao nekog funkcionara u općini, pa su mi sredili Ljubljanu.

Kasarna se zvala „Maršal Tito“. Maršalka bila je uvijek elitna kasarna i bilo ih je po svim većim gradovima. A to elitna, znači da si nahebo. Obuka da ispustiš dušu.

Sjećam se prve večeri kad sam legao u krevet na kat. Između stopala, kroz prozor vidio sam stari ljubljanski grad na brdu iznad središta. Pomislih, Bože, točno za godinu dana još uvijek ću biti tu. Ostao sam na obuci samo 3 mjeseca i poslije su me poslali u lirsku Bistricu.

Teritorijalna reforma RH

Premijer Zoran Milanović u prošlotjednom intervjuu za Telegram je, između ostalih, govorio na temu teritorijalne reforme. Na upit novinara hoće li, ukoliko ostane na vlasti poslije izbora, smanjiti broj općina i županija, premijer je lupnuo pa ostao živ: „Ne mislim da je to osobit problem u našoj zemlji.“

Nažalost, jest. Previše općina, gradova i županija crpe veliki dio državnog proračuna, a mnogo je općina koje se ne mogu samostalno financirati, već prebacuju teret i poslove na županije, koje im po Ustavu ne pripadaju, ali ih rade jer općine i gradovi to nisu u stanju. U vrijeme decentralizacije 2001. godine samo su 33 grada preuzela poslove koji im po Ustavu pripadaju, a za sve ostale to rade županije, što znači da imamo jednu neustavnu situaciju.

Problem je, također, što nisu decentralizirana sredstva potrebna da bi jedinice lokalne i regionalne samouprave mogle ispunjavati dobivene zadatke. Iz toga proizlazi da nemaju svi jednake kapacitete, ali su im dane iste ovlasti i nadležnosti.

Vruće teme: Javni dug

VORWAERTS

Novi dnevnici

  1. Borba za funkcije: Hoće li Oreškovićeva vlada opstati ili su izvjesni novi izbori? od sm komentara 13
  2. MOST-kao glavna antireformska snaga koja podzemno i dalje radi na stvaranju tripartitne vlasti od ppetra komentara 14
  3. Jugoslavenski fašizam i nacizam proždire Hrvatsku od Laganini komentara 13
  4. moje razumijevanje njemačke humanitarke Angele Merkel od aluzija komentara 2
  5. 369 od frederik komentara 27
  6. Hrvatska danas - neonacionalizam protiv neoliberalizma... lažni rat dok se sprema pljačka... od Busola komentara 4
  7. Hrvatska u psihijatrijskoj čekaonici od sjenka komentara 1
  8. Zlatko Waldheim od drvosjek komentara 33
  9. Hrvatska i nova energetska paradigma od čovjek iza gomile komentara 11
  10. mi prosimo od aluzija komentara 0
  11. Vesna Teršelić i strano obavještajno podzemlje odlučili – Lozančić ostaje ravnatelj SOA-e od Laganini komentara 4
  12. Politika XXXL od petarbosni4 komentara 5
  13. Slučaj Lozančić: Obična borba za premoć ili nešto puno ozbiljnije? od sm komentara 55
  14. Režimi su uzročnici siromaštva vlastitih građana ili Zašto ne živimo kao Kanađani od rodjen komentara 0
  15. Biti pluralist u svijetu neprofesionalnih medija od čovjek iza gomile komentara 19
  16. Kukuriku "kulturnjaci", NVO mafijaši i kriminalci od MKn komentara 46
  17. Začarani vrtuljak: Zašto Banac nije branio i pravo Dejana Jovića na stručno mišljenje? od sm komentara 71
  18. „Ovo danas je gora ustašija nego ona iz 1941.“ od Feniks komentara 79
  19. Neka „radnička prava“ su sredstva pljačke građana od rodjen komentara 16
  20. Tragom jedne odluke od marival komentara 19
  21. Antifašistička antimozgovna tragikomedija od MKn komentara 16
  22. Članovi biraju: Čeka li Karamarka smjena ili još jedan mandat na čelu stranke? od sm komentara 3
  23. Hasanbegovićeva epska borba sa parazitskim polusvijetom od Laganini komentara 131
  24. Jel' se od 2001. do danas išta promijenilo? od Feniks komentara 5
  25. Šta mi možda jedemo od Skviki komentara 0

Tko je online

  • bube
  • drvosjek
  • hlad
  • indian
  • mario121
  • ppetra
  • Skviki
  • zaphod

Trenutno online

  • Registriranih korisnika: 8
  • Gostiju: 24

Novi korisnici

  • čovjek iza gomile
  • foringas
  • asdlhes
  • Relja Koprolcec
  • Belre